Đinđić o književnosti

28.decembar 2011. Zoran Đinđić

Roman sa kokainom

Prvi tekst o kultnom romanu M. Agejeva Roman sa kokainom kod nas je objavljen u "Ninu" 1986. godine, u rubrici "Predlog za prevod". Napisao ga je Zoran Đinđić. Posle ovog teksta, izdavačka kuća "Gradac" je 1987. objavila roman, u prevodu Milivoja Jovanovića. Iz štampe je upravo izašlo novo izdanje ove knjige, u novopokrenutoj biblioteci "Fata Morgana" izdavačke kuće "Gradac K". Ovom prilikom ponovo objavljujemo Đinđićev tekst o Romanu s kokainom i njegovom misterioznom autoru

Maroko u »arapskom proleću«

22.decembar 2011. Enzo Mangini

Nećemo odustati

Politička temperatura u Maroku još nije dostigla tačku ključanja. Zbog problematične tranzicije u Egiptu, masakra u Siriji, rata u Libiji, rastuća srednja klasa podržava spor proces reformi koje kralj pokušava da sprovodi uz otvorenu podršku svojih evropskih pokrovitelja, prvenstveno Francuske

Izložbe – Retrospektiva Mauricija Katelana u njujorškom "Gugenhajmu"

21.decembar 2011. Dušan Milojević

Između smeha i užasa

Jesen u Njujorku počela je pitanjem koje je izazvalo komešanje u umetničkom svetu širom planete: da li se Mauricio Katelan, jedan od najprovokativnijih umetnika današnjice, zaista povlači iz umetničkog miljea ili je pak u pitanju samo još jedna od njegovih mnogobrojnih provokacija? Kada je "Gugenhajm" otvorio vrata retrospektivi Katelanovog dvadesetjednogodišnjeg stvaralaštva, ispostavilo se da to pitanje nije jedino koje je visilo u vazduhu kada je reč o ovom umetniku

Zoom

14.decembar 2011. Dragoljub Žarković

Aplauzi i zvižduci – Na Borisu Tadiću je da očuva jedinstvo stranke, da zakrpi rupe u čamcu i da probaju i oni da naprave – preokret

Oni koji su govorili oštro o Vuku Jeremiću znaju da je spoljna politika, posebno deo oko Kosova, formirana u predsedničkom kabinetu, pa kremljolozi beogradske scene već najavljuju da je počeo rat između Đilasa i Tadića i da je to nova linija podele unutar stranke koja je gotovo endemski sklona da od sopstvenih frakcija formira nove stranke

Roman

07.decembar 2011. Muharem Bazdulj

Ekova knjiga kraljeva i budala

Svojim Praškim grobljem Umberto Eko je želeo da ispriča postmodernističku varijaciju na bulevarske ežensijevske romane, bestselere s kraja devetnaestog stoleća (što je i vreme radnje Praškog groblja), dokazujući istovremeno još jedanput "da nema ničeg fantastičnijeg od stvarnosti"

Dogovor Berlina i Pariza pred samit EU

07.decembar 2011. Andrej Ivanji

Disciplinovanje Evrope

Magična formula do koje su u ponedeljak došli kancelarka Nemačke Angela Merkel i predsednik Francuske Nikola Sarkozi glasi "automatske sankcije", to jest ugovorom propisano, institucionalizovano kažnjavanje neodgovornih zemalja Evropske unije. "Ko ne želi fiskalnu uniju, možemo i bez njega", poručuje Sarkozi i najavljuje disciplinovanje Evrope koje nameće Nemačka. Kritičari Merkelovoj zameraju da postavlja znakove za zabranu pušenje usred šumskog požara, umesto da ga gasi

Crna Gora

07.decembar 2011. Jelena Jorgačević

Čekajući evropsko proleće

Milo Đukanović je, u iščekivanju odluke Saveta ministara EU, izneo mišljenje da je Crna Gora uradila sve što treba, te da ukoliko ne bude pozitivne preporuke, jedini "krivac" je Evropska unija

Nemačka i evrokriza

30.novembar 2011. Andrej Ivanji

Angela Merkel ubija aždahu

U krizom i svađama uzdrmanoj Evropi sve se vrti oko Nemačke. Britanski "Gardijan" prebacuje Berlinu da uspostavlja "Četvrti rajh", a nemački "Špigl" odgovara člankom o "bolesnoj imperiji". U antigermanskom ratu rečima koji tutnja Evropom, lisabonski "Publiko" piše: "Dragi nemački prijatelji, ako evro propadne, propašće i EU. Vaša guska, koja leže zlatna jaja, će umreti." Dok Berlin tvrdi da sve čini da spase EU, mnogi kancelarki Angeli Merkel prebacuju da Evropu hoće da podvrgne nemačkoj komandi

Dužnička kriza

23.novembar 2011. Milan Milošević

Noćna mora recesije

Balon se naduvava, sporovi traju, američka vojska troši, zemlja za zemljom guta "južnoameričku medicinu", a Kinezi poručuju: "Bolje nestabilni razvoj nego stabilna recesija"

Zoom

16.novembar 2011. Dragoljub Žarković

Vreme pokreta i preokreta – Nas i Rusa 100 miliona i, za sada, 21.773. Šta znače prazni glasački listići i kako se, u krizi, otkrivaju nove sličnosti između EU i bivše Jugoslavije

Ne traže Srbi s Kosova, kao Isakoviči onomad, da odu u Rusiju, već traže da Rusi dođu u Srbiju. Veruju da bi ih rusko državljanstvo zaštitilo od nepravde kojoj su izloženi i od "matuške" očekuju da s Crvenom armijom, pregazivši ostatak Srbije, siđe do Jarinja i Brnjaka i učini ono što "žuta" armija ne može

Izložba

16.novembar 2011. Sonja Ćirić

Mladi i naši

Izložbom "Kolekcija Pavla Beljanskog: ponovo u Beogradu" Spomen-zbirka velikog ljubitelja umetnosti obeležava svojih pedeset godina

Istraživanje

09.novembar 2011. Dejan Anastasijević

Trgovina sa đavolom

Mnoga pitanja u slučaju Veselina Vese Vukotića ostaju bez odgovora, a najvažnije od svih je pitanje hoće li srpska država uskoro otkriti da se prihvatanje usluga od ljudi kao što je Vukotić često završava plaćanjem cene koja je veća od ostvarene koristi. U međuvremenu, stiče se utisak da čak i u novoj Srbiji čovek sa dobro odabranim prijateljima i neprijateljima može izvršiti ubistvo i izvući se bez kazne. U nekim slučajevima i po nekoliko puta

Izložbe

09.novembar 2011. Sonja Ćirić

Beograd, lep grad

Fotografije Aleksandra Ace Simića, prvog srpskog žurnaliste, dragocen je izvor o prestonici i njenim stanovnicima prošlog veka

Evropska unija i sudbina evra

Svađa uz Odu radosti

Svadljiva konvencija kriznog menadžmenta – inspektori Trojke (MMF, EU, Evropska centralna banka) upozoravaju: Iza Grčke, koja duguje 145 odsto BDP-a, pojaviće se mnogo veći problemi, pa je pitanje ko će kome biti u stanju da pomogne, i kako. Evropa prolazi kroz dramu traženja rešenja za krizu suverenog duga u kojoj se prelamaju i krupna pitanja o budućnosti Evrope i evra. Ovde još nije predmet neke naročite javne pažnje pitanje kako stoji stvar sa Srbijom, čiji dug iznosi 14,75 milijardi evra ili 44,4 odsto BDP-a

Intervju – Zoran Erić, selektor i umetnički direktor BEMUS-a

12.oktobar 2011. Sonja Ćirić

Potreba za spajanjem

"Na BEMUS-u neće biti za svakoga ponešto. Ja nisam za festival opšteg tipa i to nije nešto što bih ja smatrao dobrim konceptom"

Grčka groznica evrozone

05.oktobar 2011. Milan Milošević

Davljenik u crvenom mastilu

Korozivna nesigurnost prati krizu suverenog duga obeležena bojaznošću da nastupa debakl "državne akumulacije dugova" teške 7,8 biliona evra, strah da će Grčka bankrotirati, da će se zaraza preneti dalje i da će biti dovedena u pitanje sudbina evrozone. U utorak je agencija Mudis oborila kreditni rejting Italije, čiji dug iznosi 1,9 biliona evra, sa "Aa2" na "A2"

Intervju – Premil Petrović, dirigent

05.oktobar 2011. Sonja Ćirić

Suština komunikacije

"Siguran sam da će srpski i albanski muzičari otkriti sve ono što ih povezuje i staviti akcenat na to, a ne na ono što ih razdvaja kada budemo gostovali, na primer, u Briselu"

Intervju – Antoan Tusan, predsednik Izvršnog odbora Societe Generale Srbija

05.oktobar 2011. Ana Radić

Cilj je stabilan razvoj

"Potrebno je kreirati okruženje koje će pogodovati investitorima, pri čemu su najvažniji stabilnost valute, snižavanje stope inflacije i kontrola javne potrošnje"

Rasprava o »Bafetovom zakonu«

28.septembar 2011. Milan Milošević

Oporezivanje milionera

Kada je Voren Bafet, težak 50 milijardi dolara, napisao da plaća procentualno manji porez od svoje sekretarice, to je inspirisalo američkog predsednika Baraka Obamu da predloži zakon o većem oporezivanju najbogatijih. Ideju podržava dve trećine američkih birača, pa i Bil Gejts, i francuski i nemački biznismeni, ali ona ima i žestoke protivnike: mnoge milijardere, a i "reganovce" i "fridmanovce", koji su bili i za "zatvaranje javnih parkova", a sada se protive takozvanom Bafetovom zakonu

Književnost – Roberto Bolanjo, prvi klasik 21. veka

28.septembar 2011. Muharem Bazdulj

Duhovi grada

Nije živeo ni stotinu dana nakon svog pedesetog rođendana, a posle smrti je postao najveća ozbiljna književna zvezda dosadašnjeg toka dvadeset prvog veka. Roberto Bolanjo (1953–2003) i njegov opus najnoviji su dokaz da priče i romani o pesnicima i piscima ne moraju biti sterilni i dosadni. Njegov magnum opus, petodelni roman 2666, pojavljuje se pred srpskim čitaocima u izdanju Lagune i prevodu Igora Marojevića