Pozorište

Mi i oni

Komad Profesor Bernhardi klasičnog dramskog pisca Šniclera i komad Siročad savremenog britanskog pisca Dejvida Kelija, koji se trenutno igraju u Beču, ukazuju na neuralgične tačke savremenih zapadnih društava – šovinizam i političku instrumentalizaciju stranaca

Kraj potere za Ratkom Mladićem

30.мај 2011. Milan Milošević

»Našli ste koga ste tražili…«

Za ratni zločin tri puta optužen, petnaest godina i deset meseci potraživan, Ratko Mladić uhapšen bez otpora kod rođaka u selu Lazarevu, što nije izazvalo veći politički potres u Srbiji, što je probudilo nade proevropske vladajuće elite i podgrejalo iluzije da više neće biti uslovljavanja

Hapšenje najtraženijeg haškog begunca

30.мај 2011. Miloš Vasić

Kako je pao Ratko Mladić

Svemu dođe kraj, naročito hajdučiji. Šesnaest godina po podizanju optužnice u Haškom tribunalu, vlast u Srbiji konačno je stala na rep i "najtraženijem beguncu". Čini se da je i on sam to jedva dočekao. Potraga za njim bila je duga, povremeno bolna, ali i opterećena zaostacima iz prethodnih vremena, pre svega kadrovskim i političkim. Ovaj uspeh bio je elegantan, ekonomičan i efikasan – naročito politički. Ukratko, Ratku Mladiću očigledno je istekao rok trajanja, jer je pronađen usamljen, bolestan, siromašan kao crkveni miš i bez igde ikoga svoga – osim malobrojnih rođaka

Pod Medvednikom, u Mladićevom pčelinjaku

30.мај 2011. Dragan Todorović

Što smo cedili, cedili smo

Bio dobar sa komšijama, kod njega nije spav’o, šurak jeste, ne krije, i pomagali mu, cedili mu med, kad je Mladić bio nisu cedili, ali kad je nest’o svi su cedili

Dekonstrukcija jednog mita

30.мај 2011. Dejan Anastasijević

Kako se Ratko Mladić odao genocidu

Šta je nagnalo komandanta Vojske Republike Srpske da posle tri decenije profesionalne službe pogazi ne samo oficirsku čast već i sve ljudsko u sebi, i otisne se na put koji će se završiti u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu

Intervju – Žan-Fransoa Kervegan, filozof

25.мај 2011. Ivan Milenković

Horizonti politike

"Nemam ništa protiv toga da se o filozofiji govori na radiju, na televiziji, ili u kafeu, ali sve češće primećujem da ono što se dešava, barem u Francuskoj gde je, kako se to kaže, biti "filo" veoma "u modi", više ima veze sa zdravim razumom, nego sa visokim zahtevima strogog mišljenja. Ne može svako da bude Sokrat koji izvlači istinu iz usta prolaznika

Intervju – Rade Šerbedžija

25.мај 2011. Filip Švarm

Oprostio sam svima

"Mladima ne treba ništa objašnjavati. Jer svako objašnjenje je zapravo krivo. Odnosno, u svim tim objašnjenjima koja oni danas slušaju – a čuju objašnjenja sa srpske strane, objašnjenja sa hrvatske strane, iz Bosne, sa Kosova – svako ima svoju istinu. Čuće taj mladi svijet objašnjenje i od nas defetista, nas disidenata, mirotvoraca i opet je to jedna od istina. Svoju istinu mladi će već pronaći sami, kroz život, muziku, književnost i kroz seks"

Crkva i država

25.мај 2011. Jelena Jorgačević

Đukanović kao Henri VIII

Iako je tačno da podela među vernicima unosi nemir u Crnoj Gori, ostaje nejasno koje je opravdanje da se u sekularnoj, demokratskoj državi vladajuća partija i njen lider Milo Đukanović u svom programu bave ustrojstvom crkve i njenom "podobnošću"

Nuspojave

25.мај 2011. Teofil Pančić

Odmetnici i uzurpatori

Naprosto je nezamisliv pravni rasplet po kojem bi od dveju istovetnih odluka jedna bila u skladu, a druga u neskladu sa Ustavom! Toga ipak nema čak ni u zemlji Srbiji

Čitanke u BiH

19.мај 2011. Nenad Veličković

Etničko ispred estetičkog

Naše obrazovanje je nacionalističko, a književnost je glavno oruđe takvog obrazovanja. Ona ima tu "prednost" da je kao umetnost slobodna od naučnog ispitivanja, i da se o njoj, kao, ništa konačno i jasno ne može tvrditi ni zaključiti. Istovremeno, njene teme (jezik, simboli, motivi, fabule) najčešće su vezane za istoriju nacije kojoj pripada

Srpsko-evropska posla

18.мај 2011. Andrej Ivanji

Biciklistička odiseja

Srbija nije biciklistička zemlja. A mogla bi to da bude. Evropski parlament je još 2005. godine podržao izgradnju 6800 kilometara dugačke sveevropske biciklističke staze koja se proteže duž linije negdašnje "gvozdene zavese" od Barencovog pa do Crnog mora. I to u okviru sve popularnijeg i unosnijeg biciklističkog turizma

Kriza u Irskoj

18.мај 2011. Irena Cvetković

Od kraljevića do prosjaka

Kredibilna ličnost u Irskoj danas je ona koja je u vreme najvećeg uspona "keltskog tigra", kada je nezaposlenost bila četiri odsto, a tržište nekretnina dostizalo astronomske cifre, upozoravala da je takva ekonomska politika neodrživa i da je krah neminovan. A takvih je malo. Irska je već četvrtu godinu u recesiji, većinu banaka je vlada već uzela pod svoje, a od pre nekoliko meseci Evropska centralna banka, Evropska unija i Međunarodni monetarni fond državu "spasavaju" pozajmicom od 85 milijardi evra, čime Irska deli sudbinu Grčke i Portugala

Kriza evrozone – Grčka

Besan kao Grk

Godinu dana nakon što su zemlje evrozone i Međunarodni monetarni fond masivnim finansijskim kreditima spasili Grčku od bankrotstva, zemlja se izgleda vratila na početak priče: ponovo joj je potreban pojas za spasavanje

Kriza u Portugalu

18.мај 2011. Tatjana Vrhovac

Sveta finansijska trojka

Privredno i socijalno posrnulom Portugalu EU i međunarodne finansijske institucije odobrile su pomoć do 78 milijardi evra. Uslov za to su rigorozne mere štednje protiv kojih se bune sindikati

Kultura sećanja – Bijela knjiga

18.мај 2011. Teofil Pančić

Poslednji krik iz Komiteta

Ono što te prvo zapahne sa ovih stranica jeste sam taj jezik: bože, da li je moguće da je iko ikada mogao misliti da se na tom i takvom jeziku može izreći išta što bi imalo smisla

Intervju – Miloš Radović, reditelj i scenarista

18.мај 2011. Sonja Ćirić

Šta je sreća

"U ružnoj, nesrećnoj uspomeni – sve je tačno. U lepoj – skoro ništa. Zato ružne guramo i gasimo, a lepe puštamo da se nekontrolisano šire i baškare u svojoj laži i lakirovci. Naša nesreća je što lepih uspomena imamo malo. A i to malo je falsifikat. Kako starimo, podgrevamo se tim romantizovanim istinama i patimo. Plačemo za prošlim vremenima i pokojnim događajima kao da su zaista postojali, kao da su se zaista odigrali"

Uoči premijere – Fenomen Pirata sa Kariba

18.мај 2011. Ivan Jević

Jalovi snovi o debelom moru

Kod dobrih glumaca publika sa lakoćom zaboravlja da gleda glumca i zahvaljujući njegovoj veštini stupa u kontakt sa likom. Kod najvećih glumaca, pak, to se preokreće još jednom i uživamo u liku zato što ga tumači baš taj glumac. Sam glumac postaje nosilac značenja u našoj kulturi gledanja filmova. Primer za ovaj fenomen je Hemfri Bogart ili Džek Nikolson. Džoni Dep je najsvežiji primer takvog glumca, a njegov Džek Sperou je jedan od ultimativnih junaka našeg doba

Intervju – Ratko Butorović, zvani Bata Kan-Kan

18.мај 2011.  

Ljudi da li je to moguće

Oni su jaki. Mogu da mi nameste, i eto – doviđenja

In memoriam – Aljoša Mimica (1948–2011)

11.мај 2011. Sreten Vujović

Protiv straha i mržnje

Sve do kraja svog zemaljskog veka ostao je kritički raspoložen i skeptičan prema mnogo čemu, a ponajviše prema političkim akterima i njihovim polumodernizacijskim reformama

Zakon o finansiranju političkih aktivnosti

11.мај 2011. Dragoslav Grujić

Skup posao ta politika

Nacrt Zakona o finansiranju političkih aktivnosti je ispisan, pre svega, iz potrebe za transparentnim finansiranjem i radom političkih stranaka, kao jedna od brana za suzbijanje i sprečavanje korupcije. Prema oceni poznavalaca, postojeća zakonska regulativa ima toliko mana i nedostataka da onemogućava kvalitetan i jednakopravan rad stranaka i otvara polje za sistemsku korupciju i nelegalni transfer novca sa privatnih ili korporacijskih računa, a novi zakon, kako kažu predlagači, trebalo bi takvu situaciju koliko-toliko da dovede u red