img
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Napad u Berlinu

Strah i jeftina demagogija

21. decembar 2016, 18:50 Nemanja Rujević
fotografije: ap
Copied

Sat vremena nakon napada u Berlinu neki su već tvrdili da je za smrt ljudi kriva tobože "liberalna" izbeglička politika Angele Merkel. To najbolje opisuje atmosferu straha u zemlji i političku instrumentalizaciju zločina koja u punom obimu tek sledi

Za „Vreme“ iz Bona

Utorak je bio dug dan za dopisnike iz Berlina. Trčkarali su od trga pred Spomen-crkvom cara Vilhelma, gde je kamion u ponedeljak uveče gazio ljude i božićni vašar, do prostorija u kojima su održavane brojne konferencije za novinare. Ređali su se kancelarka, ministri, državni tužilac, načelnik policije i šef kriminalističke policije, ali su dopisnici baš svakom od njih postavili banalno, nepotrebno pitanje: da li ovakvi napadi mogu da se spreče?

Nemačkim zvaničnicima se mora odati priznanje da se tu drže stoički. Ne obećavaju laka rešenja, ne šire resentimane i ne zazivaju žice i rušenje minareta. Umesto toga daju iskren odgovor na pitanje: ne, ne može da se spreči. Možda mogu, kao u Nici i Briselu, da se na prilazu pešačkim zonama postave stilizovane betonske kocketine kako budući terorista ne bi mogao vozilom da uleti u masu. Mogu – i to je već urađeno – da se vašarima pred Božić šetkaju policajci sa pancirnim prslucima i automatskim puškama. Ali ne, ne može da se spreči. Bar ne uvek.

BOŽIĆ U STRAHU: Policajci na ulicama Berlina

„Nema mera koje možete preduzeti i onda reći: Sad više ništa ne može da se desi. Da ima takvih mera, odavno bismo ih primenili. Otvoreno društvo, poput našeg, nažalost, uvek otvara nebranjena mesta za teror“, rekao je za Dojče vele i skusni poslanik vladajućih demohrišćana Volfgang Bozbah. Policijski čas i čekpointe niko ne bi hteo. „Cilj terorizma je da potrese državu i društvo u korenu, tako da mi iz straha od terora promenimo način života. Baš to ne želimo da radimo. Taj trijumf ne treba da im priuštimo“, dodao je Bozbah.

RAZUM UZMIČE: Kao i nakon svakog napada u Nemačkoj, i sada se piše da je zemlja na meti terorista, da smrt i strah više nisu tek nečiji tuđi problemi. Razum tu nužno uzmiče pred fotografijama krvi – manje je važno što su minimalne, gotovo nepostojeće šanse da neko napadne baš tu gde naš građanin trenutno ispija kuvano vino sa karanfilićem, kupuje poklone ili ide da gleda utakmicu. Više je važno da se strah sa naslovnica tabloida uvukao u kosti.

U trenutku pisanja ovog teksta (utorak uveče) još je mnogo nepoznanica. Osumnjičeni koji je uhapšen pušten je na slobodu. Ako je policija uhvatila pogrešnog, onda se ne zna ni ko je napadač ni da li je, kako svi pretpostavljaju, radikalni musliman. Crni bilans za sada stoji na dvanaest mrtvih i nekoliko desetina povređenih od kojih je 14 u teškom stanju.

Hronika islamističkih udara u Nemačkoj u međuvremenu je prilično duga, ali je zemlja imala sreće: do sada niti jedan nemački građanin nije ubijen u tim napadima. Dvojica napadača od ovog leta – Sirijac koji se razneo u bavarskom Ansbahu i Avganistanac koji je sekirom napao turiste iz Hongkonga u vozu kod Vircburga – uspeli su jedino da sami poginu. U februaru je 15-godišnja Nemica marokanskog porekla nožem povredila policajca na železničkoj stanici u Hanoveru. Pre četiri godine je na stanici u Bonu spuštena sportska torba puna eksploziva – upaljač je zakazao. „Najuspešniji“ do sada bio je Arid Uka, mladić rođen u Kosovskoj Mitrovici, koji je 2011. u vojnom delu frankfurtskog aerodroma ubio dva američka vojnika i ranio još dvojicu. Osuđen je na doživotni zatvor.

POLITIČKI POENI: Još se ne može reći da li se smrtonosni pohod crnog šlepera ubraja u ovaj niz niti da li je napadač došao u Nemačku kao izbeglica. „Biće zaista teško podneti ako se ispostavi da je reč o osobi koja je u Nemačkoj tražila zaštitu“, rekla je pribrano kancelarka Angela Merkel.

Onima koji dolazak više od milion izbeglica u prethodne dve godine vide kao apokalipsu činjenice ionako slabo znače. Svemu je kriva, kažu, tobože „previše liberalna“ izbeglička politika. Tako je sat vremena nakon napada u Berlinu – ni motor kamiona se nije kako valja ohladio – Markus Pecel iz demagoške Alternative za Nemačku već znao da je Merkelova odgovorna za smrt ljudi na božićnom vašaru. Loptu je očekivano prihvatio i bavarski premijer Horst Zehofer, inače predsednik Hrišćansko-socijalne unije: „Žrtvama, oštećenima i celom stanovništvu dugujemo da ponovo promislimo kompletnu politiku doseljavanja i bezbednosnu politiku.“

Desni demagozi se u laktanju pred izbore sledeće jeseni prave da ne vide da više nema prostora za pooštravanje izbegličke politike – osim ako se baš ne ode u Orbanove metode. Turska još čuva kapije, Balkanska ruta postala je usko grlo, dobijanje azila u Nemačkoj je otežano, u modi su deportacije – čak i u Avganistan. Uz božićne jelke ove godine u Nemačkoj idu tuga, strah i glazura od jeftine demagogije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure