Češka, pad vlade

01.april 2009. Andrej Ivanji

Vitezovi i Lisabonski ugovor

Dok Česi sa nestrpljenjem iščekuju kome će i kada predsednik Klaus da poveri mandat za obrazovanje prelazne vlade, i kada će biti raspisani vanredni parlamentarni izbori, u Briselu sa zebnjom prate sudbinu Lisabonskog ugovora upetljanog u lokalna češka prepucavanja

Crna Gora, dve decenija vlasti Demokratske partije socijalista (DPS)

Sada i zauvek

DPS je jedina bivša komunistička partija koje je dve decenije nakon pada Berlinskog zida neprekidno na vlasti. Od projugoslovenskih komunista u sastavu jugoslovenske federacije, preko državne zajednice sa Srbijom, transformisali su se u independistički nastrojene liberalne demokrate koji su izvojevali nezavisnost Crne Gore

Pozorište

01.april 2009. Ivan Medenica

Opasan vic

Fridrih Šiler, RazBOYnici; režija Nikola Zavišić; igraju Marko Makivić, Vladimir Grbić, Minja Peković i dr.; Narodno pozorište Subotica, Drama na srpskom jeziku (gostovanje u Pozorištu na Terazijama)

Povodom osamdesetog rođendana Milana Kundere

01.april 2009. Muharem Bazdulj

Šalu na stranu

U sredu, prvog aprila, Milan Kundera je napunio osamdeset godina. Pisac – veran, na izvestan način, vlastitom rođendanu, dočekao je vreme u kome se kontekst dominantne recepcije njegovih najslavnijih dela rasuo u paramparčad

Intervju – Ivan Ivanji, pisac

01.april 2009. Sonja Ćirić

Romani vlasti, ideologije i poraza

"Kod rimskog cara Julijana ima nečeg što podseća na naše vreme. Oko njega su bili ljudi koji su pod Dioklecijanom proganjali hrišćane, pa su pod Konstantinom postali dobri hrišćani, a pod Julijanom su opet bili protiv njih – znači kao ovi naši koji su čas za Tita, za Slobu, za Evropu... Samo vrte glavu kao vetrokaz"

Lisica i ždral

01.april 2009. Ljubomir Živkov

Basna za poslepodne

U Srbiji, kao nekoć u Rusiji, ne možeš napisati "U tom i tom gradu ima jedan glup čovek", a da se odmah ne uvrede stotine njih: "Vi to na mene ciljate?!"

Nuspojave

01.april 2009. Teofil Pančić

Tužni bulevar

Koliko je još u Nišu ljudi koji su najbolji na svetu, u bilo čemu? Izgleda da je tamo takvih na hiljade, sve jedan drugom na glavi, pa nije neka šteta ni ako se neki izbaci, neće se ni osetiti

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999–2009) IX

01.april 2009. Igor Salinger

Noć kad je pao F-117

Dvadeset sedmog marta 1999. Dejl Zelko, iskusan pilot aviona F-117, koji je učestvovao u "Pustinjskoj oluji" i u prvoj i trećoj noći napada na SRJ, imao je za cilj "jako branjene mete u i oko Beograda koje su bez uspeha napadane i prethodnih dana" – kasnije je u jednom predavanju pomenuo da je reč bila o "važnom komunikacionom i komandnom centru u Beogradu". Te noći, zbog vremenskih uslova otkazani su svi napadi NATO aviona, osim formacija F-117

Divčibare – Urbanistički planovi i građevinski radovi

01.april 2009. Dragan Todorović

Visoki i još viši turizam

Novi urbanistički plan Divčibara predviđa rušenje kamp naselja Kamenica, jerbo nađeno da su objekti privremeni, dok su svi ostali konaci, apartmani i kolebe legalni

Novija politička istorija u sećanjima učesnika

01.april 2009. Miloš Vasić

Kratki kurs državnog terorizma

(Mr Dragan M. Filipović: "Anatomija globalističkog smrada, Angažovanje nevladinih organizacija na razbijanju političkog, vojnog i bezbednosnog sistema Srbije i Jugoslavije"; Printmedija, Beograd, 2008; 347 strana; tiraž 300 primeraka)

Restitucija i (ne)zaštićeni stanari

01.april 2009. Tatjana Tagirov

Neispravni »fića« za novi »mercedes«

Da li su građani, novokomponovani vlasnici i "zaštićeni" stanari jednaki pred zakonom, odlučiće Ustavni sud Srbije na temelju dosad postojećih propisa. Oni koji traže da im se, uprkos proklamiranoj jednakosti građana i njihovih stanarskih prava, vrate stanovi ad integrum zanemaruju činjenicu da ih do pred koju godinu ti stanovi, u smislu investicionog ulaganja, nisu zanimali, da su taj teret snosili danas nezaštićeni stanari, da su mnogi od tih stanova kupljeni kao neuseljivi i za male novce i da bi se nove nepravde mogle rešiti sa samo 90 miliona evra

Tržni centar »Ušće«

01.april 2009. Tamara Skrozza

Prodavnica u centru grada

Iako nudi i robu za najbogatije, i robu za one koji nemaju baš mnogo novca, Tržni centar "Ušće" najpre je privukao one koji mu sigurno nisu bili ciljna grupa: penzionere voljne da pređu pola grada, kako bi na flaši ulja uštedeli desetak dinara

Intervju – Ivan Stanković, stručnjak za komunikacije i direktor agencije Communis

01.april 2009. Jovana Gligorijević

Kako upravljati krizom

Osnov svake ekonomije je proizvodnja i potrošnja. Ako nemate potrošnju, nećete imati ni proizvodnju, jer šta će vam, kad ne trošite. To je pogrešno upućen apel, jer je usmeren ka stanovništvu, a ne ka vladi. Narod mora da troši, jer samo tako može da se održi proizvodnja. Ako država troši na skup državni aparat, to je neproizvodna potrošnja, i kao takva, ona je vrlo štetna

Rekli su o krizi

Pitanja i rešenja

Vlada je najavila paket mera kao svoj odgovor na krizu. A predstavnici vlasti izjavljuju da je sada, u vreme krize, potrebno da se cela Srbija ujedini u prevazilaženju recesije i opominju da sada "nije trenutak za nadmetanja, jer niko ne može da kaže koliko će kriza trajati i šta će se dešavati". Po njima, ovo je trenutak kada treba okupiti svaku dobru ideju, i zaista, vladine najave antikriznih mera dobile su odgovor u političkoj javnosti, a "Vreme" predstavlja neke od tih ocena koje su došle od predstavnika opozicije, sindikata i ekonomista

Kako sprovesti sporazum sa MMF-om

01.april 2009. Dimitrije Boarov

Ko će da plati budžetski deficit

Zašto je politički opasna ideja da se građanima smanje plate kako bi se očuvale srpska privreda i vladajuća koalicija? Jer, ako se "ekonomskoj destabilizaciji" pridruži i potencijalno eskalirajuća politička kriza, jer je najnervozniji narod kome smanjuješ platu, onda će se efekti "žiriranja" MMF-a u korist Srbije brzo istopiti, a strane banke koje su u Beču već MMF-u i našem guverneru Narodne banke Radovanu Jelašiću obećale da neće smanjivati svoju "izloženost" u Srbiji

Lisica i ždral

25.mart 2009. Ljubomir Živkov

Spojeni sudovi

Vrhovni sud postupio je kao bilo ko ko primi poruku o lancu Svetog Antuna: prosledio je poruku dalje, i ne na devet adresa, nego svim okružnim sudovima