Final Four

14.maj 2003. Vladimir Stanković

Žiranti istorije

Kada su prošlog leta potpisali za Barselonu Svetislav Pesić i Dejan Bodiroga znali su šta se od njih očekuje i ispunili su ta očekivanja: Barselona je najzad, posle 8 neuspešnih pokušaja, prvak Evrope

Španija - košarka

26.februar 2003. Razgovarao: Vladimir Stanković

Navika pobeđivanja

U jednom od prošlih brojeva pozabavili smo se "srbizacijom" Katalonije, odnosno velikim brojem naših trenera i igrača koji rade u Barseloni. Prvi opipljiv rezultat opredeljenja rukovodstva Barselone za naše stručnjake i igrače stigao je u nedelju 23. februara, kada su košarkaši Barselone osvojili Kup kralja pošto su u finalu, posle produžetka, savladali Tau Keramiku iz Vitorije sa 84:78. Dejan Bodiroga izabran je za najboljeg igrača turnira a Svetislav Pešić je već u prvoj sezoni u Španiji upisao prvi trofej na već ionako podužoj listi uspeha. Barsa je htela njega, on je hteo Bodirogu, s kojim je na poslednja tri velika takmičenja osvojio tri prva mesta: Evropsko prvenstvo u Istanbulu 2001, Svetski šampionat u Indijanapolisu 2002. i sada španski Kup kralja 2003. Tandem koji pobeđuje govori za "Vreme" o svojim utiscima posle pet meseci u Barseloni

Izbor košarkaškog selektora

15.januar 2003. Vladimir Stanković

Red je na Maljkovića

Posle početnog energičnog "ne" poznatog stručnjaka, stiglo se do obećavajućeg "da vidimo". Košarkaški savez Jugoslavije je na pravom putu da na najbolji način reši pitanje selektora, a na Maljkovićevim prijateljima je da slome ostatke njegovog otpora

Svetsko prvenstvo u košarci

28.avgust 2002. Vladimir Stanković

Jedanaest dana Indijanapolisa

Umesto čuvene automobilističke trke na 500 milja, košarkaši 16 zemalja odigraće 9 utakmica za 11 dana što je takođe svojevrstan maraton. Favorit br. 1 SAD, favorit br. 2 Jugoslavija

U susret Indijanapolisu

14.avgust 2002. Vladimir Stanković

Prizemljenje bez padobrana

Tri uzastopna poraza na turniru u Beogradu, nešto što se ne pamti u novijoj istoriji jugo-basketa, više su opomena domaćoj euforičnoj javnosti koja je "plave" već videle u (najmanje) finalu, nego samim igračima koji su dovoljno iskusni da budu najbolji kad je najpotrebnije

Košarka

22.jul 2002. Vladimir Stanković

Tandem koji dobija

U želji da postane prvak Evrope i osvoji jedinu titulu koja joj nedostaje, Barselona je odlučila da taj težak zadatak poveri Svetislavu Pešiću na klupi i Dejanu Bodirogi na terenu

Sport

12.jun 2002. Vladimir Stanković

Recidivi remek-dela

Maljković protiv Ivanovića u finalu španske košarkaške lige kao povod za podsećanje na "produženo trajanje" velike Jugoplastike

Sport

06.jun 2002. Vladimir Stanković

Clinic u Beogradu

Na jednom mestu srešće se dve košarkaške filozofije: ona iz kolevke košarke i ova koju su naši treneri u Evropi doveli do savršenstva

Intervju - Svetislav Pešić

29.avgust 2001. Vladimir Stanković

Najbolji umesto najjačih

"Izabrao sam ne najjači nego najbolji mogući tim", kaže selektor jugoslovenske reprezentacije koja 31. septembra, mečom protiv Hrvatske, počinje put koji bi, po većini prognoza, trebalo da završi osvajanjem osme titule prvaka Evrope

Košarkaški turnir na Olimpijskim igrama

14.avgust 2024. Milenko Janjić

Imali su šta i da slave

Kao i sve velike ekipe, Srbija je najbolju partiju odigrala u pravo vreme. To nije bilo dovoljno za pobedu (91:95), ali jeste za gotovo 37 minuta vođstva protiv jednog od najjačih timova u istoriji košarke, u jednoj od najboljih utakmica u istoriji košarke. “Počastvovan sam što sam bio deo ove utakmice. Ovo je bila jedna od najboljih utakmica u mom životu.” Ako takvo nešto izjavi selektor američke reprezentacije Stiv Ker, nama ne preostaje ništa drugo nego da se složimo sa čovekom koji je osvojio pet NBA titula kao igrač i četiri kao trener

Doček olimpijaca u Beogradu

14.avgust 2024. Ana Trujić, Mila Stojanović

“Veseli se, srpski rode…”

Skandiranje, vatromet, porodice i na kraju – “Rio Tinto, marš iz Srbije”

Novčane nagrade

12.avgust 2024. S.Z.

Češanje o uspeh i 200.000 evra: Zašto se nauka i umetnost u Srbiji ne tretiraju kao sport?

Iznose koji su naši sportisti zasluženo osvojili na Olimpijadi u Parizu, prosečni srpski građani mogu samo da sanjaju. Predviđene nagrade veze nemaju sa domaćom ekonomijom, te se uvek nakon slavlja pokrene i niz pitanja. Da li Srbija to može sebi da priušti i zašto se druge oblasti, poput nauke ili umetnosti, ne tretiraju barem približno kao sport