Vreme Evrope (9); Intervju – Dragan Velikić
Ozon iz Srbije
"Ako imate šta da kažete, onda i postojite. Besmislena je bojazan da bi se mogli pretopiti i izgubiti integritet"
"Ako imate šta da kažete, onda i postojite. Besmislena je bojazan da bi se mogli pretopiti i izgubiti integritet"
"U srpskom društvu ne postoji baza za socijaldemokratiju, delom zbog velike nezaposlenosti, ali i zbog socijalnog položaja radnih ljudi. Samim tim ne postoji ni postmoderna socijaldemokratija, kao što su partije zelenih, čije je biračko telo srednji građanski sloj"
Naše obrazovanje je nacionalističko, a književnost je glavno oruđe takvog obrazovanja. Ona ima tu "prednost" da je kao umetnost slobodna od naučnog ispitivanja, i da se o njoj, kao, ništa konačno i jasno ne može tvrditi ni zaključiti. Istovremeno, njene teme (jezik, simboli, motivi, fabule) najčešće su vezane za istoriju nacije kojoj pripada
"U ružnoj, nesrećnoj uspomeni – sve je tačno. U lepoj – skoro ništa. Zato ružne guramo i gasimo, a lepe puštamo da se nekontrolisano šire i baškare u svojoj laži i lakirovci. Naša nesreća je što lepih uspomena imamo malo. A i to malo je falsifikat. Kako starimo, podgrevamo se tim romantizovanim istinama i patimo. Plačemo za prošlim vremenima i pokojnim događajima kao da su zaista postojali, kao da su se zaista odigrali"
Na Fejsbuk profilima pojedinih sveštenika moguće je pronaći sadržaje kojima se ne bi ponosili ni obični građani. Pojedini sveštenici iznose političke stavove, koriste "slobodnu terminologiju","lajkuju" grupe poput "Ko tebe grudvom, ti njega ledenicom", "Pet najjačih psovki" ili "Svi mi koji silujemo profil one osobe na koju se ložimo". Stoga se kao ključno više ne nameće samo pitanje da li, već na koji način bi društvene mreže trebalo da se koriste od strane sveštenih lica
Godine 2002. Vlada Republike Indonezije počela je sa programom stipendija Darmasisva, koji je omogućio studentima iz Srbije da godinu dana borave u Indoneziji i studiraju jezik, muziku ili umetnost. U 2010. godini te mogućnosti su dobile još jednu perspektivu. Naime, 2010. Vlada Republike Indonezije dodelila je pune stipendije za master studije različitih studijskih profila
Dragulji opusa Julesa Radilovića jesu Kroz minula stoljeća, Afričke pustolovine, Kapetan Leši i Herlok Šolms. Četiri stripa i četiri žanra, istorijski, avanturistički, ratni i humoristički. U njima je nadišao zanat realizma i ponudio magiju vizuelnog pripovedanja. Radilovićeva i Furtingerova pripovest Afričke pustolovine kreirana pre pola veka postala je sama srž egzotičnog pojma afričkog kod tadašnjih čitalaca. Ova vrsta egzotizma ima zanimljivu komponentu – vrsta je postkolonijalnog čitanja Afrike mnogo pre nego što su postkolonijalna čitanja ušla u akademsku modu
Projekat "Kultura sjećanja – Bošnjaci, Hrvati i Srbi u komparativnoj perspektivi", nemačke fondacije "Fridrih Ebert" u Bosni i Hercegovini, od 2006. godine, kada je nastao, okupio je istoričare, politikologe, antropologe, književnike, filozofe i komunikologe iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije
Dok se Slobodan Milošević tek uspinjao putem klasičnog partijskog aparatčika, Borislav je već bio "neko". Porodični poznanici kažu da je prema Slobodanu imao neku vrstu očinskog stava čak i kada je on već postao predsednik Srbije, ali i da su odnosi među njima dugo bili hladni zbog Slobodanovog braka sa Mirjanom Marković
U izdanju "Gradca" nedavno je izašla iz štampe zanimljiva knjiga pod naslovom Ne nadajte se da ćete se rešiti knjiga. Reč je o knjizi u kojoj možete pročitati razgovore koji su vodili Umberto Eko, pisac, profesor i semiolog, i Žan-Klod Karijer, esejista, dramaturg i scenarista, pored ostalog autor nekoliko scenarija za filmove Luisa Bunjuela. Medijator razgovora bio je Žan-Filip de Tomak. Karijer i Eko razgovaraju o sudbini knjige u današnjem vremenu, ali pokreću i mnoga druga pitanja koja se tiču savremene kulture, tradicije i informatičkog društva. Uz dozvolu izdavača, "Vreme" u ovom broju prenosi jedno poglavlje iz ove knjige
Aleksandar Vučić, zamenik predsednika Srpske napredne stranke ("Pravda")
Jedna od tekovina demokratskih promena, a moglo bi se reći i preteča i sastavni deo priprema za pad Slobodana Miloševića, jesu mnogobrojne obuke i seminari namenjeni upravo mladim političarima. U Srbiji se time bave mnoge nevladine organizacije, fondacije i udruženja. Prema procenama onih koji se bave ovim obukama, oko 500 ljudi godišnje prođe kroz različite višednevne treninge, obuke, letnje škole i slično
Koštunica je pročitao, bolje reći, učitao u tekst peticije ono što mu odgovara, što ne mora da znači da i potpisnici ne misle tako, ali se, izgleda, oni nisu blagovremeno setili da to napišu i potpišu. Što ne znači da neće, sada kad im je Koštunica objasnio šta je trebalo da potpišu i šta je ispravno
Sa božanskog visa Boris Tadić u vasceloj regiji vidi samo Srbe: negde gušće nastanjene, negde ređe, ali vidi samo njih. Tek kad u svojoj duši pritisne dugme "show hidden icons" oko naših se ukazuju Crnogorci, Bošnjaci, Hrvati i sl.
Novi film Vernera Hercoga je dokumentarac posvećen drevnim slikarijama iz pećine Šove na jugoistoku Francuske, najstarijim do sada pronađenim tragovima pećinskog slikarstva nastalim pre više od trideset hiljada godina. Kako saznanja o dubokoj prošlosti mogu da utiču na savremenu kulturu
Za razliku od Krakova, u Beogradu nema opasnih delova u koje nije preporučljivo zalaziti. Kod nas, ako nemate sreće i naletite na budalu, podjednako možete nastradati i na Obilićevom vencu i u Borči Gredi. U gradu na jugu Poljske situacija je nešto drugačija
Kada se uzme u obzir atmosfera netrpeljivosti, trebalo bi se podsetiti reči nemačkog katoličkog teologa oca Romana Guardinija. Pre pola veka kazao je: "Nakon svih krvoprolića koja su se dogodila u dva svetska rata, Evropa je pre svega stanje duha... Ali moglo bi se desiti da Evropa propusti svoj momenat"
Pažnja milionskog auditorijuma na koju je bivši francuski diplomata i publicista Stefan Esel naišao ukazuje na evropsko društvo koje je spremno na promene, na "pobunu". Mada svoje nezadovoljstvo i način otpora sadašnjem stanju još nije uspelo da definiše, ukazuje na savremeno društvo bez ideologije, u kome se kategorija demokratije podrazumeva sama po sebi, ali u kome su velike, revolucionarne ideje istrošene, te traga za novim odgovorima na stara humanistička pitanja
Čelnici gradskih pozorišta žale se na loš tretman gradskih vlasti i smanjene budžete za narednu godinu