Protest na Trgu republike – Stop uništavanju kulture

26.јун 2013. Dragan Todorović

Ovako se više može

Sve bilo previše učtivo i salonski, tako da sve to, uz najavu da će toga opet bude tek za mesec dana, može da se stavi pod rep Tomi Vučić Nikoliću. Ali, kako bilo, kulturnjaci su, za razliku od drugih, bar spasli svoju dušu

Mediji

26.јун 2013. Tamara Skrozza

Domaći zadaci gazde Pinka

Da je svoj napad na Dragana Đilasa organizovao pametnije i sa više stila, sigurno je da bi Željka Mitrovića mnogi u Srbiji vrlo ozbiljno shvatili. Ovako, zahvaljujući svojoj poetici, postao je predmet sprdnje

Liban – Na raskršću ratova

26.јун 2013. Daniel Šunter

Ko se još seća mira

Od "Švajcarske Bliskog istoka" Liban se posle građanskog rata koji je počeo sredinom sedamdesetih godina prošlog veka pretvorio u još jedno bure baruta u regionu. Preko hrišćanskih, šiitskih i sunitskih verskih zajednica u zemlji se prepliću interesi Irana, Izraela, zaraćenih strana u Siriji, SAD-a… U poslednjem sukobu, koji se dogodio u ponedeljak, naoružani salafisti, pristalice šeika Ahmada al Asira, napali su libansku vojsku i ubili 15 vojnika. Ljudi žive život između rata i mira, koji obezbeđuju međunarodne mirovne snage među kojima je i srpski kontingent. Rešenje se ni ne nazire, a libanska dijaspora je u međuvremenu tri puta brojnija od stanovništva u samom Libanu

»Tropsko proleće«

26.јун 2013. Milan Milošević

Kad Brazilci buše fudbal

"Izvinite na uznemiravanju, Brazil se menja!" Demonstracije na ulicama Rio de Žaneira, Sao Paula, Belema, Porto Alegrea, Belo Orizontea, Brazilije

Intervju – Tvrtko Jakovina

26.јун 2013. Tamara Nikčević

Zaostavštine zajedničke prošlosti

Mislim da bi od Tita i Jugoslavije valjalo uzeti ono što je najbolje, a odbaciti ono što ne valja. Interesantan je način na koji je taj sistem u to vreme razmišljao o svetu, o velikom svetu: postojala je empatija za druge, male, udaljene

Pozorište – Krleža u Beču

U agoniji

Dok traju pripreme za obeležavanje sto godina od Sarajevskog atentata, predstava Martina Kušeja urađena na osnovu tri Krležine drame u produkciji Bečkog pozorišnog festivala, podseća na istorijske okolnosti u kojima se on zbio, a koje mnogi revizionistički raspoloženi tumači Prvog svetskog rata rado ignorišu: monarhija je pre rata bila u dubokoj moralnoj i idejnoj krizi, bez smisla za realnost ili vizije budućnosti, a južnoslovenski narodi se nakon rata nisu tek slučajno našli u zajedničkoj državi, nego su decenijama, tražeći odgovore na zajedničke probleme, imali slične težnje

Intervju – Milena Marković, dramska spisateljica

Cinizam je poslednje utočište nedarovitih

"Istorija nije gotova, istorija je živa stvar i stalno se oblikuje prema raznim interesima, a pre svega prema interesima moćnih. Priča o Gavrilu Principu je danas važna i biće uvek važna zato što je to priča o malom i nemoćnom koji sanja da bude jednak i važan, i zato što on u svojoj borbi strada misleći kako ona možda jeste uzaludna u tom vremenu, ali da će doći vreme, možda, kada će taj mali postati neko i nešto. I zato što je priča o Gavrilu Principu slobodarska priča o idealima slobode, bratstva i jednakosti"

Kultura sećanja – Vek NK "Dinara" iz Knina

19.јун 2013. Mirko Rudić

Veliki fudbal iz malog mista

Dok se Veliki rat zahuktava, a 1915. visoki izaslanik Kraljevine Srbije Jovan Cvijić odlazi u London da od saveznika traži podršku srpskom ratnom cilju – osnivanju jedinstvene države u kojoj bi bili Srbi, Hrvati i Slovenci – kninski fudbalski klub "Lav" menja ime u "Lastavica". Od tada pa do 1995. nastupa u lastavičjim, crno-belim dresovima. Crno simboliše otmenost, a belo čistotu. A zove se „Dinara"

Avganistan – Promena bezbednosne strukture

19.јун 2013. Enzo Mangini

Krvava godina

Dok predstavnici međunarodnih snaga pakuju kofere, sve je više žrtava. Kraj sukoba se ni ne nazire

Iran – Predsednički izbori

19.јун 2013. Momir Turudić

Ekonomski džihad i cena paradajza

Iran je još jednom iznenadio svet: na predsedničkim izborima ubedljivo je pobedio umereni reformista Hasan Rohani, koji je još u prvom krugu osvojio 50,68 odsto glasova. Rohanijevo ime je zaokružilo čak 18,6 miliona Iranaca. Ali, da li će njegova pobeda nešto da promeni

Grčka – Gašenje državne televizije

Kap na prepunu čašu

Odlukom da preko noći ugasi državnu radio-televiziju ERT premijer Antonis Samaras navukao je na sebe nove proteste u zemlji i salvu kritika iz inostranstva. Grčka opozicija najavljuje borbu do kraja

Esej – Evropska unija i ratovi u svetu

19.јун 2013. Aleksa Đilas

Između rata i mira

Upadljivo je kako se retko Evropska unija spominje u američkim medijima. Prošle godine, na američkim predsedničkim izborima, gotovo da nije bilo reči o njoj, a kada jeste, to je bilo uglavnom zbog ekonomske krize. Nikada se nije spominjala kao činilac u svetskoj politici. Kada bi Evropljani – podsetimo se da ih je oko pola milijarde i da su bogatiji od većine čovečanstva – vodili svetsku politiku, Sjedinjene Države bi je sigurno primetile. Možda ovo neprisustvo Evrope u američkim medijima ukazuje na veću krizu u Evropskoj uniji nego medijski izveštaji o protestima građana nezadovoljnih zbog nemanja zaposlenja i smanjenih plata

Knjige – Rej Manzarek, Light My FireMoj život s grupom The Doors

19.јун 2013. Dragan Ambrozić

Pod teretom sunca

Ploče The Doorsa deo su obavezne lektire odrastanja, već decenijama. Autobiografija Reja Manzareka postala je odnedavno dostupna na našem tržištu, dodajući još nekoliko suštinski važnih stranica ovom nasleđu, baš pre nego što je on sam sklopio svoju knjigu

Tabloidi – Značaj i uticaj

19.јун 2013. Tamara Skrozza

Medijski rat kao politika drugim sredstvima

Od trenutka kada su upravljanje nad zemljom preuzeli Nikolić i Vučić, pisanje tabloida u potpunom je skladu s njihovim trenutnim političkim potrebama i interesima. Čiji se sve i kakvi interesi tu prelamaju i sukobljavaju

Hapšenja u vezi sa Lukom Beograd

Koliko vredi akcija

Država i mali akcionari Luke mogli su da odbiju ponuđenu cenu od 800 dinara za akciju Luke, ali nisu. Da li bi se drugačijim postupcima uhapšenih, Luka prodala po višoj ceni, nikada se neće saznati, no, to je ono za šta se terete

Kultura sećanja: Ustanak nemačkih radnika, jun 1953.

19.јун 2013. Ivan Ivanji

Srećan rođendan, druže Ulbriht

Direktiva partijskog vrha Istočne Nemačke je glasila: povećati normu kao rođendanski poklon predsedniku Valteru Ulbrihtu. U Berlinu su se 17. juna 1953. radnici pobunili, protest se proširio na čitavu zemlju, stotine hiljada ljudi zahtevalo je promene političkog sistema. Bio je to prvi ustanak u jednoj zemlji realnog socijalizma. Pregazili su ga tenkovi