Vojo Stanić (1924-2024)

20.новембар 2024. Tamara Nikčević

Sve što se vidi i čuje, traje vječno

"Volim život i žao mi je što ću umrijeti. Ako mi se to uopšte jednom dogodi. A izgleda da hoće. Mada, vazda velim da ne idemo nigdje; sve što se vidi i čuje, traje vječno", rekao je Vojo Stanić u velikom intervjuu za „Vreme“ pre 12 godina. Povodom njegove smrti, objavljujemo ga u celosti

Jugonostalgija

08.новембар 2024. Bojan Bednar

Zašto Srbi žale za Jugoslavijom

Čak 81 odsto ispitanika u Srbiji smatra da je raspad Jugoslavije bio greška. Istoričari objašnjavaju za „Vreme“ da li je u pitanju famozna jugonostalgija ili nešto drugo

Železnička stanica u Novom Sadu, mi i oni

06.новембар 2024. Teofil Pančić

Šta im je na mestu lica

Sjatili su se tu u petak, prikazali svoja amaterski tugujuća lica, kao da su nekome zaista bila potrebna. Samo je Glavni upadljivo falio, jer je to njegov manir: on kreira sve govnjive situacije naših života, a onda se postavlja iznad njih, onako nedužan i začuđen, ostavljajući sebi poziciju onoga ko će presuditi, osuditi, osloboditi, objasniti, utešiti

Kultura sećanja, Centar u Banji Koviljači

30.октобар 2024. Mila Jovanović

Usputna stanica ka boljem životu

Ovo je priča o ljudima koji beže od muke, od ratova i nezamislivog siromaštva, o njihovom boravku u Srbiji, o nekim prošlim vremenima kada su Rumuni i Čileanci tražili spas u Jugoslaviji, o devedesetim i našim izbeglicama iz Hrvatske koje nisu imale kud, a potom o godinama nakon 2008. kada dolaze ljudi iz nekog dalekog sveta. Svima je jedno zajedničko – želeli su mir i da se skuće

Inicijativa

26.октобар 2024. S.Ć.

„Odbranimo Jugu“: Pljačka Milenijum tima

Građani inicijative „Odbranimo Jugu“ traže hitno zaustavljanje rušenja hotela „Jugoslavija“ i izgradnje megalomanskih kula, kao i uništavanje Zemunskog keja

Zaostavština

23.октобар 2024. B. B.

Pančevo: Odbrana Vajfertove pivare

Građani Pančeva okupili su se oko inicijative „Vajfert 301“ sa ciljem da spreče rušenje najstarije fabrike piva u Srbiji. Sumnjaju da su na nju oko bacili neki investitori

Jubilej

20.октобар 2024. S.Ć.

Kinoteka: Oslobođenje Beograda okom kamere

Dani oslobađanja Beograda u Drugom svetskom ratu ostali su večno zabeleženi zahvaljujući sovjetskim ratnim filmskim reporterima. Njihovi dokumentarni filmovi dostupni su u Jugoslovenskoj kinoteci povodom obeležavanja 80. godina od oslobođenja

Festival

16.октобар 2024. Andrijana Ružić

Trik filmovi u vremenu transhumanizma

StopTrik, međunarodni festival kratkog filma u tehnici stop-motion koji se održava u Sloveniji i Poljskoj, radi na očuvanju socijalne kulture za koju se smatra da polako nestaje. Jedan od ovogodišnjih učesnika je i Miloš Tomić, enfant terrible srpske stop animacije

Jubileji

02.октобар 2024. Milan Milošević

Vek Radio Beograda

Kako je u godinama osnivanja Radio Beogradu dodeljena misija kulturnog i političkog vaspitanja i približavanja umetnosti, nauke i najznačajnijih dela umetničke i popularne muzike širokom krugu slušalaca i kako je osvojio osnovni novinarski žanr – direktan prenos događaja

Intervju: Milan Kučan

02.октобар 2024. Tamara Nikčević

Tempirana bomba u džepu Evrope

Ako uprostim, Jugoslavija je bila zemlja koja je omogućavala da svi Srbi žive istoj državi. Kako se u postojećim uslovima i kroz decenije taj, da ga nazovem, “iskonski interes” može ostvariti, to je drugo pitanje. Način na koji je tadašnje rukovodstvo Srbije to pokušalo doveo je, pored ostalog, do raspada zemlje. I to one jedine, ponavljam, u kojoj su svi Srbi zaista živeli u jednoj državi

Nuspojave

25.септембар 2024. Teofil Pančić

Sednica bez fajronta

Ivica Dačić, kojem je dan početka Osme sednice crveno slovo u kalendaru, ovih je dana izrekao nekoliko reči i misli o kojima bi valjalo dobro razmisliti, ne zato što su ispravne nego zato što su tačne

Feljton (1)

25.септембар 2024. Robert Čoban

Od sunca Pariza do svetionika u Splitu

Devetog oktobra navršiće se 90 godina od kako je u Marselju ubijen Aleksandar Karađorđević, kralj Jugoslavije. Nakon atentata, njegovi spomenici su nicali širom Kraljevine Jugoslavije, ali i Francuske u kojoj je kralj ubijen. Devet decenija kasnije spomenici u Francuskoj stoje na mestima na kojima su postavljeni, nisu ih sklanjale ni nemačke okupacione vlasti 1940–1944, dok sudbinu statua i bista po gradovima bivše Jugoslavije prate brojne kontroverze i nepoznanice

Ništa od Šapićeve inicijative

21.септембар 2024. I.M.

Vučić: Titova grobnica neće biti izmeštena

Grobnica nekadašnjeg predsednika SFRJ, Josipa Broza Tita, neće biti izmeštena iz Muzeja Jugoslavije, potvrdio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Nuspojave

04.септембар 2024. Teofil Pančić

Pljuvanje i zapevavanje

Kad god prizovemo bivšost Jugoslavije, kao da teramo od sebe urok njenog povampirenja. A zašto se toga toliko bojimo? Pa, razmislite: koji bi to ubica voleo da se sretne sa svojom žrtvom oči u oči?

Primer dobre prakse

31.август 2024. Sonja Ćirić

Otvara se obnovljena Plava dvorana Sava Centra

Otvaranjem Plave dvorane u Sava centru završava se rekonstrukcija i treće, kulturne zone ovog objekta. Umesto obaveznih 50 miliona, Delta holding je u Sava centar uložio 120 miliona evra. Koncertnu sezonu Plave dvorane otvoriće Konstrakta

Održiva mobilnost

28.август 2024. S.Ć.

Koncept grada od 15 minuta u Srbiji za sada samo san

Prema Generalnom urbanističkom planu, u Beogradu je 2021. godine trebalo da bude 324 kilometara biciklističkih staza. Sad ih ima tek 121 kilometar. Koncept po kome se do svakog mesta u gradu može stići za 15 minuta koji se primenjuje širom sveta, je daleko

Kultura sećanja

21.август 2024. Dušan Mirković

Serijal “Kraljevska igra”

Šah ima viševekovnu tradiciju, a procena je da ga trenutno takmičarski, ili iz zabave, igra oko 600 miliona ljudi. Brojne ličnosti, klubovi, događaji, vrhunski rezultatski dometi, časopisi i edicije doprineli su tome da drevna igra u protekla dva veka i u našoj zemlji stekne veliku popularnost i uvažavanje. Razvoj šaha u našoj zemlji zato je tema serijala “Kraljevska igra” autora Dušana Mirkovića

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije (1)

24.јул 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Igre XXXIII Olimpijade (3)

24.јул 2024. Bojana Šumonja

U Parizu učestvuje i politika

Na olimpijskim igrama u antici slavu su sticali pobednik, njegova porodica i rodni grad. U modernim se, od početka, nadmeću države. I njihova politika