

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Pariski La Cité des sciences et de l’industrie jedan je od najzanimljivijih centara za popularizaciju nauke u svetu i ujedno najveći naučni muzej u Evropi. Deo je velikog kompleksa, kulturnog centra i centra za nauku, tehnologiju i industriju. Njegov cilj je vrlo jednostavan – promocija naučnog i tehničkog znanja pre svega među decom i mladima, i promocija interesovanja za ove oblasti.
Zato je na ovom mestu za posetioce napravljeno nekoliko atrakcija: planetarijum, podmornica (Argonaute S636) i veliki bioskop (La Géode). Najviše zahvaljujući njima, poslednjih godina Grad nauke svake godine poseti blizu pet miliona ljudi, među kojima su uglavnom deca i tinejdžeri.
No, ovo nije ni blizu celokupna ponuda: u okviru La Cité je i velika „medijateka“ (biblioteka sa delima o nauci i industriji), grad dece, grad zdravlja, sastajalište, akvarijum, deo za piknik, restoran, staklenik, radnje… Postoje prostori za zabavu i opuštanje, predavanja, radionice, kulturne događaje i druge raznolike aktivnosti.
Programski, rukovodstvo Grada nauke od samih početaka insistiralo je da se u njemu nauka povezuje sa društvenim problemima kao što su na primer geo-ekonomska, ekološka i etička pitanja, koja se u vreme brzog tehnološkog progresa i inovacije često pokreću.
Zgrada Grada nauke sagrađena je na severoistoku Pariza u nekadašnjem poljoprivrednom selu, oko čeličnih rešetaka koje su bile deo klanice, čija je gradnja zaustavljena 1973. godine. Sedam godina kasnije počela je transformacija zgrade i na 55 hektara zemljišta izgrađen je La Cité koji je otvoren 1986. godine. Osnovni zahtevi bili su da Grad nauke bude okružen vodom, da se u njemu nalazi velika staklena bašta i da svetlost prodire unutar zgrade kroz dve kule prečnika 17 metara. Povod za svečano otvaranje La Cité bilo je posmatranje Halejeve komete koja se približila Zemlji te 1986. godine. Narednih godina postepeno su otvarani i promovisani novi delovi kompleksa, da bi 2006. Grad nauke proslavio punih 20 godina postojanja. Tokom te prve dve decenije posetilo ga je ukupno 64 miliona ljudi, ili prosečno više od tri miliona godišnje.
Izgradnja i menjanje Grada nauke nisu završeni – otvaraju se novi delovi za decu i nove stalne postavke kao što su „Priča o univerzumu“ i „Posmatranje Zemlje: Revolucija satelita“. Prema podacima La Cité, do sada ga je posetilo više od 70 miliona ljudi i u jakoj konkurenciji francuskih muzeja (Luvr, Versaj, Orsej…) on je peti po posećenosti. Dnevno u njega uđe čak 16.700 ljudi! Šta oni tamo rade? Najveći broj njih obiđe stalne i privremene postavke i većina ode u biblioteku ili obiđe neki od tematskih centara i pogleda film u La Géode. Manji broj njih je tu da bi slušao predavanja i prisustvovao događajima u konferencijskom centru. Statistika kaže i da je većina posetilaca mlađa od 20 godina i da su u Gradu nauke proveli više od četiri sata. A svi su uživali!


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve