

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Međunarodni dan sećanja na Rome stradale u Drugom svetskom ratu, obeležen je 16. decembra 2011. centralnom komemorativnom manifestacijom u Beogradu.
Ministar za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Milan Marković polaganjem venaca i odavanjem počasti, predvodio je komemorativnu manifestaciju koja je obeležena na Spomen-groblju na Bežanijskoj kosi.
Nakon ministra Markovića, koji je istakao značaj obeležavanja ovog dana, kao posvećenosti naše zemlje tekovinama antifašizma, prisutnima se obratio predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine, Vitomir Mihailović, podsetivši na brojna stradanja Roma u Drugom svetskom ratu.
Dan 16. decembar uzet je za Međunarodni dan sećanja na Rome žrtve Drugog svetskog rata, jer je tog datuma 1942. Hajnrih Himler izdao naredbu na osnovu koje je iz svih evropskih zemalja, pod okupacijom Italije i Nemačke, deportovano 26.000 Roma u logor Aušvic-Birkenau. Plan nacista predvideo je eliminisanje Roma i Jevreja, isključivo na osnovu rasne pripadnosti, a ne kao ideoloških neprijatelja.
Slavica Denić, državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, istakla je, u izjavi za «Vreme», da je činjenica da su Romi bili žrtve rasne diskriminacije i holokausta tokom istorije, i upozorila na to da se mnogi fenomeni tih vrsta javljaju i danas.
«Obeležavanje današnjeg dana je važno da ne bismo zaboravili počinjene zločine, ili, još gore, dozvolili sebi da se ponove. To je prilika i da se skrene pažnja na težak socijalno-ekonomski položaj sa kojim su Romi danas suočeni uprkos naporima naše zemlje ali i međunarodne zajednice», naglasila je sekretarka.
Procenjuje se da je na području kraljevine Jugoslavije bilo 300.000 Roma, a da je polovina od ovog broja ubijena pre ili u toku deportacije, kao i u samom logoru. U Srbiji je stradalo oko 46.000 Roma, na području NDH 80.000, a smatra se da je u Jasenovcu ubijeno najmanje 60.000 Roma.
Za vreme Drugog svetskog rata ukupno je, u celom svetu, ubijeno oko 1,2 miliona Roma.
Na značaj obeležavanja dana žrtava koje su stradale žrtve Drugog svetskog rata, ukazala je i država tako što je na novoj listi nacionalnih praznika ove godine i dan posvećen žrtvama holokausta – 22. april, kada se desio proboj u Jasenovcu.
—Ono što posebno zabrinjava je i socijalna distanca prema ovom kolektivitetu koja je još uvek evidentna i koja se proteže od neprihvatanja Roma za supružnika od strane porodice, do prikrivene ili čak otvorene diskriminacije u zapošljavanju.
Takođe, verujem da nemili događaji poput grafita, napada ili pretnji upućenih Romima nisu stav većine građana Srbije, da mi jesmo multietnička zemlja i da to jeste naše bogatstvo.
Dakle, poruka današnjeg dana je svakako da on ne sme da se ponovi u XXI veku prema bilo kojoj zajednici – poručila je Slavica Denić, državna sekretarka u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve