

Politika nacionalnih simbola
Čije su kosovske ulice i trgovi
Većina srpskih i jugoslovenskih imena ulica u Prištini i drugim gradovima na Kosovu i Metohiji danas je izbrisana i zamenjena albanskim. U Prištini nema više "Bore i Ramiza", Ulice cara Dušana ni Ulice Sejda Bajramovića, ali zato postoji Trg Medlin Olbrajt, Ulica Džafera Deve i Trg Adema Jašarija. Po kome se danas zovu ulice, trgovi i škole na Kosovu, ko su tamošnji nacionalni junaci kojima se dižu spomenici i na čemu se gradi kosovsko-albanski nacionalni i državni identitet

Dolazak Nika Vujičića
Kroz osmeh i Boga
Veliki nauk Nikovog gostovanja leži u tome što je uspeo da okrene stvari naglavačke, pokazujući koliko su svi oni, invalidi, zapravo nama potrebni

Ulaganja u obrazovanje
Odgovornost u mermeru
Društvenoodgovorno poslovanje velikih kompanija u oblasti obrazovanja, a posebno u sferi studija umetnosti, nije čest slučaj u Srbiji. Ipak, deset studenata Fakulteta primenjene umetnosti imalo je sreće da učestvuju u projektu izrade deset mermernih skulptura koje je omogućila distributerska kompanija Nelt

Ljudska prava
Za bolji život izbeglica i azilanata u Srbiji

Obnova Ruskog nekropolja
Spasavanje istorijskog nasleđa
Bežeći od pobednika Oktobarske revolucije, početkom dvadesetih godina prošlog veka u Beograd se doselilo nekoliko desetina hiljada Rusa. Ostavili su vidne tragove svog znanja i umeća: projektovali su mnoge važne zgrade, uticali na umetnost i kulturu, preneli svoja naučna dostignuća. Groblje na kome su sahranjeni, Rusko nekropolje na Novom beogradskom groblju, odavno je u lošem stanju
Eksploatacija nikla
Kopati – ne kopati

Veliki projekti i njihova sudbina
Mnogo htela, mnogo započela
Da je urađeno kako je onomad planirano, Beograd bi danas imao pet linija metroa, četiri linije regionalne železnice koje bi se ukrštale ispod Terazija, međunarodni vozovi bi se zaustavljali u Prokopu, namesto zatravljenih koloseka na obali Save već bi nikao novi poslovni i turistički centar, tranzitni saobraćaj bi se odvijao obilaznicom oko Beograda, Srbija bi prema svim susedima imala auto-puteve... Međutim, u zemlji u kojoj sednica parlamenta ne može da počne u vreme kad je zakazana, teško da može da se očekuje da infrastrukturni projekat bude realizovan po planu

46. BITEF
Veliko iščekivanje
I ovogodišnje izdanje BITEF-a prate uobičajene polemike o kvalitetu, pa i svrsi ponuđenih ostvarenja. Neke predstave su podržavale stav onih koji BITEF smatraju samodovoljnom zabavom, a neke su pokazale stvarnu snagu pozorišnog izraza i moć ovog starog medija da odgovori na najžešća pitanja modernih vremena

Previranja u muslimanskom svetu
Plodovi gneva
Počelo je u Egiptu, gde su u Kairu demonstranti napali Ambasadu SAD, skinuli i iscepali američku zastavu i na njeno mesto stavili crni barjak nalik onome koji koristi Al kaida. Iste večeri su u napadu na konzulat Amerike u Bengaziju ubijeni američki ambasador Kristofer Stivens i još tri službenika ambasade. Protesti u muslimanskom svetu ne jenjavaju, ima na desetine mrtvih i hiljade povređenih, Zapad ne zna šta da radi. Povod za izliv besa je trećerazredni film Nevinost muslimana, uzroci se, međutim, kriju u beskonačnom dnevniku uvreda poniženih, siromašnih, očajnih

Dosije Nemačka
Svetska sila koja to ne želi da bude
Posle ujedinjenja ponovo prevelika za Evropu, a premala za svet, Nemačka traži novi put u partnerstvima sa Rusijom i Kinom, pokušava da shodno svojoj privrednoj sili bude politički lider u krizom zahvaćenoj Evropskoj uniji i deluje pomalo izgubljeno. U okviru svega toga Balkan je za Nemačku trećerazredna pozornica, a onih sedam uslova za Srbiju ni pomena vredni za nemačke medije

Nauka
Šarm leve ruke
Poznato je i da su neke od najvećih fudbalskih zvezda svih vremena bili levaci. Pokazalo se da u populaciji visokoobrazovanih, levoruki zarađuju oko deset do 15 odsto više od dešnjaka. Zanimljivo je i da među političarima i donosiocima odluka ima bar za pet odsto više levaka nego u ostatku populacije. No, statistika, ništa ne garantuje u individualnim slučajevima


Tribine i vlast
Nova sportska politička misao
Aleksandra Vučića deo javnosti doživljava kao ministra sporta bez portfelja i u dužnost mu je zapalo ono što je raniji predsednik Srbije radio neformalno: on je postao prvi pokrovitelj sporta u Srbiji i to onog koji voli sebe da naziva vrhunskim, čime se veza između politike i sporta ogolila u potpunosti, pa i oni koji su govorili da je ta veza loša sada ćute i prihvataju "partizaciju" kao, čini se, jedini oblik upravljanja sportskim društvima

Demokratska stranka na novoj prekretnici
Predsednik i sin
Na sednici Glavnog odbora DS-a 8. septembra jedno od onih probnih glasanja pokazalo je da odnos snaga nije povoljan po predsednika te stranke Borisa Tadića. Zašto je važno da Demokratska stranka ne iskrvari u unutrašnjem sukobu i ne bude rasterana pretnjama vlasti

Izložba – »Najbolje« od Gorana Kosanovića
Linija srca, planeta ljubavi
U beogradskom Muzeju istorije Jugoslavije otvorena je retrospektivna izložba Gorana Kosanovića, multimedijalnog umetnika koji kroz različite medije, na različite načine govori o svojoj opsesivnoj temi – o ljubavi
Nuspojave
Gde Zeka pije vodu
Slučaj zatvorske kazne za Zorana Petakova zarad verbalnog delikta biće pravi izazov za "abolicionističke" potencijale Tomislava Nikolića

Portret savremenika – Vuk Jeremić (ceo tekst)
Usiljeni marš do Ist Rivera
Bilo bi nepošteno reći kako Jeremić baš ništa nije uradio, ali bi isto tako bilo netačno oceniti njegov rad kao posebno produktivan. No, kako to kod naših političara obično biva, ovaj utisak u potpunoj je koliziji s duhom i tonom Jeremićevih javnih nastupa, posebno u poslednje vreme. Neke od njih mogu da se svrstaju u laži, neke u frazetine koje ništa ne znače, a neke naprosto u besmislice

Intervju – Aleksandar Konuzin, ambasador Ruske Federacije u Beogradu
Ne mogu da budem veći Srbin od vas
Povlačenjem prvobitnog nacrta svoje Kosovske rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2010. godine, čija je suština bila da "jednostrana secesija ne može biti prihvatljiv način za rešavanje teritorijalnih pitanja", Srbija je Rusiju stavila pred svršen čin. Za "jedinog strateškog partnera Srbije" to je bilo potpuno neočekivano. Rusija se zalaže za saradnju Srbije i Evropske unije, ali se protivi učlanjenju u NATO. Sudeći prema izjavama članova nove vladajuće koalicije, kao i prema prvim potezima srpskog rukovodstva, Srbija i Rusija će se "zaista" približiti i ući u kvalitativno novu etapu bilateralnih odnosa

Intervju – Aleksandar Konuzin, ambasador Ruske Federacije u Beogradu (ceo tekst)
Ne mogu da budem veći Srbin od vas
Povlačenjem prvobitnog nacrta svoje Kosovske rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2010. godine, čija je suština bila da "jednostrana secesija ne može biti prihvatljiv način za rešavanje teritorijalnih pitanja", Srbija je Rusiju stavila pred svršen čin. Za "jedinog strateškog partnera Srbije" to je bilo potpuno neočekivano. Rusija se zalaže za saradnju Srbije i Evropske unije, ali se protivi učlanjenju u NATO. Sudeći prema izjavama članova nove vladajuće koalicije, kao i prema prvim potezima srpskog rukovodstva, Srbija i Rusija će se "zaista" približiti i ući u kvalitativno novu etapu bilateralnih odnosa

Kultura sećanja – Sudbina Podunavskih Švaba i informbiroovaca (ceo tekst)
Pa, znate kako je, ubijalo se
U Vajmaru je u organizaciji Memorijalnog centra "Buhenvald", a u saradnji sa moskovskom institucijom Memorijal, otvorena izložba "Gulag – tragovi i svedočanstva 1929–1956" o logorima u Sovjetskom Savezu za vreme Staljinove vladavine, kroz koje je prošlo oko 20 miliona zatvorenika. Memorijalni centar "Buhenvald" je sebi stavio u zadatak da, osim istraživanja užasa nacizma, proučava i pojave makar i samo donekle slične onome što se događalo u nacističkoj Nemačkoj. U okviru pratećih priredbi o logorima u bivšoj Jugoslaviji, o "logorisanju" Podunavskih Švaba i o "administrativnom upućivanju na društveno korisni rad" na Golom otoku, o tome kako je Mirko Tepavac zgrožen stanjem i "robovlasničkim" odnosima koje je zatekao celo rukovodstvo jednog logora u kome su bili zatvoreni Nemci poslao na Sremski front, govorio je Ivan Ivanji. Taj govor prenosimo u celosti

Svemirska diplomatija
Čije je gvožđe na Marsu
Sporazum o otvorenom svemiru mora da odgovori na pitanja koje otvara učešće komercijalnih kompanija u korišćenju svemirskih resursa. Kako, koliko i kada dopustiti privatnom sektoru da lansira satelit, koristi orbitu za telekomunikacione i druge poslove, organizuje svemirske letove, pa čak i da u nekom SF obrtu dugoročno razmišlja o eksploataciji, na primer, gvožđa sa Marsa

Svemirska diplomatija (ceo tekst)
Čije je gvožđe na Marsu
Sporazum o otvorenom svemiru mora da odgovori na pitanja koje otvara učešće komercijalnih kompanija u korišćenju svemirskih resursa. Kako, koliko i kada dopustiti privatnom sektoru da lansira satelit, koristi orbitu za telekomunikacione i druge poslove, organizuje svemirske letove, pa čak i da u nekom SF obrtu dugoročno razmišlja o eksploataciji, na primer, gvožđa sa Marsa
Portret savremenika – Dragoljub Milanović, bivši generalni direktor RTS-a
Sto godina samoće
Dragoljub Milanović, novinar i bivši direktor RTS-a, preživeo je Petog oktobra metalne štangle i brutalno šutiranje u glavu i bubrege i ostao živ. Po izlasku iz požarevačkog zatvora "Zabela", gde je odležao deset godina, Milanović bi mogao da bude zadovoljan jer je dočekao da na čelu države vidi predsednika koji je svojevremeno izjavljivao da ne veruje da je on (Milanović) bio kriv za ono za šta je osuđen
