Zločin
Ubice u školama
Kada prođe medijska oluja i sećanja na zločine počnu da blede, retko ko se zapita šta se dogodilo sa preživelima, da li su u stanju da nastave koliko-toliko normalan život
Kada prođe medijska oluja i sećanja na zločine počnu da blede, retko ko se zapita šta se dogodilo sa preživelima, da li su u stanju da nastave koliko-toliko normalan život
Pred početak emitovanja novog ciklusa "Pozorišta u kući", gledali smo reprize starih epizoda, što se kasnije pokazalo pogubnim zbog neizbežnog poređenja kvaliteta. Zašto je premijera naišla na mlake reakcije u odnosu na original
Učesnici neonacističkih foruma s vremena na vreme kroz svoje poruke provuku da znaju gde živi neko ko im nije po volji. Otvoreni pozivi na nasilje retko se pojavljuju, ali se zato detaljni opisi onoga što bi neistomišljenicima trebalo raditi "kad bi ovo bila pravilno uređena država" – podrazumevaju. Od onoga što oni podrazumevaju pod pravilno uređenom državom, normalnom svetu diže se kosa na glavi
Ministru za lokalnu samoupravu, koji bi trebalo da potvrdi imenovanja, neće biti teško da se odluči: dovoljno je videti da li bi tim ulicama poželeo da prošeta neko iz Osijeka i Tuzle, gradova sa kojima je Novi Sad potpisao Sporazum o međuetničkoj saradnji
Sudeći po odabiru trenutka i mete, izvesno je da je hapšenje brižljivo tempirano i pripremljeno u Teheranu, ali je za sada neizvesno kakav politički kapital Iran namerava da izvuče iz najnovijeg incidenta
Ako titula bude odbranjena, Stojković će ostati verovatno na čelu Crvene zvezde i pozicija će mu biti još jača pa će možda sebi kupiti još koju godinu za pokušaje da od kluba napravi nešto "evropsko". Ako se to ne dogodi, sasvim je moguće da se preseli u svoju drugu otadžbinu, u zemlju Gala i petlova. Sigurno je, kao što kažu fudbaleri, da se lako neće predati i da nije bez više opcija
Latinka Perović, Između anarhije i autokratije, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji 2007.
O statusu Kosova neće se razgovarati samo u Savetu bezbednosti UN-a, nego i na visokom političkom nivou...
Privatizacija je pokazala sliku od oko deset milijardi evra cene koju je u tom procesu postigla društvena svojina. U stvari, nelegalno je "privatizovano" bar pet puta više, tokom navodnog funkcionisanja društvene svojine kao "svačije i ničije"
Specijalni izaslanik je, vidno umoran, na konferenciji za novinare rekao da je mogućnost za pregovore iscrpljena... Neka se pripremi G8
Ko misli da su budale bezopasne samim tim što su budale, taj je prespavao XX vek; daj budali dovoljno dugačku batinu, i videćeš šta sve ume
Film vodećeg južnokorejskog reditelja Parka Čan-voka Ja sam kiborg i to je OK, sigurno je najbolji film prve polovine ovogodišnjeg Berlinala
Ne pitaj kako da se odmoriš od Srbije, pitaj kako da se Srbija odmori od tebe
Sudeći po izveštajima sa terena, Buš kao da želi da u Iraku otvori i treći front – protiv Iranaca. Pažljivo čitanje Bušovog govora, i odjeka koji je imao među tvrdokornim konzervativcima odanim njegovoj politici, ukazuje na to da je rat protiv Irana već počeo, ali za sada doduše još ne prelazi granice Iraka
Tako, sa svakim novim pokušajem nalaženja rešenja, sve vidljivije postaju razlike i kompleksnost problema, upravo ono što svaku zamisao o podsticanju hrišćansko-muslimanskog dijaloga u Nemačkoj i za najdobronamernije čine sve manje rešivim
Žar-ptica; Posvećenje proleća; muzika: Igor Stravinski; koreograf: Ditmar Sajfert; igra: Balet Narodnog pozorišta
U godini 2006. u Beogradu je ponavljano Kosovo, Kosovo, Kosovo, a u Briselu Hag, Hag, Hag. U tom procepu 2006. je ličila na "čekanje Godoa", sudeći bar po čekanju na događaj koga nema – potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU-om, a vize i da ne pominjemo... Nade su bile porasle 26. januara 2005. kada je usvojena Studija o izvodljivosti i 15. decembra 2005, kada su pregovori počeli, i Koštuničina vlada se hvalila da je uspela ono što nije uspela prethodna reformska vlada. U aprilu 2006. Brisel zamrzava pregovore sa Srbijom zbog neizvršavanja haške obaveze. To je izazvalo parlamentarnu krizu u Srbiji koja je trajala sve do raspisivanja izbora (ostavka Miroljuba Labusa, rascep u G17 plus, rekonstrukcija vlade, odložena demisija ministara G17 plus). Pokušaji da se pregovori nastave uz primenu od Evropljana odobrenog Akcionog plana za saradnju s Hagom nisu uspeli, pa se obećavajući uspeh pretvorio u neuspeh Koštuničine vlade. Došlo je nekoliko uteha: verbalna podrška Srbiji stigla je iz Brisela sredinom decembra; prijem Srbije u Partnerstvo za mir 14. decembra (vojska i kabinet predsednika Tadića ovo su ocenjivali kao značajan napredak, što je ljutilo Karlu del Ponte i nekoliko prohaških komentatora u Beogradu); otvorena je kancelarija NATO-a u Beogradu, (što je ljutilo radikale i socijaliste), i ulazak Srbije u predsoblje za ulazak na tržište Evropske unije potpisivanjem ugovora o pristupanju asocijaciji CEFTA, koja čini bescarinsku zonu od oko 30 miliona ljudi, što je vlada prilično reklamirala, a što je opet, iz nekih protekcionističkih razloga, ljutilo radikale.
Neki britanski stručnjaci upozoravaju da je ovo verovatno jedno od najkomplikovanijih političkih ubistava na Britanskom ostrvu. Skotland jard stigao u Moskvu
Pitanje je da li uopšte postoji trajno rešenje za zemlju koja decenijama služi kao ispitni poligon na kome svoje interese sukobljavaju moćne komšije i velike sile koje sudbinom Libana upravljaju sa bezbedne udaljenosti
Uhapšeni i osuđeni pripadnici IRA decenijama su koristili štrajk glađu kao metod političke borbe protiv Engleza. Čemu nas uči njihovo iskustvo
Dok u EU-u vlada prilična saglasnost da socijalna pravda deluje podsticajno za ekonomski razvoj, u zemljama u tranziciji, u koje spada i naša, ona se češće vezuje za troškove i rashode. Čak i stranke sa vidljivom socijaldemokratskom orijentacijom u svojim programima ne pokazuju jasno svojim delovanjem kom modelu teže, i na koji način misle da uključe građane u dijalog. I dok je "evropski socijalni model" nužno predmet društvenih sukoba i političkih konflikata u zemljama EU-a, u Srbiji prava debata zapravo još nije ni počela. Namera četvrte tribine koju je ove godine nedeljnik "Vreme" organizovao u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert" – u višegodišnjoj seriji debata pod nazivom "Vreme izazova" – bila je da preispita kvalitet dijaloga političkih aktera i javnosti o socijalnim temama i društvenim prioritetima u Srbiji, i da otkrije gde su se u Srbiji danas izgubile socijaldemokratske vrednosti. Na tribini koja je održana 22. novembra u Centru za kulturnu dekontaminaciju učestvovali su Zoran Lutovac iz Fondacije "Fridrih Ebert", Božidar Đelić, bivši ministar finansija, Gordana Matković, bivša ministarka za rad i socijalnu politiku, Dragoljub Mićunović, predsednik Političkog saveta Demokratske stranke, i Vladimir Todorić iz Pravnog foruma, urednik "Srpske pravne revije". Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka "Vremena".
"Uzrok je rastuća nesigurnost građana, najviše u pogledu sigurnosti radnog mesta, velike nezaposlenosti i nedostatka perspektive za budućnost, a država se polako povlači iz mnogih delova društvenog života, tako da puno ljudi rešenja za svoje probleme više ne vidi u politici stranaka levog i desnog centra. Političari stranaka centra više ne idu među građane, nema ih u ruralnim regionima, tamo gde krajnja desnica obično dobija najviše podrške. Taj vakuum sada pune aktivisti i partije sa ekstremne desnice"