
Ko je Ljuban Ećim
Čovek sa opasnim vezama
U javnosti Republike Srpske mnogima nimalo nije svejedno da li se bivši zamenik Centra državne bezbednosti nalazi u ovom entitetu ili negde drugde
U javnosti Republike Srpske mnogima nimalo nije svejedno da li se bivši zamenik Centra državne bezbednosti nalazi u ovom entitetu ili negde drugde
Svi znamo i nije nimalo sporno da su u Srbiji zaštićene ličnosti zaista dobro zaštićene. Za to se brine dovoljno stručnih i savesnih policijskih i drugih službenika, kao što svako malo vidimo na ulicama Beograda. Pretnje koje se povremeno javljaju njihova su stvar i treba ih njima i prepustiti. Senzacionalističko eksploatisanje tih pretnji sve više liči na političko spinovanje i neukusno je u najmanju ruku
Strogo poverljivi američki katalog neubojitog oružja pokazuje još jednu od pojava karakterističnu za mnoge tajne projekte – idealnu mogućnost da veliki broj ljudi godinama troši značajna sredstva i da za ta sredstva ne mora nešto i da proizvede
"Imidž zemlje proizvođača jedan je od ključnih faktora pri donošenju odluke o kupovini nekog vina, što prevazilazi moć bilo koje pojedinačne vinarije"
Navikli smo da se političari međusobno optužuju za nesposobnost, korupciju i lenjost. Međutim, kada jedan pomoćnik ministra, u udarnom terminu na nacionalnoj televiziji, za učešće u korupciji "prozove" državni vrh, stvari stoje sasvim drugačije
Spisak dobitnika nacionalnih penzija kao priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi od početka ove godine proširen je za 43 imena
Kakve veze ima Mađarska revolucija iz 1956. godine sa premijerom Viktorom Orbanom? Četiri "mađarske reke", Dunav, Tisa, Drava i Sava. Svetostefanska Mađarska i novi ustav. MMF i crvene linije, zašto su se zapadni mediji okomili na Mađarsku i zašto Mađarima nije jasno zbog čega ih grde
"Kada pročitate šta su naši skupštinski poslanici u anketama označavali kao najvažnije kulturne događaje godine koja je iza nas, jasno je da će se pre pobratimiti Kolašin i Jagodina, kao prvi gradići u kojima će se mirno i uz veliku podršku gradonačelnika održati gej parade, nego što će oni shvatiti razliku između kulture i zabave"
Javnost je, kao i za mnoge druge informacije, uskraćena i za jasan odgovor: da li je Evropska komisija zatražila prekid procesa preispitivanja žalbi nereizabranih, ili nije
Nije prvina da naslage uljnih škriljaca kod Aleksinca budu u žiži pažnje javnosti: tako je bilo svakog puta kad cena sirove nafte poleti "nebu pod oblake" – u vreme "prve naftne krize" krajem sedamdesetih, kad je nafta u samo jednoj godini trostruko poskupela, potom u "drugoj naftnoj krizi" osamdesetih, pa devedesetih kao "srpski odgovor na ničim izazvane sankcije međunarodne zajednice"... Sad opet
U serijama poput Crime Scene, Investigation, Criminal Minds, Dexter forenzika i forenzičari prikazani su kao svemoćni: otisak prsta uzima se minijaturnim džepnim skenerom koji je bežično povezan sa bazom otisaka i rezultat se dobija za par sekundi; registri i baze najrazličitijih informacija o ljudima su gigantske, a brzo pretražive; forenzičari se ne bave samo svojim poslom već jure kriminalce, dovode ih na saslušanja i razumeju se u mnoge druge stvari... Kako sve to zapravo izgleda u praksi i kod nas
Zigomar je misteriozni, kostimirani borac protiv svetskog kriminala i nepravde, koji za pojasom nosi ukras, a na ruci prsten sa motivom u obliku slova Z. Prvi put se pojavio u francuskom petparačkom romanu 1909. godine. Tokom decenija koje su usledile, u potpuno različitim medijima i u različitim delovima sveta – od Japana do Srbije – zabeležena je pojava više junaka koji su nosili Zigomarovo ime, koje je očigledno na volšeban način postalo neka vrsta arhetipa koji se uvukao u kolektivnu podsvest i odatle izranja s vremena na vreme. U Srbiju je Zigomar došao uoči Drugog svetskog rata, i to preko stripa Nikole Navojeva i Branka Vidića. U izdanju Kulturnog centra Pančeva iz štampe je izašla knjiga koju je priredio Zdravko Zupan Zigomar – maskirani pravednik, sa celokupnim opusom ovog stripa. U ovom broju prenosimo predgovor Saše Rakezića, u kome se rekonstruiše nastanak i delovanje jednog od najčudnijih globalnih superheroja
Mlađan Dinkić, predsednik URS, o svom obećanju da će besplatne akcije vredeti 1000 evra ("Press")
Mlađan Dinkić, lider Ujedinjenih regiona Srbije, ovogodišnji je pobednik rubrike "Ljudi vreme", sa četiri izjave. Mesto vicešampiona zauzela su tri govornika: Boris Tadić, predsednik Srbije i predsednik Demokratske stranke, Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, i Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova. Prošle godine bilo je pet šampiona rubrike "Ljudi vreme", sa po dve izjave: Siniša Kovačević, dramski pisac i član predsedništva DSS-a, Slavica Đukić-Dejanović, predsednica parlamenta, Tomica Milosavljević, ministar zdravlja, Velimir Ilić, predsednik Nove Srbije i Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova
Iz Holivuda nam ove godine nije stiglo bogzna šta zanimljivo. Namrgođenom filmofilu je za filmske poslastice ostalo da se okrene ostatku sveta. A taj ostatak je imao solidnu godinu. Evo mogućeg izbora najboljih filmova u 2011.
Da sam ja netko, kad niko da se seti, sebe bi turio da budem Šef na Biro za informisanje, bio bi dodeljen i Dinkiću, i sve tako redom do Dačića i Tadića
Politička temperatura u Maroku još nije dostigla tačku ključanja. Zbog problematične tranzicije u Egiptu, masakra u Siriji, rata u Libiji, rastuća srednja klasa podržava spor proces reformi koje kralj pokušava da sprovodi uz otvorenu podršku svojih evropskih pokrovitelja, prvenstveno Francuske
Trzavice sa Briselom, Vašingtonom i MMF-om. Staljinističke metode u medijima. Nacionalizacija penzionih fondova, inflacija i krckanje deviznih rezervi
Šta je nemačka kancelarka iz Prištine poručila Borisu Tadiću? Zašto niko nikoga ne razume i zašto je Nemačkoj više nego drugim evropskim državama toliko stalo da se zaokruži kosovska nezavisnost
U 76. godini umro je Vaclav Havel pisac i poslednji predsednik Čehoslovačke
Iako mnogi stručnjaci najavljuju da štampa u Srbiji potpuno izumire 2040. godine, već sada samo najatraktivnija i najkvalitetnija izdanja uspevaju da opstanu na tržištu. Vlasnici novinskih kuća se na najrazličitije načine trude da zadrže svoje verne čitaoce i da, barem privremeno, odlože nadolazeći trend izumiranja štampe i ekspanziju internet izdanja
Tvrdnje narodnog poslanika Zorana Ostojića iz Liberalno-demokratske partije da preduzeće Kurir info namerava da otkupi udeo nemačke kompanije VAC u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Dnevnik", uzburkale su duhove, ali i dalje sve ostaje na nivou spekulacija. Moguća prodaja tri dnevna lista zapravo je mutna priča o tajkunskim sukobima, unutarstranačkim previranjima i čudnim vezama biznisa i politike