
Prosveta
Vučević: Rebalansom budžeta predviđeno 12 milijardi dinara više za prosvetu
Tokom skupštinske sednice o rebalansu budžeta u ponedeljak premijer Vučević rekao je da je predviđeno 12 milijardi dinara više za prosvetu
Tokom skupštinske sednice o rebalansu budžeta u ponedeljak premijer Vučević rekao je da je predviđeno 12 milijardi dinara više za prosvetu
Minimalna zarada u 2025. godini iznosiće 53.592 dinara, što je povećanje od 13, 7 odsto. To je 308 dinara po satu. Minimalac pokriva minimalanu potrošačku korpu, a posle šest godina iznos minimalne zarade postignut je dogovorom. Sindikati, međutim, ovaj iznos smatraju sramnim
Energetsko siromaštvo predstavlja veliku prepreku pri postizanju adekvatnog životnog standarda koji omogućava očuvanje i unapređenje zdravlja. Direktan uticaj na zdravlje pre svega se vezuje za nemogućnost postizanja i održavanja optimalne temperature domaćinstva i korišćenja savremenih oblika energije pri kućnim poslovima, kao i posledičnog zagađenja vazduha unutar i van domaćinstva
Skoro potpuna cenzura opozicije, izostanak bilo kakve kritike predsednika države i vlade, nedostatak suštinskog sagledavanja problema i izazova u društvu, guranje važnih tema pod tepih i provladino orijentisani gosti ključne su odlike dveju udarnih i najgledanijih informativnih emisija Radio-televizije Srbije. Za razliku od RTS-a devedesetih, koji je bio nosilac propagande vlasti, ali i govora mržnje, danas su to neki drugi mediji, uključujući televizije sa nacionalnom frekvencijom, dok se propaganda u korist vlasti na RTS-u sprovodi bez govora mržnje
Pregovori o visini minimalne zarade za sledeću godinu zakazani su za sutra u okviru Socijalno-ekonomskog saveta (SES). Predsednik Aleksandar Vučić je već izneo svoja „predviđanja“ o visini minimalca dok sindikati smatraju da je potrebno prvo završiti priču o njihovom zahtevu za vanredno usklađivanje najnižih zarada što su tražili još na proleće ove godine
Zbog kaznenih poena za prevremeno penzionisanje, penzija se može umanjiti do 20,5 posto. Ana Brnabić je u Skupštini objasnila da to nisu penali, nego fer odnos prema onima koji su ostvarili pun radni staž
U Srbiji ne samo da se ne razmatra zabrana rada nedeljom, već se rad formalno neradnim danima čak ne plaća više. Na tu temu predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručuje da „dok je živ neće da prihvati da nedelja bude neradna", a sindikati ne uspevju da se izbore za radnička prava koja bi trebalo da brane
Nema ničega važnijeg od toga da neposredni akteri obrazovnog sistema razumeju zašto su određene promene u njihovom interesu. To ne može bez transparentnosti odlučivanja, odnosno jasnih prioriteta, kriterijuma i podataka. Situacija u kojoj postoji samo jedan državni narativ sa “povećanjem BDP-a” i “stranim investicijama” nije pogodno tlo za izgradnju poverenja. To bi moralo da ide u suprotnom smeru, da počne od dugoročnog interesa naše dece pa da se onda odmotava
Ključne prednosti mirnog rešavanja radnih sporova su unapređenje socijalnog dijaloga, smanjenje broja štrajkova, poboljšana komunikacija sa socijalnim partnerima, rasterećenje sudova, efikasnost postupka, neformalnost i relaksiranost, jednostavnost i ekonomičnost i besplatnost postupka
Mi smo siromašno društvo, i samo nam solidarnost može pomoći da to siromaštvo što manje osetimo. Podrška nekome da ucenjuje državu i plati manji porez nije solidarnost. Podrška sebičluku je kontra solidarnosti, bez koje nemamo budućnost
Pandemiju kovida 19 mesecima obeležava strepnja zbog ranjivosti starijih generacija, a na marginama pažnje javnosti ostaje "pandemija u senci", koja zbog bitnih poremećaja u zdravstvu, obrazovanju, ishrani... dalekosežno ugrožava sudbinu najmlađih, dramatično opominje UNICEF
Ne živimo u idealnom svetu. Većina tabloida će učiniti (skoro?) sve da se dobro prodaju i nisu u tome usamljeni. Sa druge strane, granica mora da postoji. Ako negde hoćemo da postavimo crtu posle koje se više ne sme, onda je to najpre dečija patnja i njihov život. Ako neko tu crtu hoće da prelazi, on mora biti sankcionisan. Jednostavna računica
Socijalni lift je očigledno u kvaru. Ljudi sa dna društvene lestvice su "prilepljeni za pod", a oni najbogatiji su "prilepljeni za plafon". Srednja klasa je u rascepu. Neophodna je reanimacija socijalno odgovorne države u vreme neoliberalne demontaže države blagostanja
Neočekivana ostavka direktorke Agencije za borbu protiv korupcije kap je u moru problema s kojima se ovo telo godinama suočava, a najodgovornija za to je – vladajuća većina
"‘Mene će odavde samo mrtvog da iznesu’, i tačno je tako i bilo", kaže Sanda Kuzmić. Mesec dana nakon što su potpisali ugovor i neposredno pred iseljenje u Gostivarsku, Sandin suprug je preminuo
Šta čeka mladog čoveka koji hoće da bude radnik u Srbiji
Olivera Milosavljević, doktor istorijskih nauka i docent Filozofskog fakulteta u Beogradu, objavila je u specijalnom tematskom broju lista "Republika" rad "Javna politička delatnost Srpske akademije nauka i umetnosti 1986-1992." čiji su delovi u širokim izvodima objavljeni Dosijeu Vremena broj 247. od 17. jula 1995. U martu 2016, mesecu nekoliko "haških ishoda" i mnogih tragičnih godišnjica, u kojima se pomovo raspravlja o kontroverzama bliske prošlosti, ponovo objavljujemo dajdžest tog teksta
Čvrsto verujem da je najveći problem ovog društva korupcija u svim porama, nepotizam, partokratija. Nije Aleksandar Vučić naš najveći problem, on je posledica. Dok ove stvari ne promenimo, nećemo moći da opstanemo, ko god bio na vlasti. U ovom trenutku, kada Vučić ima apsolutnu podršku da menja Srbiju, a Pajtić ima podršku da menja stranku, najbolje bi bilo da svako radi svoj posao. Naravno, DS mora da gaji i kritiku vlasti, ali ne saopštenjima
"Naša glavna briga trebalo bi da bude kako da smanjimo jaz između nacionalnog nivoa i ugrožene dece, jer dispariteti pokazuju da su deca iz ruralnih oblasti, iz siromašnih domaćinstava i iz romskih naselja u mnogo gorem položaju"
Nema sumnje da će Predlog izmena i dopuna zakona o radu biti usvojen po hitnom postupku, moguće je da sindikati organizuju neke proteste tim povodom koji će, to je izvesno, biti okarakterisani kao zavera protiv Vlade i premijera odlučnog u borbi protiv kriminala i korupcije koji uživa natpolovičnu podršku naroda
Prošlost o kojoj je ovde reč i čija su tumačenja predmet žestokih sporenja, radikalnih preispitivanja i preocenjivanja nije bilo koje vreme niti bilo koji događaj. U pitanju je ključni i najtraumatičniji sukob koji je obeležio dvadeseti vek: Drugi svetski rat i snage koje su u njemu bile sučeljene, fašizam i antifašizam. U pitanju je, dakle, fašizam (i njegova, svim raspoloživim sredstvima podržana, ambicija da ceo svet preuredi i podredi svojim načelima), ali i njemu suprotstavljen, u otporu toj ambiciji rođen, stvaran i razvijan, pokret, složen, socijalno, idejno i politički heterogen, ali u tom otporu nužno ujedinjen i objedinjen imenom koje mu je nametnuo fašizam – antifašizam. Njihov sudar je obeležio proteklo stoleće iz kojeg smo se, kako izgleda, samo kalendarski i neznatno izmakli
"Katastrofalna posledica je i to što je skoro cela društvena privreda Republike Srbije u periodu 2002. do 2011. prodata za bednih 2,6 milijardi evra, prihod od privatizacije društvenih preduzeća u Srbiji je manji od bogatstva bilo kog ozbiljnijeg evropskog vlasnika kompanije ili ‘čuvenijeg’ ruskog tajkuna, da se i ne poredi sa bogatstvom vlasnika Majkrosofta"
U broju od osmog marta ove godine "Vreme" je objavilo intervju sa Žarkom Milosavljevićem, predsednikom Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije (APPS), nakon što je u ime ovog udruženja stavio potpis na sporazum o saradnji sa Srpskom naprednom strankom. On je izneo niz zamerki na račun Vlade. Odgovara mu Mirko Cvetković, premijer Srbije, i to u šest tačaka. Predsednik Vlade prvo citira šta je rekao Milosavljević u intervjuu za naš list (ti delovi teksta su zacrnjeni), a onda njegove tvrdnje opovrgava. S obzirom na to da je akcenat izborne kampanje baš na ovoj temi, reakcija nije neočekivana
Govoreći o projektu koji ima za cilj obrazovanje onih iznad 15 godina koji nemaju ni osnovnu školu, Vensan Dežer, šef delegacije Evropske unije u Srbiji, sažeo je njegove koristi na sledeći način: oni koji nisu završili školovanje dobiće drugu šansu da ga završe i da unaprede kvalitet svog života, vlasti će imati manje izdataka kada je reč o socijalnim davanjima, a korist za društvo će biti jačanje socijalne inkluzije
"'Ajatolah' sa dve žene"; VREME 1027