Košarka

22.jul 2002. Vladimir Stanković

Tandem koji dobija

U želji da postane prvak Evrope i osvoji jedinu titulu koja joj nedostaje, Barselona je odlučila da taj težak zadatak poveri Svetislavu Pešiću na klupi i Dejanu Bodirogi na terenu

Borba protiv organizovanog kriminala

22.jul 2002. Miloš Vasić

Apsurd nedopečenih zakona

Zakon o borbi protiv organizovanog kriminala treba da bude donet u Srbiji na brzinu, u predizbornoj kampanji. Zato će biti sprovodiv tek kad Savezna skupština izglasa izmene krivičnog postupka – ako ih, naime, izglasa... Ceo ovaj poduhvat – uprkos svojim dobrim stranama – smandrljava se na brzaka, bez ispunjenih preduslova, na način više revolucionaran nego redovan. Slično je i sa zakonom o budućoj Agenciji koja treba da nasledi Državnu bezbednost

Medijska posla

22.jul 2002. D. Ž

Savetnik i novinar

Ljut savetnik i uvređen novinar – to je loša kombinacija za svaki, a kamoli ozbiljan posao

Dodatak:

10.jul 2002. Redakcija Vremena

Kuda idu Srbija i Crna Gora

U organizaciji "Fridrih Ebert fondacije" i nedeljnika "Vreme" 26. juna održana je tribina pod naslovom "Kuda idu Srbija i Crna Gora". Tribina s istim naslovom održana je u oktobru 2001. godine i želja organizatora bila je da okupimo iste učesnike. Nažalost, to nije bilo mogućno jer su neki od njih na dan održavanja tribine bili angažovani kao članovi Komisije za ustavna pitanja. Gosti tribine su bili gospoda Slobodan Samardžić, savetnik predsednika Jugoslavije Vojislava Koštunice za politička pitanja, Zoran Knežević, član Izvršnog odbora Socijalističke narodne partije Crne Gore, Vuk Minić, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore, Milan St. Protić, predsednik Političkog saveta Demohrišćanske stranke Srbije, Zoran Lutovac, saradnik Instituta društvenih nauka i Nebojša Medojević iz podgoričkog Centra za tranziciju. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme". Razgovor koji objavljujemo u ovom dodatku tek je neznatno skraćen u odnosu na ono što je izrečeno u Studentskom kulturnom centru u Beogradu. Učesnici nisu naknadno autorizovali svoja izlaganja. Oprema teksta je redakcijska

Četrdeset godina Rolling Stonesa

10.jul 2002. Momčilo Rajin

Ironija i ekstaza

Nema grupe, u skoro pedesetogodišnjem trajanju rokenrola, koja je bolje naslikala put od malih klubova do stadiona, širila vidike i granice ove muzike, koja je ubedljivije ispisala storiju o uspesima i padovima, sreći i tragediji

Zona sumraka

10.jul 2002. Ljuba Živkov

U potrazi za novim Alijom

U Titovo doba sa novčanice nas je gledao nasmejani rudar, udarnik iz Tuzle, da li garav od uglja ili preplanuo u radničkom odmaralištu, đavo bi ga znao

Američki veto na mandat SFOR-u

05.jul 2002. Duška Anastasijević

Otpor međunarodnoj pravdi

Zbog cele ove halabuke početak rada Međunarodnog tribunala nisu pratile ni fanfare ni potoci šampanjca. Prve sudije i tužioci biće izabrani tek početkom naredne godine i zasad su od osoblja Tribunala, inače smeštenog u zgradi jedne propale holandske telekom kompanije, najbrojnije čistačice

Intervju - Tomaž Pandur

05.jul 2002. Sonja Ćirić

Pomeranje granice sna

Mislim da je moj zadatak bio da s ovom pozorišnom predstavom otvorim nove mogućnosti. Zbog toga ona sadrži sve iskustvo prošlosti, to je i leksikon pozorišta, od ritualnih antičkih tragedija, renesansne drame, preko početka prošlog veka, ruskog naturalizma... predstva pokušava da sadrži kompletno iskustvo pozorišta kao fenomena i da preko njega formira novi jezik

Priča sa naslovne strane

05.jul 2002. Miloš Vasić

Tišina, snima se

U svojoj strasnoj želji da zadrži položaj, gen. Pavković odigrao je još jedan adut: pokušao je da impresionira DOS, to jest Đinđićevu stranku, pričom o nameri Koštuničinog kabineta da vojskom napadne Đinđiću toliko drag Biro za komunikacije Vlade Srbije. Izgleda da je to pre bio pokušaj namere, trenutna inspiracija u kasnim noćnim satima, ali – čak i takve pijane budalaštine nedopustive su na tako visokom mestu kakav je kabinet Vrhovnog Komandanta. Koštunica, nevešt u stvarima tehničkim, sada se vadi da kako je bio prisluškivan iz tog čuvenog Biroa

Španija

26.jun 2002. V. S

Četvrt veka demokratije

Španci su s ponosom obeležili 25 godina od prvih slobodnih parlamentarnih izbora u junu 1977

Intervju - Dr Dušan Kecmanović

26.jun 2002. Slobodanka Ast

Gorko iskustvo

"Danas kada se dižu optužnice protiv onih koji su počinili zločine u nedavnom ratu psihijatrija se opet zloupotrebljava. Jedan broj psihijatara, finansijski i(ili) politički motivisan, proglašava smanjeno uračunljivim ili potpuno neuračunljivim zločince za djela koja su počinili"

Vuk Drašković i SPO dve godine posle petog oktobra

26.jun 2002. Tamara Skrozza

Ponovo na ulici

Sve postpetooktobarske analize bile su saglasne u jednom: Srpski pokret obnove je klinički mrtav. Danas, SPO daje neke znake života i već godinu dana traži nove izbore

Povodom smrti Džona Gotija

19.jun 2002. Zoran Jevtović

Mafija i mitologija

Filmovi o mafiji uvek će biti popularni jer ljudi žele da gledaju i po hiljadu puta istu priču. Pojaviće se sigurno više filmova o Jakuzi ili ruskoj mafji, ali će još dugo ta dvoredna odela na prugaste bele štrafte, to ljubljenje ruke bosu, ta odsečena glava omiljenog konja biti povod za maštarenje, ali i predrasude. Iako se 1992. godina zbog hapšenja Džona Gotija smatra za završnu Koza nostre, mit o mafijašima živeće još dugo, kao što su kaubojski filmovi nadživeli Bufala Bila

Mediji - Ženski časopisi

12.jun 2002. Tamara Skrozza

Kozmetika i glamur u ekspanziji

Štampaju se na luksuznom papiru. Lepo mirišu. Puni su sjajnih fotografija. Bave se najnovijim trendovima u šminkanju i odevanju, domaćim receptima za negu lepote, dilemom da li koristiti sredstva za veštačko tamnjenje kože i svim detaljima oralnog seksa. Izlaze u Srbiji i ima ih sve više. Iako ih ozbiljni medijski analitičari zasad praktično ignorišu, izdanja objedinjena nazivom "ženski magazini" izgleda da su i jedina kojima postpetooktobarska Srbija nesumnjivo prija

Samit šefova srednjoevropskih država

06.jun 2002. Svetlana Mekina

Alan Ford u Alpima

Ceo susret je od početka nakićen i praćen ceremonijalom koji je zvanicama trebalo da pruži carski ugođaj a domaćinima da smanji nelagodnost što mnogo šta nije ispalo kako su planirali

K-12 u haškoj sudnici

06.jun 2002. Nenad Lj. Stefanović

Pustite me da idem

Na osnovu nekoliko izgovorenih rečenica svedok K-12 je, i pored zaštićenog lika, delovao kao čovek koji se nalazi na ivici nervnog rastrojstva i kod koga je u međuvremenu (ako je u pitanju isti čovek) strah u potpunosti nadjačao osećanje stida zbog onoga što je činjeno. Prošle nedelje u Hagu je počela dramatična rasprava o tome dokle je stigao proces protiv Slobodana Miloševića. Tužilac Džefri Najs veruje da bi čitavo suđenje Miloševiću moglo da izgleda sasvim drugačije sa samo jednim dovoljno jakim svedokom. Jednim, ali pravim

Priča sa naslovne strane

06.jun 2002. Zoran Jevtović

Ko tereti Đukanovića

Navodno, ključni svedoci u istrazi protiv predsednika Đukanovića su Srećko Kestner (uhapšen prošlog novembra na italijansko-švajcarskoj granici), Đerardo Kuomo i Ćićo Prudentino kojima je država za uzvrat obećala smanjenje kazne za trećinu i blaže zatvorske uslove... Tu je, naravno, i prvi "pokajnik" Benedeto Stano, koji je prvi izjavio da je don Ćićo Prudentino dobar prijatelj Mila Đukanovića

Američki predsednik na evropskoj turneji

30.maj 2002. Duška Anastasijević

Ruski iskorak na Zapad

Po svemu sudeći, Buš se mnogo prijatnije osećao u Rusiji ćaskajući s predsednikom o kome donedavno ni sam nije imao najlepše mišljenje, nego u prestonicama tradicionalnih saveznika. U poseti Rusiji zadržao se tri dana, dok je manje od celog dana proveo sa svojim nemačkim i francuskim domaćinima. Na prvi pogled stiče se utisak da su razgovori u Berlinu i Parizu bili mnogo napetiji od onih koje je vodio s bivšim oficirom KGB-a u Moskvi i Sankt Peterburgu

Suđenje u Hagu i svetska javnost

30.maj 2002. Tamara Skrozza

Zvezda koja gasne

Statični kadrovi, priče koje su zanimljive samo ljudima koji su lično zainteresovani za zbivanja u Jugoslaviji, politički govori bivšeg predsednika i anonimni svedoci ne mogu da se mere s bombašima samoubicama ili s dizanjem ambasada u vazduh. Sa stanovišta (inostranog) medijskog konzumenta, naviknutog na dinamiku, konciznost i atraktivnost, teške i istorijom opterećene balkanske priče više jednostavno nisu zanimljive