Fudbal - liga iz koje nema ispadanja
„Sisaj majci“…
U fudbalskoj bazi, gde je sve na amaterskoj osnovi, kad nema "suptilnijih" načina, do rezultata se stiže pritiskom i batinama. Jeste to čist amaterizam, ali svi akteri daju sve od sebe, do baldisanja: i kad startuju, i kad psuju, i kad se "juraju"...
Kako se rešiti komaraca
Silom protiv leteće gerile
Malo je bića na ovoj planeti koja nisu stekla ničije simpatije i za čiju zaštitu se ne zalaže nikakvo Društvo
Tripoli – Sofija
Sida vs. Lokerbi
Da li je suđenje bugarskim medicinarima u Libiji montiran politički proces
Nova Papina turneja
Pred „vratima pravoslavlja“
Analitičari dolazak pape smatraju konačnim otvaranjem Ukrajine prema Evropi, a Rusija tvrdi da je to unošenje razdora u ionako podeljenu pravoslavnu crkvu
Amerika i ratni zločini
Kisindžer kao nezgodan primer
U poslednjih nekoliko meseci liberalnu Ameriku uznemiruje pitanje ratnih zločina i sopstvene odgovornosti za izazivanje rata, siromaštva, gladi i nestabilnosti širom sveta. Jedna od glavnih meta kritike je Henri Kisindžer
Avganistan
Zloslutno obeležavanje
Edikt o žutim trakama usledio je posle vrenja unutar talibanskog pokreta u kome su pristalice čvrste ruke ojačale svoj položaj u vlasti. Režim je prošle sedmice organizovao javno bičevanje jednog nevenčanog para optuženog za seks
Film
Prosledi dalje (Pay it forward)
Režija: Mimi Leder; Uloge: Kevin Spejsi, Helen Hant, Hejli Džoel Osment
Knjige
Horizont sveta
Za kratko vreme objavljeno je više desetina izbora iz hispanoameričke, američke, engleske, španske, francuske, nemačke, italijanske, meksičke, indijske, japanske, izraelske... književnosti. Kada bi se ovome dodali izbori naše književnosti, ili rubni projekti, pokazala bi se jedna od najboljih strana ovdašnje izdavačke kulture – to nije briga o bestselerima, već staranje o širini uvida u svetsku literaturu
Intervju - Emir Dragulj
Bežanje u Bosnu
Poznati grafičar, nakon velike izložbe u Beču, govori za "Vreme" o tome zašto već godinama ne izlaže u Beogradu, temama koje ga okupiraju, svojoj vezanosti za Bosnu, bolesti nacionalizma i destrukciji koja je ponovo isplivala na površinu u Mostaru, Trebinju i Banjaluci
Svakodnevica
Pismo iz Kanade
Ovde je svakodnevica sasvim pobedila politiku i istoriju, bez kojih kod nas čovek više ne može ni pristojno da ruča sa prijateljima, odmah se posvađa
Počinje Sterijino pozorje
Ukus sapunske opere
Konzervativnost Sterijinog pozorja ogleda se pre svega u određenim umetničko-intelektualnim sklonostima koje traju godinama, a doživljavaju kulminaciju u ovogodišnjoj selekciji. Koliko god je ukus selektora – njegove umetničke, intelektualne i ideološke preference – faktor koji ne može i ne treba da se zanemari, ipak postoje i neki najopštiji objektivni kriterijumi
Zona sumraka
Čekajući Ruse
Milena Arežina tvrdi da je Koštuničina pobeda nameštena, kaže da za to ima dokaze i da jedva čeka suđenje: čovek se štrecne kad to pročita
Izjava nedelje
„Što manje funkcija, to više slobodnog mišljenja.“
Svetozar Marović, potpredsednik DPS-a Crne Gore, u odgovoru na pitanje kako se oseća od kada nije predsednik Skupštine Crne Gore.
Ratne traume
Strah od ljudi
"Postoji i ona grupa ljudi koja je u stanju da ‘preko čaše pića’, kaže da sve pripadnike druge nacionalnosti treba poubijati", rekao je dr Aleks Vučo na javnoj tribini "Trauma grupe Evropske psihoanalitičarske federacije". "Nema toliko psihoanalitičara koji bi mogli da reše probleme ovih ljudi koji nisu surovi u onome što su učinili, već u ogromnoj podršci koju su dali nasilnim, nacionalističkim, diktatorskim režimima"
Odgovor na otvoreno pismo dr Jagoša Raičevića objavljeno u Vašem listu 24. maja 2001.
Srbija zaslužuje novu ekološku politiku
Dok ne počnemo da se ponašamo na ulici kao što se ponašamo u kući ("da li biste želeli olupinu od fiće u dnevnoj sobi – da, baš onu što ste je bacili u njivu...?"), nikakva institucija neće rešiti probleme
Ekonomija i politika
Sudbina reformi
Trapav i nedovoljno odlučan početak ekonomskih reformi kombinovan sa širenjem straha među delom populacije antievropskog mentaliteta i konsolidovanjem antireformskog lobija stvorilo je u Srbiji eksplozivnu smešu koja bi mogla da oduva reformiste iz vlasti. Jedina šansa da se ne vratimo u predistoriju je u brzim i radikalnim ekonomskim reformama koje će omogućiti razmah privatnog preduzetništva na slobodnom tržištu
Sukcesija
Monopol i riziko
Raspodela je napravljena po svojevrsnom spisku želja. Sloveniji je pripala ambasada u Vašingtonu, Bosni i Hercegovini zgrada ambasade u Londonu, a SR Jugosloviji zgrada Misije pri UN-u u Njujorku na Petoj aveniji. Zgradu ambasade u Parizu dobila je Hrvatska, konzulat Makedonija, dok je rezidencija – vredna više od 50 miliona dolara – ostala u jugoslovenskom vlasništvu
Treći čovek
Za razliku od Miloševićeve, Čovićeva formula je civilna, ne polazi se od pucanja kao prvog i osnovnog načela, kao cilja do kojeg svaki spor mora dovesti
Vreme istražuje - akcija "Dubina 2"
Kako su uklanjani tragovi zločina, gde su završili leševi iz hladnjače, da li je postojala „Dubina 1“
Nakon otvaranja hladnjače konstatovano je da je za eventualnu istragu nadležan okružni javni tužilac iz Negotina, te je hladnjača zatvorena i depešom obavešten SUP u Boru, odnosno načelnik Časlav Golubović, veliki prijatelj tadašnjeg predsednika Miloševića i čuvar predsednikovog omiljenog odmarališta i lovišta na Dubašnici. Golubović, međutim, naređuje da se izvlačenje hladnjače obustavi radi konsultacija sa tadašnjim načelnikom resora javne bezbednosti Srbije generalom Vlastimirom Đorđevićem koji je naložio da se sačeka ishod dogovora. Čini se da je zbog hladnjače u policiji i vrhu države, sve do Miloševića, nastala opšta frka: Golubović javlja Đorđeviću da "nije moguće obaviti obdukciju leševa niti ih sahraniti na području Kladova", a Đorđević potom naređuje: "Obezbedite lice mesta, zatvorite sve informacije za javnost i izvadite hladnjaču." Sutradan 7. aprila sledi nova naredba iz Beograda: "Vadite leševe, pripremite ih za transport, a obdukcija i sahrana obaviće se na drugom mestu." Bio je to vrhunac policijskog i državnog beščašća, jer su naredbodavci i izvršioci znali da neće biti ni utvrđivanja identiteta, ni obdukcije, niti iole pristojne sahrane
Jugoslavija i međunarodni tribunal
Na haškoj žici
Otvorena su dva međusobno povezana paketa, zakon o saradnji s Haškim tribunalom i ustavna reforma federacije
Kriza u FSJ
Kvorum specijalis
Farsa sa izbornom Skupštinom FSJ-a i poslednja zbivanja u fudbalskoj organizaciji pokazuju pravo lice sukoba: nije reč o principima, programima, idejama i ciljevima već o ličnim interesima za čije ostvarenje važi princip "cilj opravdava sredstvo"