Lisica i ždral
Mala snaga
Ko bi rekao da ću napisati preteće pismo nepoznatoj osobi a koje će uroditi tek delimičnim plodom
Ko bi rekao da ću napisati preteće pismo nepoznatoj osobi a koje će uroditi tek delimičnim plodom
Preduzetnici traže bolji tretman kod banaka, Ministarstvo ekonomije ih podržava, a guverner ima drugačije ideje. Dobra vest glasi da su se svi, ipak, sreli
Jugoslavija, pa i Srbija, imala je istorijsku šansu da sa Markovićem na čelu bude evropski šampion tranzicije, ali je bitka za nacionalnu prevlast, sa ovdašnjom fascinacijom "Jugoslavije kao proširene Srbije", kao i sa fascinacijom navodno "vekovima sanjanim" nacionalnim državama, kod komšijskih naroda iz zajedničke jugoslovenske kuće – tu šansu prokockala – a tranzicija se otegla kao dvadeset gladnih godina, do dana današnjeg
Ako nisi u partiji i na Vezi, kvota za pos’o je Krompir, zato treba uvesti obavezu da partijski kadrovi, na vidnom mestu, nose obeležja svojih predlagača, pa ko značku, ko dve, ko celu kitu toga oko vrata
"Uloga državnih institucija, koje treba da osiguraju okvirne uslove za tržišnu ekonomiju i efikasno snabdevanje javnih dobara, mora da se redefiniše"
Izveštaj o pritiscima i kontroli medija koji je objavio Savet za borbu protiv korupcije izazvao je negodovanje prozvanih, odobravanje onih koji se ne osećaju odgovornim, ali i priličan muk u medijima i javnosti uopšte. Kako god ga ocenjivali, nesporno je da je reč o dokumentu koji mnogo govori o vremenu u kojem živimo. U ovom dosijeu objavljujemo relevantna mišljenja ljudi koji bi mogli da odgovore na temu: Da li su mediji u Srbiji korumpirani
"Cilj izvoza treba da budu gotovi prehrambeni proizvodi koje ćemo prilagoditi ukusu i potrebama nemačkog potrošača"
Zahtev Srba sa Kosova da dobiju rusko državljanstvo oblik je demonstracije nezadovoljstva politikom sopstvene zemlje budući da niko ne veruje da bi – sve da to državljanstvo i dobiju – sa porodicama odselili u neke "Nove Srbije" i "Slavjanosrbije" nadomak Zaporožja. A ipak, kako su izgledale seobe Srba u Rusiju i šta je tamo s njima bilo
Predrag Krstić: Asocijativni filozofski rečnik
Krajina plus, Banja Luka 2011.
U vreme kada je Jevremovac podignut, botaničke bašte bile su vrlo rasprostranjene širom Evrope. Sve do XVI i XVII veka bile su mesta na kojima se uzgajalo bilje korišćeno za lečenje. Tek u XVI veku dobijaju današnju funkciju – služe za edukaciju
Samo ljudi mogu da budu religiozni ili nereligiozni – gradovi to ne mogu. Baš kao ni narodi i države
Jedna neonacistička grupa ubila je u poslednjih deset godina najmanje deset ljudi, a da niko na nju nije ni posumnjao. Ovo skandalozno otkriće otvorilo je pitanje da li su nemačke obaveštajne službe i policija do te mere nesposobne, ili neonacisti uživaju zaštitu pojedinaca u državnom aparatu. Nemačka vlada najavila je reformu službi, a međunarodni ugled Nemačke doveden je u pitanje
Kad u celi javašluk, sudski i javnih i komunalnih poduzeća, budu uvedeni i privatni izvršitelji i njihovi "zaposleni i treća lica", cenu neuštimane države platiće opet oni koji su "najslabija karika", građani koji plaćaju tu istu državu, njene sudove i njene vrlo preuranjene eksperimente
Pomalo je gorko što u čitavoj priči o Dinu Merlinu ima najmanje muzike i priče o muzici, a mnogo više svega ostalog. Ko je čovek koji je 20 godina odbijao da održi koncert u Beogradu, a onda rasprodao tri Arene, kome zbog dolaska u Beograd prete, a na koncertima dežuraju policija, tužilac i sudija za prekršaje
Raspad Jugoslavije počeo je sa ekonomskom krizom koja je uključivala visoke dugove koji su putem mehanizma jedinstvene valute delile nejednako ekonomski razvijene i uspešne države. To je postavilo rukovodstva ovih država u međusobno antagonističke političke kurseve
Nominacija Marija Montija za mandatara italijanske vlade otkriva politički uticaj grupa Spineli, Bilderberg, Brojgel, Trilaterala, a i banke Goldman Saks. Mogu li tehnokrate da reše krizu i da li ugrožavaju demokratiju? Da li su oni koji traže spas "izgubili glas"? Evropska unija na novoj istorijskoj raskrsnici – nemačka inicijativa za više Evrope i britansko i češko protivljenje
Povodom smrti Zorana Radmilovića i Alije Aligrudića, Petar Kralj je 1985. napisao: "Ima nečija šala, potekla iz naših bifedžijskih naklapanja, kako tamo gore, na nebu, u pozorišnoj sekciji, sada trljaju ruke od sreće i zadovoljstva. Dobili su pojačanje. Mogu sada da podele koji god hoćeš komad. A ovima u našoj dolji treba još vremena da bi se oči razbistrile i sagledala veličina praznine koja je iza njih ostala." A kakvo je sada pojačanje za nebo, kakvo je sada pojačanje nebo dobilo: Petra Kralja. I kakav sada komad mogu da podele
Čovek je u opakom iskušenju da i povodom ovog istraživanja konstatuje kako je stepen šizofrenosti javnog mnjenja srazmeran idiotizmu srpskih političara
Defile stranih menadžera u trpezarijama naših vodećih političara u ovim kriznim vremenima, naši "tajkuni" verovatno gledaju sa mučninom u stomaku. Možda se i s njima nekad večeravalo, ali nikad javno baš uoči izbora, a čini se i da je "sistemsko posluženje" koje im je servirano bilo daleko skromnije od onoga koje se sada nudi stranim ulagačima
Ako izuzmemo par primera, političari i stranke na Tviteru i Fejsbuku nisu se mnogo proslavili. Oni imaju daleko manje "sledbenika" i "prijatelja" na ovim mrežama nego što te stranke imaju članova, pa čak često i manje od prosečnih korisnika koji nisu javne ličnosti
Optuživati kreatore "kulturne politike" u ovoj zemlji zbog toga što je jedna od dve ključne književne institucije, Beogradski sajam knjiga, došla u najozbiljniju krizu u svojoj istoriji – bilo bi i glupo i nepravedno. Ne zbog toga što – kada bi mogli – ne bi upropastili sve što se upropastiti može. Nego zato što nemaju tu moć. Ali, da se predstavnici samozvane elite "kulturne nadgradnje" u propast "ekonomske baze" sjajno uklapaju, uspevajući da iz gotovo katastrofalne situacije izvuku maksimum bedne koristi za sebe – više je nego izvesno