Nova ambasada u Beogradu

12.mart 2003. Zoran Jevtović

Vitezovi u diplomatiji

Za razliku od Templara, čiju su sudbinu tokom vekova delili i koji su najpoznatiji vojni viteški red (odnedavno i u Srbiji imaju svoje udruženje od pedesatak članova), Malteški vitezovi su kombinovan red – malo bolničari, malo ratnici

Politički portret - Svetozar Marović

12.mart 2003. Dragoslav Grujić

Markuzijanac sa Biblijom

Uveren da "mudri ljudi nikada ne zure i nikada ne oklijevaju", Marović je čovek koji sve tri puta vaga i odmeri pre nego odseče, upušta se u trke samo ako je siguran da će biti prvi, u protivnom odustaje

Grejem Grin i Vijetnam

Nemirni Britanac

Filmom "Tihi Amerikanac" Filipa Nojsa po istoimenom romanu Grejema Grina otvoren je ovogodišnji FEST. U svetlu najavljenog napada SAD na Irak, ovo delo ima retku aktuelnost

Poslanici Bundestaga specijalno za "Vreme"

26.februar 2003. Slobodanska Ast

Evropeizacija korak po korak

"Nema sumnje da Sjedinjene Američke Države mogu da pobede u ratu protiv Iraka: ključno pitanje je da li mogu i da li su stvarno spremne i sposobne da pobede u miru, posle rata"

26.februar 2003. Stojan Cerović

Lov na iračkog Saharova

U traženju nepostojećih dokaza, posebno je zabavna ideja sa ispitivanjem iračkih naučnika da će se naći neki "irački Saharov", koji će potvrditi da Sadam ima neko hemijsko ili biološko oružje. Taj bi, dakle, Bušu dao opravdanje da razori njegovu zemlju, a američki mediji proglasili bi ga za moralnu gromadu

Miloš Krstić- razvoj Srbije i Srba u džezu

Istočnozapadni bi-bap

Iz knjige beogradskog džez klaviriste Miloša Krstića Vek džeza: Od Sent Luisa do Beograda, koja će se uskoro pojaviti u izdanju Teosa, "Vreme" ekskluzivno objavljuje delove koji se odnose na pojavu i razvoj džeza u Srbiji

Evropsko-američki spor

29.januar 2003. Frano Cetinić

Ćuprija na Rajni

U senci iračke krize prošle sedmice (ne)očekivano je izbila transatlantska svađa među saveznicima: Francuske i Nemačke s jedne i Amerike s druge strane. Iako se, uslovno rečeno, američki i evropski pristup u vezi sa Sadamom Huseinom i Irakom razlikuju od početka najnovijeg zapleta sa iračkim naoružanjem, iznenađujuća je bila žestina međusobnog obračuna i upotreba teških reči bez diplomatskih rukavica. Da li su Francuska i Nemačka "stara Evropa" (D. Ramsfeld) ili je Evropa sita pozicije mlađeg partnera u tradicionalnom savezništvu – pitanje je koje je tim povodom zaintrigiralo posmatrače i analitičare. Ovoj izazovnoj temi "Vreme" posvećuje naredne stranice tekstovima iz pera svojih izveštača iz Pariza i Berlina; u prilogu su i izvodi iz govora američkog državnog sekretara Kolina Pauela u Davosu istim povodom, koji, kako se čini, nastoji da smiri loptu.

Dečja pozorišta

29.januar 2003. Sonja Ćirić

Teatar za početnike

Držati dečju pažnju nije lako. Kad im je dosadno, oni počnu da pričaju, izađu usred predstave... Zato za decu treba igrati isto kao za odrasle, samo znatno bolje, kažu ljudi iz dečjih pozorišta

Nuspojave

29.januar 2003. Teofil Pančić

Kritika štreberskog uma

Sve je raskošniji buket "orvelijanskih" neoautoritarnih nebuloza koje vlast smišlja kao odušak frustraciji zbog Velikog Haosa zatečenog u Srbiji

Islam u Evropi

22.januar 2003. Milan Vukomanović

Andaluzija – „ukras sveta“

Jedna od sedamnaest španskih autonomnih zajednica, Andaluzija je oblast koju su pisci XIX veka nazivali "Evropskim Orijentom", a u prošlosti je bila mesto okupljanja i širenja različitih civilizacija

Ličnost godine 2002 - Mlađan Dinkić

15.januar 2003. Dimitrije Boarov

Čak i ja štedim u našim bankama

Redakcija "Vremena" je guvernera Mlađana Dinkića proglasila za ličnost godine 2002. pre svega zato što je u protekloj godini uspeo da od Narodne banke Jugoslavije stvori stabilnu i efikasnu instituciju, koja je uspela da stabilizuje dinar kao nacionalnu valutu i da mu obezbedi priznanje konvertibilnosti; koja je postigla dragocene aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom, što joj je omogućilo da rapidno uveća državne devizne rezerve; koja je vratila poverenje u bankarski sistem Srbije – čisteći nemilosrdno sve propale i prevarantske banke sa svog novčanog tržišta; koja je u pet meseci bez ikakvih krupnijih incidenata glatko izvršila konevrziju oko 8 milijardi maraka i drugih evropskih valuta u euro ili druge svetske valute; koja je jesenas izvršila valjane pripreme za prenos platnog prometa iz državne službe u poslovne banke početkom ove godine. Ne potcenjujući napore reformista u drugim državnim institucijama i ne umanjujući značaj promena koje se odvijaju u privatizaciji i restrukturiranju naše privrede, ocenili smo da su rezultati guvernera Mlađana Dinkića u sređivanju toliko značajne, naše centralne monetarne ustanove u protekloj godini daleko isprednjačili ispred svih drugih pokušaja u drugim institucijama (da ne spominjemo one u kojima stvari uopšte ne kreću s mrtve tačke ili idu nagore) – da zaslužuju i naše skromno priznanje. Mlađan Dinkić je, to je utisak koji malo ko može da ospori, ličnost koja raspolaže i ogromnom "pozitivnom energijom" u popravljanju prilika i modernizaciji Srbije i jednostavnom "stručnom efikasnošću" koja njegove akcije čini delotvornim. (Mnogi imaju energiju bez rezultata ili stručnost bez efikasnosti ili efikasnost bez moralnih i strategijskih orijentira.) Po običaju proglašenja ličnosti godine, koji smo uveli pre godinu dana, kada smo Božidaru Đeliću omogućili da na našim stranicama ispriča svoju životnu priču, i Mlađanu Dinkiću dajemo istu priliku (uz najnužnija skraćenja snimka njegove ispovesti).

Savremeni terorizam

28.decembar 2002. Miloš Vasić

Pretnja i odgovor

Uzbuna nije bez osnova: ako Izrael, država iskusna u tim stvarima, planira vakcinaciju celog stanovništva protiv velikih boginja, na primer, onda to nije bez neke. Jedanaesti septembar pokazao je da su pesimisti bili u pravu, kao i obično: nema nezamislivih strahota koje bi bile neostvarive. Ranije se smatralo da politički terorizam gradi sopstvene granice; videli smo da postoje vrste terorizma koje ne znaju za granice. Sve to, međutim, nema nikakve veze sa našom zemunskom hajdučijom

Slučaj Merkator

24.decembar 2002. Miša Brkić

Nož u leđa ekonomskom patriotizmu

Kad vide kolone kupaca koje su ostavile novac u kasi slovenačkih trgovaca, srbijanski političari ne mogu sebi da oproste što su u našu avliju pustili Merkator. Da li je strah od slovenačke konkurencije ujedinio srpske proizvođače u lobi koji pritiska Vladu da ne potpiše strateški važan ugovor o slobodnoj trgovini između dve zemlje