Lisica i ždral
Slučajevi
To što je neka stručnjakinja udata za deesesovca nije razlog da nam toliki kulturni spomenici propadnu
Srbija, Bosna, Kosovo
Srpski demarš
Posle Ešdaunovog kažnjavanja Republike Srpske, ostavki tamošnjeg premijera, ministra spoljnih poslova i ministara u BIH, kao i posle Petersonovih poteza na Kosovu, iz Beograda stižu nešto čvršći odgovori
Intervju - Šabtai Šavit
Konvencije su zastarele
Bivši šef Mosada govori za "Vreme" o izazovima savremenog terorizma i potrebi uspostavljanja globalnog sistema bezbednosti
Irska
Smaragdno ostrvo – najbolje za život
Gde čovek ima najviše uslova da bude srećan – pitali su se statističari uglednog svetskog magazina "Ekonomist", prilikom pisanja publikacije Svet 2005. Ubacili su mnogo podataka u kompjuter i dobili odgovor – Republika Irska
Ukrajina na prekretnici
Pobeda ili podela
Posle završenog drugog kruga izbora Ukrajina i dalje nema predsednika, a pominje se i secesija, pa i građanski rat. U zemlji koja je tako jasno podeljena na istok i zapad ta granica sada skoro može da se vidi golim okom
11. festival autorskog filma - rekapitulacija
Razglednice i provokacije
Ovogodišnje izdanje Festivala autorskog filma obeležila su dva prepoznatljiva tipa ostvarenja. Prvi je specifičan izdanak evropskih filmskih festivala – igrani film s jakim etnografskim intencijama, dok je drugi urbana drama čija je osnovna namera da svojim eksplicitnim bavljenjem nasiljem i seksualnošću provocira publiku
Lisica i ždral
Lucky day
Čitao sam kako je malo falilo da zaspiš usred nekog tvog govora, svog govora, suviše sam dugo bio u rasejanju, moram da pogledam pravopis
Knjige - Projekat Bukovski
Seansa sa Čarlsom
Projekat Bukovski; priredio Vasa Pavković, Gramatik, Beograd 2004.
TV manijak
Kulturcajci u akciji
Školstvo
Vaspitavanje vaspitača
Otac koji je očigledno sina vaspitao da bude pošten nije mogao da obuzda gnev zbog takve pretpostavke nastavnika i pokazao mu je da otac može da nauči sina poštenju, ali i nasilju zbog pretpostavke nastavnika da je prepisivao
Zlostavljanje dece
Pumpanje nesreće
Zloupotreba dečje nesreće u cilju podizanja novinskih tiraža govori o tome koliko su prava deteta u Srbiji na veoma niskom nivou
Slovenija – Hrvatska
Prelivena diplomatska čaša
Poslovično dosadna kampanja u kojoj se smenjuju i nadmeću ista lica i iste fraze neočekivano je protekle sedmice dobila dodatan podsticaj posle najnovijeg incidenta na granici između Slovenije i Hrvatske
Politički život
Sva predsednikova pisma
Pisma Borisa Tadića Bušu, "Kuriru" i Petersenu najnoviji su prilozi za obimnu istoriju udvorištva u Srbiji
Akcionarska groznica
Kol’ko vredi „Knjaz“
Akcionari aranđelovačke fabrike mineralne vode najzad znaju koliko novca mogu dobiti za svoje akcije. To je prednost finansijskog tržišta. U međuvremenu, država se umešala i pozvala ih da sa njom udruže akcije i traže više novca i više socijale. To je mana propalog socijalizma i populizma. Na jednoj strani su čiste pare, na drugoj čiste iluzije, pa ko voli nek' izvoli
Kuda ide naša škola
Sablasno dejstvo kompjutera na prvake…
Ministar prosvete dr Ljiljana Čolić izbacuje iz izborne nastave i predmet Od igračke do računara: "Iz zdravstvenih razloga nije dobro da se deca od sedam godina života zrače putem računara"
Pištoljska pitanja
Ovaj novopazarski slučaj olakšao nam je da razumemo i najnoviji vojvođanski problem, to jest uverio nas je da su mađarske žalbe i optužbe zbilja preterane. Ali, problem je krupniji i svakako se tiče cele Srbije
Grčka
Od slavlja do – ubistva
Intenzivno sportsko leto u Grčkoj za dva meseca zavrtelo je glave i strasti, i ostavilo mnogo materijala za razmišljanje. Počelo je praznično, posle neočekivane pobede na Evropskom šampionatu u fudbalu u Portugalu, završilo se ubistvom
Film - Farenhajt 9/11 Majkla Mura
Filmom protiv američkog predsednika
Uoči beogradske premijere filma Farenhajt 9/11, koja će biti upriličena u Sava centru u utorak, Majkl Mur je sa ubrzavanjem američke predizborne kampanje sve češći gost Dnevnika. Kao i svojim filmom, ovenčanim kanskom Zlatnom palmom, reditelj svaku priliku koristi za obračun sa Džordžom Bušom. Ono čemu nas svojim filmom Majkl Mur uči jeste da sa malo hrabrosti i jeftinom kamerom bilo ko od nas može da se suprotstavi najmoćnijim i najbogatijim ljudima na svetu
Uganda
Ovi ljudi moraju da umru
U severnoj Ugandi rat traje 18 godina: hiljade ljudi i dece je ubijeno, dva miliona je raseljeno, preživeli strepe da će stradati od pobunjeničkih snaga predvođnih Džozefom Konijem, koji poručuje da mu "duh naređuje da ubija"
Makedonija
Crtanje mapa
Povlačenje novih opštinskih granica unutar Makedonije, što je predviđeno Ohridskim sporazumom, povlači i nove linije podele između Makedonaca i Albanaca i građane deli na "pobednike" i "gubitnike"
Nova državna himna
Bože zore
Predlog nove himne SCG, kao i sama državna zajednica, po mnogo čemu je jedinstven: za razliku od svečanih pesama većine drugih zemalja, ona nema autora ni imena, niti se zna o čemu govori i ko se u njoj slavi
Intervju - Pol Oster, pisac
Pisac priča o ljudima samoće
Pol Bendžamin Oster spada u red najznačajnijih američkih pisaca današnjice. Rođen je u Njuarku 1947, u Nju Džersiju. Nakon studija na njujorškom Kolumbija univerzitetu, šest meseci provodi kao mornar na jednom tankeru u Meksičkom zalivu, zatim odlazi u Francusku gde živi sledeće četiri godine, prevodi i piše poeziju. Vraća se u Njujork 1974, objavljuje poeziju, prozu i eseje. Godine 1982. objavljuje svoj prvi prozni naslov, esejističko-memoarsku knjigu Otkrivanje samoće. Nakon toga sledi objavljivanje tri novele koje sačinjavaju Njujoršku trilogiju, zahvaljujući kojoj postaje slavan. Sledi još osam romana od kojih je poslednji Proročka noć objavljen početkom ove godine. Objavio je još pet knjiga memoara i eseja, dve zbirke poezije, i realizovao tri filma kao scenarista, koreditelj i reditelj (Dim, Modri u licu, Pandorina kutija). Živi u Bruklinu, Njujork. Oženjen je američkom spisateljicom norveškog porekla Sajri Hustved. Ovaj intervju, koji ekskluzivno objavljujemo, a koji je nedavno dao uglednoj američkoj reviji za književnost "Paris rivju", Pol Oster je ljubazno ustupio "Vremenu" i Ivani Đurić Paunović, svom prevodiocu na srpski.