Egzotična putovanja
Deda Mrazu u pohode
Novi centar Britanskog saveta
Prostor mogućnosti
Uloga Britanskog saveta je da ujedinjuje ljude; intenzivniji kontakt može dovesti do boljeg razumevanja i prihvatanja različitih kultura
Egon Savin, režiser Glembajevih
Kompleks krvavih ruku
Irci i Srbi
Geografija pivske pene
Imamo šta da naučimo od nacionalizma Iraca koji se svodi na to da oni vole svoju zemlju, ali da svoju decu ipak vole više
Feljton
O teroru i genima (2)
Aktuelni oštri zaokret javnog interesa sa teme genetike na temu terorizma nije samo hir medija. Obe teme su iznutra povezane, kako to obično i biva, na podzeman način. Kada društvo koje diskutuje, pod pritiskom navodne aktuelnosti, pređe sa teme biološke optimizacije čoveka na pitanje terorističkih zločina, radikalnog zla i njegovog temelja, onda samo jednu večitu brigu zamenjuje drugom
Feljton
O teroru i genima
Terorizam je metoda borbe, a ne krug osoba. Stoga je običan nonsens sveprisutna formulacija koju upotrebljavaju naročito političari: "borba protiv terorizma". Ne može se voditi borba protiv metode; možemo se samo postarati da se ta metoda ne primenjuje. Zato je krajnje vreme da se odreknemo pogrešne semantike rata i da se vratimo jedinom primerenom jeziku, jeziku borbe protiv zločina na opštijem nivou
TV manijak
‘Iljadu kila
Američki rat protiv terorizma
Govori glasno i nosi veliki štap
Ideja o specijalnom Pentagonovom orvelijanskom ministarstvu za širenje istina i laži kritikovana na startu
Lični stav
Rešenje zahteva objašnjenje
Poslovi zaštite moraju biti odvojeni od tehnoloških procesa, inače se gubi osnovni kriterijum, a to je nezavisnost kontrole, odnosno zaštite koja se na osnovu nje sprovodi
Intervju- Anita Mančić, glumica
Otkrivam se u predstavama
"Repertoar me je naterao da ne budem zainteresovana za neke uloge. Verovatno ću zbog toga propatiti jer niti se uvek prave takve uloge niti se stalno nude, a ni ja sama nisam rođena za svaku od njih, pa ću verovatno morati o tome da porazgovaram sa samom sobom"
Filmski trend - japanski crtaći
Daleko od radijacije Holivuda
Kada uđete u neki ovdašnji video klub i pitate za anime, osoblje ća vas samo belo pogledati. U najboljem slučaju, na pomen reči mange pitaće vas – da to nisu oni japanski crtaći "s karakterističnim velikim okicama junaka", a kada potvrdno odgovorite, ako baš imate sreće, između Štrumpfova i Diznijevih filmova uputiće vas na neku od nekoliko anima koje su uopšte doprle do nas, što legalno što ilegalno
Izjava nedelje
„Pije i ljutu i vruću!“
komentar seljaka iz Kiseljaka posle posete premijera Z. Đinđića("Glas")
Intervju - Milenko Vakanjac
Ko predstavlja Srbe
U Sloveniji postoji i radi nekoliko srpskih društava, koja su tokom protekle decenije tavorila na margini, uz sporadične koncerte folk zvezda i poluilegalne proslave srpske Nove godine. Novi Savez srpskih društava doduše nema krov pošto nema ni prostorije, ali zato ima predsednika. To je penzioner iz Ljubljane Milenko Vakanjac
Biznis u kulturi
Transparentna tajna
Za razliku od muzičkih kuća, izdavača ili pozorišta koji nerado otkrivaju tiraže i zarade, filmski distributeri otvoreno govore o milionima maraka koje zarađuju pojedini filmovi: "Ovde još uvek postoje ostaci shvatanja po kojima je zarađivanje velikih para greh. Za nas nije, i mi se time ponosimo"
Tajne službe
Velika braća
Okolnost da se politički život u Srbiji sve više vrti oko afera u koje su umešane tajne službe – i paraslužbe – trebalo bi da zabrinjava. Vojne službe i obaveštajna služba SID bile su marginalizovane; od milicije je stvorena armija građanskog rata, a Služba državne bezbednosti narasla je preko svake mere kao isključivo i svemoćno oruđe jednog čoveka. Nezdrava fascinacija stranaka DOS-a tajnim službama glavni je razlog što na tom planu još nije uspostavljena prirodna i poželjna ravnoteža
Priča sa naslovne strane
Korak od sto dinara
Ako uzmemo u obzir da je prosečnu gradsku ulicu moguće preći u petnaestak koraka, onda prelazak na pogrešnom mestu čini da vas jedan korak od 1. februara košta otprilike sto dinara, pod uslovom da vas u prekršaju zatekne saobraćajac. Korak je još skuplji ako trčite (pravite manje koraka), ali je ipak najskuplje ako vas, umesto policajca, "uhvati" automobil. Za tri četvrtine saobraćajnih nesreća u kojima stradaju, pešaci takoče snose krivicu
Aleksandar Simić, sudija saveznog ustavnog suda
U traganju za izgubljenom ustavnošću
Da li je u današnjoj političkoj realnosti moguća brza i stvarna ustavna rekonstrukcija države?
Grupa nezavisnih eksperata
Čija je Srbija?
Predlog predviđa raskid sa načelom etnonacionalne države većinske nacije, u kojoj "manjine uživaju sva prava, podelu Srbije na šest regiona, jake skupštinu (dvodomu) i vladu i slabog predsednika, biranog u Parlamentu"
Savezno takmičenje u besedništvu
Treme i dileme
Nije viđeno ništa od one arhetipsko-holivudske slike nadahnutog advokata u trenucima kada "daje" završnu reč pred porotom, a bolji poznavaoci besedničke veštine primetili su da je akcenat bio na temi, dok je forma zanemarena
Knjige
Lavirintski rečnik/Paris–New York
Dejan Nebrigić: Lavirintski rečnik/Paris–New York; Rende/Link, Beograd, 2001.
Nuspojave
Uzvratni susret
Uspostavljanjem legalne dvostrane srpsko-hrvatske medijsko-tržišne razmene valjda će biti "svečano" okončana ona nepodnošljivo romantična, jerbo skupa i naporna era medijske partizanije i Podzemnog Medijskog Otpora tiraniji
Prosvetom do slobode
Obnova zadužbina
Zadužbinarstvo je u srpskom narodu ona tradicija koja, uz slavljenje porodičnog svetitelja, ima najduži kontinuitet. Još u srednjem veku su srpski vladari, vlastela i verski velikodostojnici, ugledavši se delom na vizantijske običaje, podizali zadužbine, manastirima poklanjali velike posede za njihovo održavanje, osnivali bolnice, novčano pomagali prepisivanje i ukrašavanje rukopisa. Tekst koji sledi napisan je povodom prošlogodišnjeg osnivanja Fonda kraljevskog doma Karađorđevića, odlukom prestolonaslednika Aleksandra. Autor teksta dr. Dušan T. Bataković, član je upravnog odbora Fonda
Knjige - "Književni voz – Evropa 2000"
Potraga za Evropom
Hrestomatija putničkih tekstova "Književni voz – Evropa 2000" nudi i onima koji nisu tumarali litvozom po Evropi panoramu pogleda, evokacija i razmišljanja o jednom neobičnom iskustvu, ali i o "evropskim pitanjima" uopšte
Strani kulturni centri
Prozori u svet
Teško da bi ovdašnje međunarodne kulturne manifestacije uspele da očuvaju svoj međunarodni karakter da nije pomoći inostranih kulturnih centara