Emisija „Kažiprst“, radija B92
Transkript cele emisije "Kažiprst" radija B92, emitovane 11. aprila 2007. možete pročitati na sajtu radija B92, a na istoj adresi možete preuzeti i audio zapis emisije u mp3 formatu.
Transkript cele emisije "Kažiprst" radija B92, emitovane 11. aprila 2007. možete pročitati na sajtu radija B92, a na istoj adresi možete preuzeti i audio zapis emisije u mp3 formatu.
Suđenje zaverenicima za atentat na Zorana Đinđića ušlo je uveliko u četvrtu godinu. Dokazni postupak je pri kraju i – ako ne bude novih momenata – završne reči optužbe i odbrane mogu se očekivati uskoro, a za njima i prvostepena presuda. Tek tada ćemo moći da znamo šta je sve u tu presudu ušlo, a šta je ostalo po strani. Naravno da je reč o ogromnom sudskom predmetu od istorijskog značaja i da postoji i pravilo ekonomičnosti postupka. Ali neke okolnosti, na primer struktura motivacije zaverenika i sa njom povezana predistorija atentata, spoljni krug logističke, političke i medijske podrške itd., zaslužuju malo detaljnije rasvetljavanje – koliko je to moguće sudu. Zastupnik Ružice Đinđić, advokat Srđa Popović, misli da je moguće i da optužnica daje mesta i razloga za takvo rasvetljavanje
Presudom je zatražena tek simbolična kompenzacija, ali stranke ne mogu da se dogovore, dopuštajući da ma državu pada senka sumnje za saučesništvo u srebreničkom masakru
Ukoliko presuda i žalbe (a svi su ih već najavili, i odbrana i tužilac) dođu do najviše instance pre 1. juna ove godine, postoji osim mogućnosti potvrđivanja ili preinačavanja prvostepene presude i verovatnost još jednog njenog ukidanja i vraćanja slučaja na novo suđenje. Ukoliko to bude posle 1. juna, kad na snagu stupa novi zakonik o krivičnom postupku, Vrhovni sud će po slovu novog zakona morati sam odlučiti o predmetu i doneti presudu
Kao što je bilo rečeno, svedok saradnik Dejan Milenković Bagzi počeo je da pokazuje svoju stvarnu vrednost tek u procesu Zemunskom klanu. Dok je u procesu za atentat na Zorana Đinđića on uveliko potvrdio navode optužnice i dodao još nekoliko pikanterija, u ovoj stvari izneo je nekoliko nepoznatih i skandaloznih detalja koji još više potvrđuju sliku o saradnji Zemunaca, Jedinice za specijalne operacije i vrhova Državne bezbednosti
Reputaciju ideološkog čistunca i poverljivog partijskog kulturtregera, Dušan Popović je dobio polovinom 1950. godine, kada su "Književne novine" objavile njegov kritički osvrt na Jeretičku priču Branka Ćopića. Istina, Dušan Popović sada piše da je tada bio prinuđen da u svoj tekst ugradi i Đilasove najtvrđe ocene (ali da je uspeo da ublaži oštricu osude prema Zuki Džumhuru koji je tu priču ilustrovao)
Rastući talas ubistava i učestale zaplene narkotika pokazuju da organizovani zločin, kao ni priroda, ne podnosi prazninu. Tri i po godine posle akcije Sablja, tada načinjena praznina nužno se polako popunjava, uz prateća trvenja, sukobe oko monopola i konkurencije. Osim toga, i dalje se vuku razne ostavinske rasprave, preventivne akcije i uklanjanja tragova
Da je sa svojim optužbama Kljajević izašao pre nego što je dao ostavku, tražeći jasno i glasno da se njemu i njegovoj profesiji vrati ugroženo dostojanstvo, mogao je da računa da će se veći deo javnosti i kolega staviti na njegovu stranu; isto bi se desilo i da je ostavku obrazložio odmah
Potisnuvši eruditsku ironiju u drugi plan, Mileta Prodanović u romanu Kolekcija poseže za osvežavajućom dozom poetske fantastike
"U društvu u kom ne postoji sistem vrednosti, moral je individualna kategorija i sada je potpuno jasno da ovaj specijalni tužilac i ja nemamo isti vrednosni model. Iz toga jasno sledi i to da mi ne možemo više biti u istom timu", kaže za "Vreme" Mioljub Vitorović
Vrhovni sud Srbije svojom presudom objavljenom 28. juna potvrdio je da su Milorad Ulemek Legija i petorica pripadnika JSO-a uz pomagača Radomira Markovića, bivšeg načelnika RDB-a MUP-a Srbije, zahvaljujući neprijavljivanju zločina Milorada Bracanovića, po nalogu Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsednika SRJ, ubili bivšeg predsednika Srbije Ivana Stambolića i pokušali u Budvi da ubiju tadašnjeg predsednika SPO-a Vuka Draškovića
Ma koliko bila problematična legitimnost nekadašnje Jugoslavije, danas nema ni nje niti njene legitimnosti. Kako je već rečeno, nećemo se upuštati u to kako se sve to desilo, jer nas zanima današnja Srbija, napuštena od mnogih, izbila na rđav glas, izolovana s raznih strana, izložena raznim pritiscima, kao nekultivisana ledina. I baš to nas prvenstveno zanima, mogućnost uspostavljanja legitimnosti u opisanom ambijentu
Da je novi zakon o krivičnom postupku već usvojen i na snazi, Vrhovni sud bi morao sam raspraviti sporne stvari i doneti konačnu presudu
Kome i čemu služe pet službi bezbednosti u Srbiji, šta one mogu da otkriju i koga mogu da uhvate
Sam čin lišenja slobode – nažalost često neophodan – može biti izveden na razne načine. Varijacije su od diskretnog do spektakularnog, od učtivog do brutalnog koje se graniči sa mučenjem. Princip minimalnog nasilja, uspostavljen u evropskoj civilizaciji pre dvesta godina, krši se često iz političkih razloga
Bilo je prepucavanja oko toga da li treba dati "kontraminut ćutanja" na godišnjicu kada je pronađeno telo ubijenog predsednika Srbije Ivana Stambolića, i kontra-kontraminut ćutanja za preminulog premijera Mirka Marjanovića i za žrtve NATO bombardovanja 1999.
Čak i površni poznavaoci likova i dela Mirjane Marković, kao i Marije i Marka Miloševića, unapred su mogli da zaključe da uz taj "trio fantastico", ništa, pa ni sahrana, ne može da prođe bez mnogo buke i skandala
Čovek koji je imao veliku moć od koje su zavisili mnogi životi i mnogi tragični događaji u proteklih deceniju i po umro je naprasno u prisustvu vlasti. Preti li Srbiji politička kriza zbog toga
"Bez uništenja velike ekonomske moći nema uništenja organizovanog kriminala. Da bi se u toj borbi došlo do kraja, potrebna je ne samo osuđujuća presuda – znamo da kriminalci i iz zatvora vode svoje poslove – nego i zaplena imovine", kaže za "Vreme" Tomo Zorić, portparol Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal
Po dobrom običaju, čitaoca podsećamo na deset događaja po kojima će možda u Srbiji ostati upamćena 2005. godina. Takvi izbori obično se prave uz sažimajuće ocene, objave i inauguracije, a mi se opredeljujemo za nizanje najnužnijih činjenica o važnim događajima, od kojih su se neki odvijali mesecima. To činimo zato što se uzdamo u visoku sposobnost naših čitalaca da samostalno zaključuju, zato što se ovde činjenice lako previđaju ili brzo zaboravljaju, a i zato što smo svesni da se ovde inače koristi više prideva nego glagola
Evropska budućnost našeg regiona umnogome zavisi od toga koliko će naše državne institucije imati snage da se uhvate u koštac sa mrežama organizovanog kriminala, koje su jedna od najmračnijih tekovina bivših režima na Balkanu. Teškoće su brojne, ali sva istraživanja ukazuju da je zbog regionalne prirode problema neophodna čvrsta institucionalna saradnja u regionu. Postavlja se pitanje da li će mlade državne institucije zadužene za ovu borbu naučiti lekciju od svojih protivnika i organizovati čvrstu prekograničnu saradnju kojom jedino mogu suziti prostor delovanja različitih kriminalnih grupa. Javna tribina koju je naš nedeljnik organizovao uz pomoć Fondacije "Fridrih Ebert" pokušala je da pruži odgovore na ova pitanja. Na tribini su učestvovali profesor Bogoljub Milosavljević, saradnik Centra za mir i razvoj demokratije, Milan Simić, specijalni izvestilac sa suđenja za organizovani kriminal, i Miloš Vasić, novinar "Vremena". Tribinu je vodila novinarka nedeljnika "Vreme" Duška Anastasijević
Novi ustav je proteklih godina mogao biti ona karika koja povezuje građane i političare u zajedničkom poduhvatu korenitih promena, ali je ona nestala pre nego što je nastala. Može li danas biti drukčije?
"U službi svoga predsednika"; "Vreme" br. 759