Nuspojave
Srbija: uputstvo za upotrebu
Otvoreno pismo našim novim, bar privremenim sugrađanima iz Ruske Federacije
Otvoreno pismo našim novim, bar privremenim sugrađanima iz Ruske Federacije
Nastupom na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i pratećim objavama na društvenim mrežama predsednik Srbije je srpsku spoljnu politiku pomerio od onoga što je zvanično strateško opredeljenje države – pristupanje Evropskoj uniji. Koliko će to građani da plate tek ostaje da se vidi, ali je njegov uspeh na mrežama nesporan
Prilikom govora o početku invazije u rano jutro 24. februara, ruski predsednik se držao kao apsolutni vladar od koga zavisi sve. No, ta je poza brzo i uočljivo počela da se rastače uporedo sa rastakanjem prvobitnog plana “specijalne vojne operacije”. Samouverenost se uočljivo vratila Putinu sredinom leta, kada je ruska vojska beležila uspehe na luganskom ratištu, ali je ukrajinska kontraofanziva oko Harkova donela novi pad: na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Samarkandu, bio je prinuđen da izražava razumevanje za primedbe Kine i Indije, ali i izložen ponižavanju manjih članica te organizacije
Na referendum po mestima ruskog luka u Ukrajini, od Hersona do Donbasa, ko je izašao bio je za to da se vije ruska zastava. Iz Kremlja su pozvali na mobilizaciju, stavili do znanja da je Donbas ruski i pripretili nuklearnim bombama. Ukrajinci ne gube vreme i pokušavaju da uzmu što više na terenu dok ne dođu rezervisti i zima
Mnogi će ostati u čudu kada saznaju da je Srbija bila lider u učešću u velikoj intelektualnoj razmeni omladine u okviru visokog obrazovanja. Današnji potencijalni međunarodni student pred sobom ima znatno lakši pristup globalnom iskustvu obrazovanja
Bas i harmonika upali u kotliće, samo čuješ, za sve drugare i prijatelje, šajkače se pogrlile, digli ruke, Oženiću Švabicu, bogata je baba...
Mrđan Bajić je jedan od najistaknutijih i najaktivnijih srpskih umetnika, značajne međunarodne reputacije i uzorne biografije, koju ispisuje u neuzornim, turbulentnim decenijama diskontinuiteta
O radu kao ropstvu, štrikanju kao olakšanju i umetnicima u polugladovanju – BITEF ispituje kontroverze sveta rada u današnjem (predapokaliptičnom?) svetu
Iako u vizuelnom i zvučnom registru poseduje epski zamah koji opravdava trajanje od preko dva sata, ovo je suštinski jedan veoma kameran film, sporogoreći i atmosferičan, nema u njemu narativnog bogatstva
Sto godina, važan jubilej u istoriji svakog pozorišta a naročito akademskog, “Krsmanac” je obeležio predstavom Galeb s kojom je i počeo ovaj svoj prvi vek, ali i pitanjem kako je moguće da ovom društvu nije važno nešto što niko nema
Rat u Ukrajini vodi se između nuklearne i nenuklearne države, ali pitanja nuklearnog sukoba su na dnevnom redu od njegovog početka. Ne bi se reklo da je on proizveo direktnu pretnju upotrebe nuklearnog oružja, ali je stvorio uslove da se o njegovoj upotrebi razgovara gotovo bez ikakvih rezervi, kao da je to sasvim obična stvar. I u tome je njegova najveća opasnost – jer može da stvori utisak da je upotreba nuklearnog oružja prihvatljiva i moralno i vojnički