Arheologija

14.septembar 2016. Dunja Rajić

Banaćani iz neolita

Ovog avgusta na lokalitetu Borđoš, između ostalog, otkrivene su i posude sa nepoznatim sadržajem. Do narednog iskopavanja, ako ga bude, možda će se saznati da li su to ostaci hrane, figurina ili ostaci ljudskih kostiju

Vatikan – Kanonizacija Majke Tereze

07.septembar 2016. Jelena Jorgačević

Žurba Vatikana i radost Albanaca

Desetine hiljada ljudi okupilo se na trgu Svetog Petra u Vatikanu da bi prisustvovali misi na kojoj je Majka Tereza proglašen Svetom Terezom od Kalkute. Bila je to najbrža kanonizacija u istoriji Rimokatoličke crkve: samo devetnaest godina od smrti do oreola. Neki svetitelji su na to "čekali" vekovima, a neki i čitav milenijum

Istorija, kultura, tradicija

31.avgust 2016. Sonja Ćirić

Vizantija živi

Iako se država Nemanjića u kulturološkom pogledu danas shvata kao deo vizantijskog sveta, ona je baštinila njegov rimski karakter, ostajući na taj način u zapadnjačkom, papskom diskursu Rimsko-vizantijskog carstva. Ovo je jedna od tema o kojima se govorilo na Međunarodnom kongresu vizantologa, skupu zbog kog je beogradska vizantologija bila u centru naučne pažnje

Feljton – Igre u Olimpiji (2)

10.avgust 2016. Aleksandar Ćirić

Publika

Do Olimpije se u stara vremena moglo doći putevima sa severa iz Elide, sa istoka preko Arkadije putem koji je vodio prema Megalopolisu i drugim delovima centralnog, jugoistočnog i istočnog Peloponesa, i sa juga, iz Mesenije. Olimpija se danas nalazi na oko 12 kilometara vazdušne linije od zapadne oba­le prema Jonskom moru; nekada je to rastojanje zbog drukčijeg oblika obale moglo biti za oko trećinu kraće. Ondašnji putnici, za razliku od da­naš­njih, mogli su do svetilišta stići sa zapada i vodenim putem, ploveći uz Alfej

TV manijak

10.avgust 2016. Dragan Ilić

U čabru

Nemam ništa protiv što neko uživa na moru, ali ne razumem onda kuknjavu – valjda treba da kukaju oni kukavci što sede kod kuće i nemaju kinte da otputuju

Zanimljivo o filmu

03.avgust 2016. Mladen Kalpić

Naš trag u istoriji Holivuda

Osim Kusturice, Šerbedžije, Mikija Manojlovića, Mire Furlan, Branke Katić, Nataše Ninković, Nede Arnerić, Mirjane Joković, Nikole Đurička, Dragana Mićanovića i drugih glumaca i reditelja o čijim uspesima u inostranom filmu verovatno svi sve znamo, ima još mnogo imena sa ex-YU prostora bez kojih Holivud ne bi bio to što jeste

Politički život

27.jul 2016. Đorđe Vukadinović

Faktor nestabilnosti

Jedna od osnovnih teza ovog teksta jeste da Aleksandar Vučić svojim karakterom i načinom vladavine jeste glavni generator permanentne političke krize i nestabilnosti u zemlji. I to sada postaje gotovo očigledno. Nije sporno da je on glavni politički "čimbenik", da ima najveću podršku i najveću moć u zemlji. Nema sumnje da se, čak ni kada je u punom formatu, tu vlada i ministri malo ili nimalo pitaju i odlučuju o bilo čemu bitnom. Ali se tu ponovo vraćamo na pitanje forme i njenog značaja. On se navikava da ne samo faktički nego i bukvalno vlada bez vlade i bez parlamenta. Građani se navikavaju na takvo stanje kao redovno. Ljudi u svim institucijama to počinju shvatati kao normalno. I to nipošto nije dobro, čak i kada bi se na taj autokratski i vaninstitucionalni način i moglo dugoročno upravljati zemljom. A ne može

Turska i EU, Rusija, SAD – Velika igra

06.jul 2016. Milan Milošević

Rašomon na Bosforu

Kuda ide Turska: teroristički napad Islamske države u Istanbulu, rusko-tursko otopljavanje, neo-osmanska nostalgija i sećanje na genocid nad Jermenima, pregovori sa EU "po grčkom kalendaru"

Istorija koja traje

22.jun 2016. Jelena Jorgačević

Kontroverza u srcu Evrope

Na nedavno otvorenoj izložbi o Alojziju Stepincu u Evropskom parlamentu (EP), zagrebački biskup Ivan Šaško, opisavši Stepinca kao primer Evropljanina koji je živeo vrednosti hrišćanske kulture milosrđa koja je odredila identitet Evrope, završio je svoj govor rečima: "to je maleni iskorak koji Stepinca ‘vraća Europi’, a nadamo se da će izložba o njemu pomoći i da Europa jasnije vidi samu sebe." Evropa bi odista danas kroz primer događaja vezanih za slučaj blaženog Alojzija Stepinca i mogla da se prepozna – u previranju, otvorenim problemima, užarenim raspravama, besu i buci...

Svepravoslavni sabor

15.jun 2016. Jelena Jorgačević

Maraton unazad

Jedan katolički teolog je primetio, pre izvesnog vremena, da su, s obzirom na činjenicu da pravoslavni nisu održali nijedan vaseljenski sabor 1200 godina, odnosi između crkava i njihovo zajedničko funkcionisanje začuđujuće dobri. Međutim, problem izgleda nastaje kada pokušaju da se susretnu. Po svemu sudeći, ovaj "krnji" Sabor neće doprineti jačanju jedinstva među pravoslavnima, za šta su svi tvrdili da je njegov prvi cilj

Državni ili komunalni problem – Rušenje u Savamali

18.maj 2016. Jovana Gligorijević

Čiji je grad

Ko je rušio Savamalu i po čijem nalogu? Ko štiti batinaše i rušitelje, te im policija ne može ništa? Zašto vlast daje glupe odgovore na pitanja o ovim događajima? Zašto se toliko insistira na nelegalnim objektima? Po čijem je nalogu "Beograd put" ogradio Hercegovačku ulicu i zabranio prolaz građanima? Kako to da premijer zna da je rušenje izveo "kompletan idiot", ali samo ko je taj idiot – ne zna

VREME BR.1162 | 11. APRIL 2013.

Tokovi novca: Džet-set u poreskom raju

Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara ICIJ objavio je dokumentaciju o 122.000 of-šor kompanija, 13.000 privatnih računa u poreskim rajevima i 12.000 agenata koji osnivanju virtuelne firme. Količina podataka od 266 gigabajta odgovara broju od pola miliona knjiga, 160 puta je veća od diplomatskih depeša koje je Vikiliks pustio u javnost 2010. godine. Do sada najveće raskrinkavanje sistema poreskih utaja i prevara izazvalo je lavinu političkih i medijskih reakcija

VREME BR.1093 | 15. DECEMBAR 2011.

04.april 2016. Jovana Gligorijević

Put za istok

Đorđe Marjanović i Radmila Karaklajić u Rusiji, Šarlo Akrobata, Električni orgazam i Idoli u Poljskoj, Bajagin Ruski voz, Brena u Bugarskoj i Rumuniji...

VREME BR.844 | 8. MART 2007.

01.april 2016. Dragoslav Grujić

Musliman, Jugosloven i levičar

"Naš otac ima dvadeset pet godina šećera i šezdeset šest godina života sa čalmom u Knez Mihailovoj. Ko ume da čita, zna šta znači", kaže sin Muhamed za svog oca, beogradskog muftiju Hamdiju Jusufspahića

VREME BR.1109 | 5. APRIL 2012.

24.mart 2016. Redakcija Vremena

Hronologija opsade Sarajeva

Na ponešto čudan način, priča o opsadi Sarajeva istovremeno je postala i opšte mesto u pregledima svetske istorije i svojevrsna slepa mrlja. Priča o opsadi ima onoliko koliko i ljudi koji su je iskusili, pa još i više od toga, no mnoge od tih priča ostale su neispričane

VREME BR.1273 | 28. MAJ 2015.

23.mart 2016. Momir Turudić

Put za Palmiru

"Varvari dolaze noću. Pre mraka i poslednja koza mora biti uterana, kapije zašipljene, u svaku osmatračnicu postavljen stražar da izvikuje sate. Po celu noć, priča se, varvari se smucaju naokolo rešeni da ubijaju i pljačkaju"
Iščekujući varvare, Dž. M. Kuci

Izbeglička kriza

Grčka kao sabirni logor

Plan vanrednog stanja zbog izbegličke krize Grčka je počela da primenjuje od nedelje, 28. februara. Naime, nakon odluke Austrije i zemalja takozvane Balkanske rute da zatvore svoje granice, ili u najboljem slučaju da minimalizuju ulazak izbeglica koji putuju preko grčke teritorije prema centralnoj i severnoj Evropi, Grčka je došla u opasnost da se pretvori u veliki evropski "parking za izbeglice"

Grčka – Siriza godinu dana posle

Pakt sa osiromašenim narodom

Nekada je Aleksis Cipras predvodio ulične proteste protiv drastičnih mera štednje, danas Grčku blokiraju nezadovoljni poljoprivrednici i preduzetnici kojima prema diktatu kreditora mora da podigne poreze i doprinose. Ipak, Siriza i dalje veruje u savez koji je sa osiromašenima sklopila protiv bogatih i moćnih

Havanska deklaracija – Susret pape i patrijarha Ruske pravoslavne crkve

17.februar 2016. Jelena Jorgačević

Dan kada se pisala istorija

Susret pape Franje i patrijarha Kirila šalje snažnu poruku, a njegove posledice će se tek videti. Naravno da neće doći do naglog približavanja dve crkve niti do raspetljavanja teoloških i drugih čvorova koji postoje već vekovima. Ali, u trenucima kada je ekumenski dijalog u zatišju, kada su sukobi jedina konstanta savremenosti, razgovori između verskih vođa jesu znak nade. Ovaj susret neće imati revolucionarne rezultate, ali jeste revolucionaran

Intervju – Dejan Jović, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti

03.februar 2016. Tatjana Tagirov

»O lijepa, o draga, o slatka slobodo«

Vlast u Hrvatskoj će namerno da proizvodi anarhiju i haos jer se u takvim okolnostima najbolje stvara strah, a proizvodnja straha je stari zanat koji je HDZ ispekao u onim godinama u koje žele da vrate Hrvatsku – u devedesete. Hrvatsku od ekstremnog nacionalizma pre svega čuva javna scena, mnogi odvažni ljudi koji se ne daju uplašiti i koji hrabro decenijama govore protiv rata, zla i mržnje. Takvih ljudi nema malo, a njihov je stvaralački opus impresivan

Zemlja ljudi – Tajland

03.februar 2016. Jelena Jorgačević

Osmesi, nasilje i kralj koji ne može da umre

David Albahari je negde napisao da su gradovi kao žene – neke ti se svide zbog onoga kako izgledaju, druge zbog onoga što nose u sebi, a ima i onih, bezbojnih, pored kojih si krajnje ravnodušan, kao što ima gradova u kojima ti je svejedno kada se u njima nađeš. Bangkok bi, ako posmatramo ovako, bio od onih žena koje se ne svide odmah, čak, deluju odviše nesređeno i haotično, ali se njihov šarm otkriva iz dana u dan, i na kraju ne možete da poverujete da vam se nisu dopale od samog početka

Intervju – Nikola Knežević, teolog

23.decembar 2015. Jelena Jorgačević

Pet vekova Reformacije

"Društvo u Srbiji je pre svega neinformisano i dezinformisano. Dezinformisano je zbog raznih samozvanih stručnjaka koji su pisali različite tekstove o malim protestantskim zajednicama u kojima su davali paušalne ocene. Ne samo da se u negativnom kontekstu govorilo o sektama, što sama reč izvorno ne podrazumeva, već se pisalo o njima kao o stranim agentima, plaćenicima, a jako često su ih stavljali u isti koš sa orijentalnim sektama, sa satanistima. To se menja u poslednje vreme jer su te zajednice izašle u javnost i trude se da više informišu ljude"

Kultura Cincara

02.decembar 2015. Sonja Ćirić

Kameleoni Balkana

U Srbiji Cincari imaju status etničke i kulturne manjine, a uprkos zahtevu cincarske zajednice, nedavnom odlukom Vrhovnog kasacionog suda, država je odbila da Cincarima prizna status nacionalne manjine. Ko su Cincari, kakav su trag ostavili u istoriji Srbije i kakva im je kultura