Srbija u parlamentu

30.mart 2006. Milan Milošević

Povratak sa sahrane

Bilo je prepucavanja oko toga da li treba dati "kontraminut ćutanja" na godišnjicu kada je pronađeno telo ubijenog predsednika Srbije Ivana Stambolića, i kontra-kontraminut ćutanja za preminulog premijera Mirka Marjanovića i za žrtve NATO bombardovanja 1999.

Latinska amerika

22.mart 2006. Sonja Kovacs

Predsednik sa Harvarda

Izbori u Kolumbiji tek su jedni u nizu predsedničkih izbora koji se ove godine održavaju u deset latinoameričkih država

Parlamentarni izbori u Ukrajini

22.mart 2006. Saša Gleđa

Sečenje naranžastog kolača

Ukrajina je prilično bipolarna zemlja, pri čemu je najčešći objekat ljubavi i mržnje svakako Rusija. Otprilike se zna koliko ljudi je mrzi a koliko obožava, i te dve grupe teško ili nikako ne menjaju mišljenje

Neredi i demonstracije u Francuskoj

22.mart 2006. Duška Anastasijević

Ukus stare Evrope

Iako koreografija neodoljivo podseća na velike prolećne demonstracije od pre gotovo četrdeset godina, i studenti i sindikati danas se ne bore za novi, pravedniji poredak, već da se održi stari. Protesti su revolucionarni samo po iskazanom žaru, ne i po svojoj suštini. Deca onih koji su jurišali na barikade ’68. zapravo se zalažu za istu onu bezbednost i socijalnu sigurnost kakvu već decenijama uživaju njihovi roditelji

Demokratska stranka posle Zorana Đinđića

15.mart 2006. Jovana Gligorijević

Popularnost i potencijal

Politički analitičar Zoran Stojiljković, poredeći Đinđićevu i Tadićevu Demokratsku stranku, kaže: "Tadić se pokazao kao jedan umeren, ozbiljan, proevropski političar, ali je bliži političkom mejnstrimu, nego što je to bio Zoran Đinđić"

Iran

08.mart 2006. Momir Turudić

Nuklearna ili naftna kriza

Iranski nuklearni slučaj koji već mesecima potresa svet neprijatno podseća na dešavanja koja su prethodila invaziji na Irak. Bezbrojne komisije koje su godinama po Iraku tražile hemijsko i biološko oružje redovno su slale izveštaje da takvo oružje nije nađeno, ali je propagandna mašinerija radila svoj posao. Dok se vesti o tim izveštajima nisu objavljivale ili su bile svedene na nekoliko redova izgubljenih po uglovima unutrašnjih stranica novina, mogućnost postojanja takvog oružja je histeričnom vikom, koja ne dopušta drugačije glasove, transformisana u neoborivu istinu koja je poslužila kao ključni argument za okupaciju

Portret savremenika - Vojislav Koštunica

Legalizam i tehnologija vlasti

Podmirivši interese svojih malih koalicionih partnera (brojnijih nego u trenutku dolaska na vlast), uz malo skupštinskog inžinjeringa (zbog koga je stranka predsednika Srbije napustila parlament) i odgovarajuću količinu demonstriranja patriotizma, Koštunica je u prvoj polovini mandata uspeo da stabilizuje vladu i napravi prvi korak ka Evropi

Amerika

15.februar 2006. Slobodanka Ast

Enigma Hilari

Da li je Amerika spremna za ženu predsednika, da li je spremna za još jednog Klintona

Radikali na vlasti

01.februar 2006. Vera Didanović

Profit od apstinencije

Hoće li, nakon sledećih izbora, radikali uspeti da nađu koalicionog partnera za formiranje vlade i da li će im taj partner uopšte biti potreban

In memoriam - Ibrahim Rugova (1944-2006)

25.januar 2006. Dejan Anastasijević

Svila i kamen

Ibrahim Rugova, predsednik Kosova i nesumnjivo najpopularniji albanski političar, umro je u subotu 21. januara, u svom domu na prištinskom brdu Velanija. Smrt ga je zadesila četiri meseca nakon što je objavljeno da boluje od raka; odložila je početak zvaničnih pregovora o Kosovu i izazvala strah od novih problema u ionako nemirnoj pokrajini

Iranski izazov

18.januar 2006. Duška Anastasijević

Nuklearni poker

Uprkos velikim ekonomskim teškoćama, konsolidovane konzervativne snage Irana osećaju se sada dovoljno moćnim da tvrde pazar sa Zapadom i opipavaju mu mišiće, kršeći međunarodne dogovore i sporazume i čikajući ga za ono što u ovom trenutku nijednu svetsku silu ne ostavlja ravnodušnom – nuklearno naoružanje. Prošlonedeljna odluka Ahmedinedžada da teatralno otpečati nuklearni reaktor u Natanzu, nije samo Evropskoj uniji donela diplomatsko poniženje već je pokrenula pravu diplomatsku lavinu u prestonicama od SAD do Evrope, Bliskog i Dalekog istoka

Venecija, Crna Gora i ostali

Referendum na pola

Ako uporedimo podatke sa izbora na kojima su stranke koje su se zalagale za nezavisnost osvojile oko 200.000 glasova i zahteve po kojima za nezavisnost treba da glasa više od 50 odsto upisanih birača, dolazimo do podatka da bi blok secesionista na referendumu trebalo da osvoji oko 20.000–30.000 glasova više nego što je osvojio na poslednjim izborima

Francuska

01.decembar 2005. Duška Anastasijević

Sarkozitov put

Bilo da ga mrze, ili mu se dive, niko ne osporava da je Sarkozi, ili kratko Sarko kako je poznat u javnosti, u poslednjih nekoliko godina od enfent terrible francuske političke scene izrastao u silovitu političku figuru, možda najživopisniju na učmaloj političkoj pozornici cele Evrope

Skupština Srbije

24.novembar 2005. Milan Milošević

Državno, autorsko i druga prava

U Skupštini Srbije usvojena kosovska rezolucija – spremnost na kompromisno, istorijski pravično rešenje; odlučno odbacivanje nametanja i otimanja dela zemlje. Ostalo je bila parlamentarna igra

Amerika

16.novembar 2005. Slobodanka Ast

Buš ipak „ćopavi patak“

Velika istraga koju vodi čikaški javni tužilac Patrik Ficdžerald, poznat po vrlo uspešno vođenim obračunima sa mafijom, potpuno je paralisala Belu kuću i neki analitičari smatraju da će sigurno dovesti do političke smrti jedne ili više ključnih figura na vašingtonskoj sceni. Iako Bela kuća tvrdi da se ništa dramatično ne dešava, da sve ide uhodanim načinom business as usual, neki analitičari pišu da je čak moguć odlazak Dika Čejnija koga bi, prema ovom scenariju, trebalo da zameni državni sekretar Kondoliza Rajs

Antiglobalizam

10.novembar 2005. Sonja Kovacs

Maradona vs. Buš

Veni, vidi i "’ajde kući sa sporazumom o tome da sporazuma nema". Od 34 državnika koji su učestvovali na četvrtom sveameričkom samitu u argentinskom gradu Mar del Plati, najbolje je prošao 35-i, Fidel Kastro

Zatezanje na Bliskom istoku

27.oktobar 2005. Marko Savić

Sirijski otisci u Bejrutu

Posle atentata analitičari su bili saglasni da je najverovatnije reč o akciji neke obaveštajne službe i isključili svaku mogućnost da je u pitanju teroristički napad, jer je Hariri imao jako obezbeđenje, a način na koji je atentat izveden ukazuje da je on dugo bio praćen, i verovatno prisluškivan. Sirija je bila najlogičniji izbor za prvog i jedinog osumnjičenog

Portret savremenika - Marti Ahtisari

Kosovski insajder

Marti Ahtisari naglašava da ne tvrdi da sve zna o kosovskom procesu, ali smatra da zna dosta. Od ovog odmerenog diplomate i jedna optimistička poruka: Balkan je region sa velikom istorijom, ali još većom budućnošću