Urbanizam

13.oktobar 2024. S.Ć.

Odbrana hotela „Jugoslavija“

Održan je još jedan skup građana protiv rušenju hotela „Jugoslavija“, ispred ograde koja najavljuje njegovu sudbinu. Novi protest je zakazan za 26. oktobar

Festival LIFFE

24.septembar 2024. S.Ć.

Ognjen Sviličić: Ovo je bivša Jugoslavija

Festival filmske režije LIFFE u Leskovcu koncentrisan je na ostvarenja država bivše Jugoslavije. Njegov selektor kaže „čim se pojavi prvi kadar na platnu, gledalac zna, ovo je bivša Jugoslavija, takva je scenografija, takva su lica ljudi“

Urbanizam

22.septembar 2024. S.Ć.

Priprema se rušenje hotela „Jugoslavija“

Radnici postavljaju ogradu oko hotela „Jugoslavija“ što najavljuje rušenje ovog simbola Beograda i izgradnju luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa sa dve kule od po 155 metara

Beograd

28.jul 2024. S.Ć.

Poslednji dani hotela „Jugoslavija“ i Pošte na Savskom trgu

Čim se do kraja avgusta isele zakupci prostora u hotelu „Jugoslavija“ počeće rušenje, kako bi na njegovom mestu do Ekspa bio izgrađen „Ritz Carlton“. Beograd na vodi je dobio lokacijske uslove za zgradu Pošte na Savskom trgu kako bi umesto nje podigao kulturni centar

Tema broja: Intervju sa Jovanom Karaulić

22.maj 2024. Sonja Ćirić

Kako se gradila Jugoslavija

“U jednim novinama sam naišla na duhoviti naslov ‘Nema sleta, al’ima baleta’ što je otprilike ono što se i desilo. To je vreme kada se započinje sa nacionalističkom euforijom, republike imaju različite percepcije o svom postojanju i opstajanju u okviru zajedničke države, te postaje sve manje jasno šta su sada elementi za potvrdu društva, odnosno kog društva, te konačno koje nacije”

Beograd

27.april 2024. M.N.

Odbrana hotela „Jugoslavija“: „Nećemo kulčine!“

Danas je ispred hotela „Jugoslavija“ održan protest zbog najave rušenja ovog arhitektonski i istorijski znamenitog objekta i izgradnje još jednog megalomanskog stambeno-poslovnog kompleksa na njegovom mestu. Učesnici su poručili da razvoj Beograda ne smeju da diktiraju investitori, već da on mora da se rukovodi interesom Beograđana

Ekonomija

22.mart 2024. I.M. (N1)

Prodat Hotel Jugoslavija po početnoj ceni

Stečajni dužnik „Denjub riversajd“, čija je najvrednija imovina Hotel Jugoslavija, prodavao se javnim nadmetanjem kao pravno lice, po početnoj ceni od 3.176.997.271 dinara, odnosno nešto više od 27 miliona evra

Godišnjica

15.januar 2024. A.I./Arhiv "Vremena"

Kako je bombardovana SR Jugoslavija: Četvrt veka od „slučaja Račak“

Napad srpskih snaga na kosovsko selo Račak odigrao se 15. januara 1999. Ubijeno je 45 Albanaca. Tadašnji šef posmatračke misije OEBS-a, američki diplomata Vilijam Voker, požurio je da kaže da se radi o „masakru albanskih civila“. Zapadni mediji preneli su tu vest koja se proširila kao požar. Srbija je uzalud demantovala. Bio je to direktan povod da NATO bombarduje SR Jugoslaviju

Nuspojave

10.februar 2021. Teofil Pančić

Jugoslavija, nikada dovoljno mrtva

Dešava se sveobuhvatna promena "identitetske politike" po uzoru na ono što se dogodilo u Hrvatskoj ranih devedesetih, a što nije moglo proći bez radikalnog raskida sa stvarnom i fantomskom Jugoslavijom

Novi srpski roman (2) – Po šumama i gorama i Yugoslav

22.januar 2020. Teofil Pančić

Jugoslavija i posledice

Dva poetički sasvim različita romana povezuje nit potrage za jednom zemljom i njenim mestom u našim životima

Iz prvog broja »Vremena«

09.septembar 2015. Milan Milošević

Može li se raspasti Jugoslavija

Ako šovinizam i slepa mržnja onemoguće reformu i Jugoslavija stvarno počne da se raspada, to će običnim ljudima stvoriti pakao koji i ne pominju oni koji o tome govore sa neverovatnom lakoćom: prekid komunikacija, preseljenja, napetosti, diktature, možda ratove

Politika Mlade Bosne

23.april 2014. Muharem Bazdulj

Jugoslavija ili ništa? Ništa.

Gavrilo Princip i ostali pripadnici Mlade Bosne su bili grupica velikosrpskih nacionalista, krvožednih i primitivnih, koji su uz pomoć zločinačke klike iz Srbije smakli prestolonaslednika najnaprednije i najmultikulturalnije ondašnje države i njegovu trudnu ženu, a taj se prestolonaslednik baš u to vreme spremao da tu zemlju na skali napretka i multikulture podigne još više. Svi antijugoslovenski projekti, i za vreme Kraljevine i za vreme SFRJ, pa i danas, nastavljaju se, na ovaj ili onaj način, na austrougarsku propagandu čija je ovo osnova, a čiji je rezervni položaj potenciranje Crne ruke i Apisa kao stvarnih organizatora Sarajevskog atentata, dok su mladobosanci, uprkos idealizmu, bili tek Apisove marionete

Reagovanje na tekst Muharema Bazdulja »Iskra u oku« (»Vreme« br. 1143)

05.decembar 2012. Svebor Midžić

Šta je kome Jugoslavija

Kakvo može biti jugoslovenstvo o kome govori Muharem Bazdulj koje kao svoj barjak uzima Crnjanskog, do upravo onakvo kakvo je i bilo? Srboslovensko, monarhističko, zagledano u slike moći (od Franka do Staljina), centralističko i ORJUN-aško. Na kraju krajeva, ono jugoslovenstvo kome su Makedonci, kada već Bazdulj ne može da se seti, direktno obratili svoje zamerke hicima koje ni on ni Crnjanski ne bi glorifikovali, ali koji su poput onih sarajevskih iz obzira plemenske sreće usmrtili jednog krunisanog tiranina. To je Jugoslavija čubrilovićevskih (ta mračna strana srbohrvatskog mladobosanskog pakta) rasnih fantazija i planova za iseljenje Albanaca s Kosova. Jugoslavija u kojoj je jedan novi nacionalizam trebalo da zameni sve druge i Jugoslavija koja je trebalo da pojede Bosnu, Makedoniju, Kosovo i Crnu Goru a da zube očisti četničkom kamom. Eto, to je Jugoslavija koju zaziva Bazdulj

Esej

15.novembar 2012. Aleksa Đilas

Moja poslednja Jugoslavija

Na Ciriškom univerzitetu u Švajcarskoj prošle godine održana je Međunarodna konferencija "Komunizam viđen kroz autobiografiju: Privatnost i ideologija u retrospektivi". Na njoj je učestvovao i sociolog Aleksa Đilas, koji je održao predavanje na ovu temu, u kontekstu ličnih iskustava iz vremena služenja vojnog roka u JNA krajem sedamdesetih godina prošlog veka

Intervju – Jože Mencinger, slovenački ekonomista

09.novembar 2011. Ana Radić

Evropa kao bivša Jugoslavija

"Treba biti strpljiv, pa čekati i izlaziti iz krize, što će potrajati sigurno još deset godina i više. Kriza nije nastala 2008. godine. Kriza se rađala najmanje 30 godina i radi se o velikim pomeranjima između udela rada i udela kapitala u društvenom proizvodu, i to u korist kapitala. To je stvorilo veliku razliku između potražnje i ponude. Pogotovo kada se ponuda preselila u Kinu"