
Komentar
Skupa cena jeftinog gasa: Šta Rusija dobija zauzvrat
Gasprom neće Srbiji naplaćivati gas po tržišnoj, već po političkoj ceni. Račun će svakako ispostaviti i Zapad
Gasprom neće Srbiji naplaćivati gas po tržišnoj, već po političkoj ceni. Račun će svakako ispostaviti i Zapad
Zamislimo da je kod nas bilo zabranjeno da pisci jevrejskog porekla pevaju na srpskom jeziku. Za Srpkinju Desanku Maksimović Srbija je bila “velika tajna”, ali za Oskara Daviča “pesma među narodima” i “buna među narodima”. Ja mislim da niko nije tako opevao i uveličao našu zemlju kao on u pesmi Srbija
“Putin je u svojoj kriminalnoj gluposti poklonio SAD najveći poklon koji su mogle samo da požele. On je gurnuo Evropu duboko u džep Amerike. Ojačao je atlantski sistem u kome SAD daju naređenja, a Evropa se ćutke pokorava. Putin je ispunio tu želju SAD. Što se tiče Kine, Kinezi sede sa strane. Odbijaju da uđu i pokušaju da olakšaju pregovore, na sličan način kao i SAD, samo što je pozicija SAD još gora jer SAD potkopavaju pregovore”
Finska je nakon Poljske i Bugarske treća zemlja kojoj je Gasprom obustavio isporuku gasa zato što ga ne plaća rubljama. Ovaj ruski uslov prihvatile su Nemačka, Italija, Francuska, Austrija, Mađarska, Slovačka i Severna Makedonija. Srbija je u grupi zemalja koje Rusija (još uvek) ne smatra neprijateljskim
Preko 40 odsto Nemaca je zabrinuto zbog stalnih poskupljenja. Dok ministarka unutrašnjih poslova daje preporuke da se domaćinstva snabdeju zalihama određenih prehrambrenih artikala, Vlada priprema meru da se za male pare može kupiti mesečna karta za javni prevoz. Jedan od apsurda situacije je da je dominantno levo-zelena Vlada obezbedila sredstva za izgradnju velikog broja socijalnih stanova, ali ne može da ih potroši jer niti ima potrebne stručne radne snage, niti građevinskog materijala, niti odgovarajućih transportnih mogućnosti
“Ono što je za Srbiju nepovoljno nije samo rast cene energenata nego i to što će Nemačka, Italija i Austrija, nama glavna izvozna tržišta, ali i zemlje odakle dobijamo dobar deo stranih investicija, biti prilično pogođene razvojem događaja, tako da se to odražava na našu ekonomiju i kroz trgovinski i kroz investicioni kanal. Trpećemo inflatorne pritiske kao i svi, ali je za odbranu od viših cena sa međunarodnog tržišta dobro da Srbija u ovim uslovima pokuša da održi sve trgovačke odnose koje može”
Finska je peti put zaredom proglašena za najsrećniju zemlju na svetu. Sada je država koja je bila pojam za neutralnost zbog ruske invazije na Ukrajinu zatražila hitan prijem u NATO. Najsrećniji ljudi na svetu su se uplašili
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da on neće uvoditi sanckcije Rusiji dokle god to bude bilo moguće. Rekao je i da zakletvu predsednika države u drugom mandatu mora da položi do 31. maja, a da o mandataru za sastav buduće vlade još razmišlja. Rekao je Vučić i da se veliki i moćni G 7 okomio na malenu Srbiju, to jest njega
„Danas vrednoća i marljivost nisu na ceni, pa se Česi vraćaju u maticu, i to masovno, kao što su se nekad i doseljavali. Paradoksalno ili ne, u matici ti ljudi pate za zavičajem koji je u međuvremenu za njih postala Bela Crkva“
U Pekingu se dovodi u pitanje vladina odluka “nulta kovid tolerancija”. Ljudi su nezadovoljni, a mediji komentarišu da nije cilj uvoditi lokdaune u gradovima već učiniti sve da se to izbegne. Fabrička proizvodnja u Kini pala je na najniži nivo u poslednje dve godine. Slično je i u sektoru građevinarstva i usluga, vazdušnom saobraćaju, ugostiteljstvu, automobilskoj industriji, turizmu…
Embargo Evropske unije na rusku naftu i gas dovešće do još većeg poremećaja na tržištu, izazvaće skok cena i, uprkos svoj solidarnosti sa Ukrajincima, samo je pitanje vremena kada će evropski birači pokazati nezadovoljstvo padom sopstvenog standarda. Sa ruskim gasom je još složenija situacija nego sa naftom: za gas u doglednoj budućnosti gotovo da nema alternative, što je adut Moskve u ovom ekonomskom ratu
Nakon diplomatske kanonade Nemačke, Vučićeve posete Berlinu i najave dolaska kancelara Šolca u Beograd, javnost i dalje ne zna kakve se mere očekuju od Srbije i dokle je Vučić spreman da ide. Jasna je samo poruka da “nema sedenja na dve stolice”, ali Vučić izgleda misli da još može da kupuje vreme i izbegava sankcije protiv Rusije
U teoriji, Srbija može da zameni mazutom gas u velikom broju toplana, a građani koji koriste individualni priključak na gas verovatno imaju i alternativne izvore za grejanje. Međutim treba reći i sumornu istinu: usled logističkih problema neće biti moguće obezbediti ogromne količine mazuta umesto gasa za grejanje za toplane u gradovima
Nemačka će nastaviti da podržava evropski put Srbije, ali od nje očekuje da brani zajedničke vrednosti Evropske unije i drži se dogovorenog. U poslednje, posbno, spada i dijalog o Kosovu
Srbija je spremna da nastavi reforme kako bi postala deo Evropske Unije, rekao je danas Ivica Dačić predstavnicima Bundestaga, a ambasadoru Hilu da otvorena pitanja u dijalogu Beograda i Prištine treba da se rešavaju pod pokroviteljstvom Evropske Unije
Dok se Evropska unija sprema da uvede šesti “paket” sankcija Rusiji zbog napada na Ukrajinu, još uvek ostaje izvesno da će gas i dalje teći iz najveće zemlje sveta ka Evropi. Za naftu već nije izvesno. Srpski zvaničnici kažu da će naredna zima biti veoma teška, a ne kažu kako će taj problem da reše
Američki list „Vašington post“ citira Edvarda Čaua, eksperta za energetsku bezbednost, koji kaže: "Ne znam kako će se ovo završiti, ali sve upućuje na prognozu da bi moglo da se završi veoma loše i po Zapadnu Evropu i po Rusiju"
Američki list „Vašington post“ citira Edvarda Čaua, eksperta za energetsku bezbednost, koji kaže: "Ne znam kako će se ovo završiti, ali sve upućuje na prognozu da bi moglo da se završi veoma loše i po Zapadnu Evropu i po Rusiju"
Portparol Pentagona Džon Kirbi izjavio da se obuka dešava na više mesta u Evropi, uključujući i američke vojne baze u Nemačkoj, ali nije izneo preciznije podatke o lokacijama
EPS treba da bude predvodnik proizvodnje obnovljive energije, rekla je ministarka Mihajlović u kontekstu energetske krize koju bi eventualno mogla da izazove Rusija. Britanska domaćinstva bi mogla da uštede isključivanjem vampirskih uređaja, a Nemci ako poslušaju svog ministra i voze bicikl
Najava Gasproma da jednostrano zaustavlja isporuku gasa kupcima u Evropi je još jedan pokušaj Rusije da koristi gas kao instrument ucene, ocenila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i poručila da je to "neopravdano i neprihvatljivo"
Vlada u Berlinu je konačno prelomila: Nemačka će Ukrajinu snabdevati i sa teškim naoružanjem. Prvi kontigent protivvazdušnih tenkova tipa „gepard“ već je spreman
Studija Grinpisa pokazuje da Nemačka u ovoj godini za naftu i gas Rusiji treba da isplati 32 milijarde evra. U današnjoj političkoj situaciji to se interpretira tako da Vladimir Putin nemačkim novcem finansira rusku agresiju na Ukrajinu u kojoj se ubijaju nedužni ukrajinski civili. Vlada u Berlinu je pod pritiskom saopštila da će do kraja 2022. da obustavi kompletan uvoz ruske nafte, a ruskog gasa će se osloboditi 2024. godine
Jedna kriza sledi drugu, isporuka traje sve duže, cene novih automobila su drastično porasle, polovnih eksplodirale, a kraj se ne vidi, piše specijalizovani nemački časopis „Auto motor i sport“. A ipak, uprkos mnogo manjoj prozvodnji, prozvođači automobila beleže rekordnu dobit. Kako je do toga došlo
"Prijateljski odnos prema Rusiji" Vučić može da pokaže već uskoro, tako što se neće priključiti sancijama protiv Rusije i ako se seti želje predsednika Vladimira Putina da u Vladu Srbije uključi više političara koji su orijentisani na razvoj odnosa sa Rusijom, piše "Komersant“.
Ruski predsednik je predložio da se izvoz gasa preusmeri ka bzrorastućim tržištima na jugu i istoku. Ocenio je i da su sankcije Zapada podjednako naškodile i evropskim zemljama i SAD, ali da su stvorile probleme i Rusiji. Mediji su tu izjavu ocenili kao prvo Putinovo priznanje da sankcije nanose štetu i Rusiji
U noći na 14. april 1945. 773 britanska bombardera su u dva talasa na Drezden izručila 2.500 tona bombi. Sutradan je 311 američkih bombardera po danu nastavilo da razara sve pod sobom. Grad je tada imao 630.000 stanovnika, ali u njega se bilo stislo i 50.000 izbeglica iz još istočnijih delova Nemačke i Poljske, bežali su od Rusa. Industrija više nije radila, niti je imala sirovina, niti radnika, ona nije bila cilj ovog savezničkog bombardovanja. Nije bilo ni vojnih ciljeva. Gledajući slike ukrajinskih gradova nakon ruskog bombardovanja setio sam se Drezdena posle ratnog razaranja