Politika

17.јул 2003. Milan Milošević

Medijske bruke

Razdvajanje "TV Bastilje" od vlasti pokazalo se riskantnijim i komplikovanijim od razdvajanja sijamskih blizanaca

Božidar Đelić, srpski ministar finansija

17.јул 2003. Miša Brkić

Narodna banka ostaje nezavisna

"Nije uputno da ono što treba da bude stub stabilnosti jednog društva, centralna banka, bude uvučeno u vrtlog tekuće, dnevne politike. Ako postoje dva mesta u dobro uređenoj državi čiji nosioci funkcija moraju da kažu ‘do viđenja’ svojoj popularnosti, to su mesta guvernera i ministra finansija. Njih dvojica moraju da donose nepopularne odluke, da stanu iza njih i prihvate odijum javnosti"

Mlađan Dinkić, guverner Narodne banke Srbije

17.јул 2003. Miša Brkić

Narodna banka neće biti nezavisna

"Postoje četiri osnovna postulata koje treba da ispuni moderan zakon o centralnoj banci da bi ona bila nezavisna: personalna nezavisnost koja se ogleda u snazi ličnosti guvernera, finansijska nezavisnost što znači nezavisnost u određivanju plata, institucionalna nezavisnost i funkcionalna nezavisnost što znači da je u vođenju monetarne politike centralna banka nezavisna od Vlade, ali Vladi treba da daje savete ne samo o monetarnoj i deviznoj politici već i u opštoj ekonomskoj politici"

Deca sa posebnim potrebama

10.јул 2003. Biljana Vasić

Zajedno protiv izolacije

Za koju godinu deca sa posebnim potrebama deliće školsku klupu sa ostalom decom, po jednoj varijanti, ili školsku zgradu, po drugoj – objašnjava prof. dr Vesna Radoman za "Vreme"

Sistem "Ivo Lola Ribar"

10.јул 2003. Miša Brkić

Ogled u Železniku

Pre dve godine Lola korporacija bila je firma pred likvidacijom. Danas posle delimične strateške i poslovno-finansijske konsolidacije Lola sistem je firma koja na tržištu ne može da opstane bez pomoći Vlade Srbije. U međuvremenu, poslovalo se preko izmišljenih firmi, otpušteno je oko dve hiljade radnika, potrošeno oko pola milijarde dinara, pokrenuta proizvodnja, delimično obnovljena tržišta...

Dokumenti - masovne grobnice u Batajnici

09.јул 2003. Tamara Skrozza

Tragovi prikrivene smrti

"Vreme" objavljuje zapisnike o predmetima pronađenim na telima i oko tela pokopanih Albanaca u masovnim grobnicama na terenu poligona za obuku Specijalnih antiterorističkih jedinica MUP-a Srbije "13. maj" kod Batajnice. Između ostalog, pronađeno je: dve cucle, nekoliko grickalica za nokte i otvarača za flaše, klikeri, mnoštvo komada zlatnog nakita i satova, ali i olovke, brojanice, muštikle i češljevi. Tu su i "nevažeći metalni novac SFRJ", metalne alke, maramice, ogledalca, dve folije ranital, bick brijači, nekoliko Hodžinih zapisa, noževi na sklapanje, tranzistor sa baterijama, telefonski imenik, perorezi, dugmad, kašike za cipele, folija sa osam tableta saridona, šrafciger, digitron, kutija tableta diklofan, baterijska lampa, kutija analgina, vizit-karte, amajlije. Gde su polazili ili su mislili da polaze ljudi kod kojih su pronađeni ovakvi artefakti normalnog života nije poznato, ali je na osnovu takođe pronađenih eksera, ispitivača struje ili katanca, jasno da su u pitanju bili obični ljudi, sa običnim problemima i običnom svakodnevicom. Priča o batajničkim leševima do sada je zgodno aktuelizovana u vreme hapšenja ili isporučenja Slobodana Miloševića Haškom tribunalu (maj – jul 2001). Od silnog pominjanja, zaboravilo se, međutim, na činjenicu da do dana današnjeg niko zapravo ne zna koliko je leševa zakopano na raznim lokacijama u Srbiji. Zaboravilo se, onako uzgred, na to da su mnoge policijske glavešine iz doba kad su ubistva počinjena i dalje ostale glavešine. Zaboravili su građani Beograda da su na par kilometara od njihovih toplih domova bili ili jesu zakopani ljudi isto tako obični kao i oni

Visoki napon

02.јул 2003. Dragan Todorović

Elektrana pred abortusom

U termoelektranu Kolubara B do sada je uloženo 375 miliona dolara, ali kako strani investitori nisu zainteresovani za njen završetak, razmišlja se da im se ponudi nov projekt, treći blok elektrane u Obrenovcu. Da li će milioni dolara propasti, pokazaće studije i analize, ali već se pokazuje da ćemo samostalno odlučivati o investicijama – kada budemo imali novac

Junska gibanja u EPS-u

02.јул 2003. Dimitrije Boarov

Štrajk za ono isto

Nijedno ministarstvo nema mandat da pristane "da sve ostane isto", a da nas remontuje i obnavlja "međunarodna zajednica", dok mi i nadalje tamburamo staru socrealističku priču o rudarskom hlebu "sa sedam kora" i rudarskom šlemu kao simbolu "sveta rada i socijalističkog društvenog napretka

Nuspojave

02.јул 2003. Teofil Pančić

Metla za domicilne svinjarije

Ovde se radi o tome da treba nekako retorički legitimizovati sumanutu praksu pretećeg "komuniciranja" sa medijima, pa makar i uz upotrebu arhiviranog "patriotskog argumenta"

Ekskluzivno

25.јун 2003. Vera Didanović

Čerupanje državne televizije

Obično su to bili kratki ugovori (11 članova) u kojima se, između ostalog, precizira da će dodeljenu frekvenciju zajednički koristiti RTS i druga strana potpisnica dokumenta, koja ima i obavezu da nabavi potrebnu profesionalnu tehničku opremu, kompatibilnu sa tehničko-tehnološkim sistemom RTS-a. Sledio bi i jedan član (obično pod brojem 4) kojim se srećni dobitnik RTS-ove frekvencije obavezuje da će emitovati program koncipiran u skladu sa načelima Zakona o javnom informisanju i Zakona o radio-televiziji. Medijsko mladunče bi se, obavezno, obavezalo da će preuzimati i prenositi delove programa RTS-a, "kada su hitne prirode" i "kada je to od posebnog značaja za informisanje građana u Srbiji i to uvek po nalogu RTS-a". Radio Košava je, doduše, imala izvestan "popust" u odnosu na većinu drugih stanica koje su se obavezale da program RTS-a prenose u terminima koje odabere RTS. U slučaju radija čiji je direktor bila Marija Milošević, u ugovoru se precizira da će Košava prenositi program RTS-a "u terminima koje saglasno odrede ugovorne strane kao najcelishodnije"

Formula 1

19.јун 2003. Dušan Radulović

Šumi ponovo na čelu

Neki vozači kao da nisu shvatili da Mihaelu Šumaheru u novom ferariju ne treba pružiti ni zeru prilike da isprednjači. U protivnom – pobediće!

Fudbal

19.јун 2003. Vladimir Stanković

Vreme otrežnjenja

Poraz od Azerbejdžana trebalo bi definitivno da nas osvesti: u fudbalu više nismo, za razliku od ostalih kolektivnih sportova, protivnik koga svi priželjkuju. Sa šest selektora pet poslednjih godina, bez jasnog koncepta, mnogo bolje se i nije moglo proći

50. Venecijanskih bijenala

19.јун 2003. Olivera Stojović

Snovi i konflikti

Odmah po osnivanju 1893. godine Venecijanski bijenale će postati najveća smotra likovne umjetnosti u svijetu, i to će ostati do danas. Tema ovogodišnjeg Bijenala je "Snovi i konflikti – diktatura posmatrača"