Tribina – Put Srbije ka Evropi

11.јануар 2007. Redakcija Vremena

Vreme izazova: „Šta bira Srbija“

Poslednja u prošlogodišnjoj seriji od pet tribina – u organizaciji Fondacije "Fridrih Ebert" i nedeljnika "Vreme" – sa zajedničkom temom – Put Srbije ka Evropi, održana je Paviljonu "Veljković" u Beogradu, u drugoj polovini decembra, u središnjici izborne kampanje. Učesnici tribine bili su Jelica Minić, naučni saradnik u Institutu ekonomskih nauka, Srećko Mihailović, sociolog sa Instituta društvenih nauka, i Jovo Bakić, asistent na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik "Vremena". Glavno pitanje bilo je koliko je i kako tema evropskih integracija prisutna na izbornom tržištu političkih ideja i koliko je ta tema prisutna u srpskoj javnosti

Rumunija i Bugarska ušle u Evropsku uniju

11.јануар 2007. Dimitrije Boarov

Evropski susedi na istoku

U Srbiji bi trebalo mnogoviše skromnosti i realističnosti, kada sa površnih (pro)putovanja stičemo utisak da su Rumuni i Bugari znatno siromašniji čak i od nas i da su u Evropsku uniju ušli više zbog političkih interesa vodećih zemalja EU-a

Beograd 5–6. decembar, međunarodna konferencija

20.децембар 2006. Redakcija Vremena

Protiv diskriminacije – zakon i primena

Članovi Radne grupe za pisanje nacrta zakona protiv diskriminacije, sa predsednikom Dušanom Janjićem na čelu, predstavili su model zakona, posle čega je usledila finalna javna debata o prednostima i mogućim korekcijama ovog modela. Pored članova Radne grupe, kao i organizatora konferencije – UNDP-a, Evropske agencije za rekonstrukciju i Službe za ljudska i manjinska prava – u diskusiji su učestvovali međunarodni eksperti, predstavnici nevladinih organizacija, pravosuđa i predstavnici nacionalnih manjina u Srbiji.

Okrugli sto o zaštiti životne sredine i održivom razvoju u gradu Pančevu

13.децембар 2006. Redakcija Vremena

Akciona koncentracija

Posle serije ekoloških incidenata tokom novembra 2006. godine u Pančevu, ostalo je mnogo otvorenih pitanja o zaštiti životne sredine i održivom razvoju ovog grada. Gde se problem u Pančevu nalazi, zašto se neprestano dešavaju ekološki incidenti, šta treba da se učini da bi se ti problemi rešili i koliko će pomoći novi akcioni plan? Kako bi se odgovorilo na ova pitanja, nedeljnik "Vreme" je organizovao okrugli sto na kom su se prvi put javno i na jednom mestu okupili predstavnici nadležnih republičkih organa, lokalne samouprave i Južne industrijske zone, pokušavajući da pred brojnim novinarima odgovore na ključna pitanja u vezi sa ovim problemom. Okrugli sto je održan 6. novembra u Medija centru, a u njemu su učestvovali Srđan Miković, predsednik Opštine Pančevo, Ljiljana Stanojević iz Uprave za zaštitu životne sredine Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine, Željko Martinović iz Ministarstva rudarstva i energetike, Goran Vujuć sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, Đorđe Mihajlović, direktor funkcije razvoja NIS-a, Dragan Vučur, pomoćnik direktora NIS Petrola za razvoj i investicije, Nikola Garić, direktor NIS Petrol Rafinerija i Šandor Ambruš, zamenik generalnog direktora HIP Petrohemije. Voditelj okruglog stola bio je Slobodan Bubnjević, novinar "Vremena"

Irak

13.децембар 2006. Slobodanka Ast

Klopka za Buša

Neuspeh "osolobađanja" Iraka, pokazuje granice sile. Već sada su američki vojnici duže angažovani u Iraku nego što su bili angažovani u Drugom svetskom ratu

Pola veka od presude Milovanu Đilasu

29.новембар 2006. Desimir Tošić

U sukobu sa sopstvenom istorijom

Naša sredina nikako da shvati da mi živimo u svetu međuzavisnosti, da nema "nezavisnih" ili nedodirljivih unutrašnjih ili spoljnih politika. Da to nisu mogli da razumeju jugoslovenski komunisti 1956. godine, to se možda dâ razumeti, ali kako razumeti to da današnje vlasti u Srbiji obmanjuju i svoje građane i međunarodne činioce da sve čine u cilju "evropske integracije", a da u stvarnosti i dalje vode "nezavisnu", ili žele da vode "nezavisnu" unutrašnju i spoljnu politiku

Uganda

25.октобар 2006. Kris Stiven

Krvnik i pravda

Vođa jedne od najsvirepijih pobunjeničkih vojski u Africi Džozef Koni, koji za sebe tvrdi da ima magijsku moć, uspeo je da tokom dve decenije rata pokret za oslobođenje plemena Ačoli na severu zemlje pretvori u lični kult

Samit u Karađorđevu

19.октобар 2006. Miloš Vasić

Pa i protokolarno

Šefovi država regiona našli su se u Karađorđevu prošle nedelje, ali sa namerom da urade nešto korisno, a ne da kroje mape i granice

Vreme – tribina Vreme izazova (1)

11.октобар 2006. Redakcija Vremena

Deset godina diplomatskih odnosa Srbije i Hrvatske

Ove jeseni Srbija i Hrvatska obeležavaju prvu deceniju diplomatskih odnosa koji se već nekoliko godina kreću stabilnom, uzlaznom linijom, i pored otvorenih pitanja. Privredne i kulturne veze, preostala otvorena pitanja u odnosima između dve zemlje i vizija odnosa Hrvatske i Srbije u narednom periodu bile su glavne teme treće ovogodišnje tribine koju je nedeljnik "Vreme" organizovao u saradnji sa Evropskim pokretom u Srbiji i Fondacijom "Fridrih Ebert". Javni dijalog odigrao se 4. oktobra u Centru za kulturnu dekontaminaciju, a u njemu su učestvovali Tonči Staničić, ambasador Republike Hrvatske u Srbiji, Milan Simurdić, bivši ambasador Srbije i Crne Gore u Hrvatskoj, Goran Svilanović, funkcioner Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope, Zoran Milanović, predsednik odbora za međunarodne odnose Socijaldemokratske partije, i Živorad Kovačević, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji. Moderatorka javne rasprave bila je novinarka nedeljnika "Vreme" Duška Anastasijević

Intervju – Mlađan Dinkić, ministar finansija Vlade Srbije

30.август 2006. Dimitrije Boarov

Igramo utakmicu do kraja

Sve ukazuje na to da postoje ozbiljni pomaci u naporu naših službi bezbednosti da završe posao oko saradnje sa Hagom. Imamo Akcioni plan za izvršenje tog zadatka, svaki dan se održavaju sastanci koordinacije bezbednosnih službi i civilnih struktura koje učestvuju u realizaciji Akcionog plana. Svakako, konačan izveštaj daje Karla del Ponte, ali komesar Ren je, nedavno, na našem sastanku u Briselu ocenio da se realizacija Akcionog plana odvija u dobrom pravcu

Drama na Kubi

09.август 2006. Slobodanka Ast

El Comandante i njegov testament

Za Ameriku je Kastro poslednji veliki diktator, za Evropu politički dinosaurus iz davno iščezle komunističke ere. Za najsiromašnije krajeve Južne Amerike i Afrike, ali i u njujorškom Harlemu, Kastro je heroj i lider trećeg sveta, "zato što je neprijatelj bogatih i pohlepnih", zato što je svojim neverovatnim političkim talentom decenijama prkosio, pa i pobeđivao američke predsednike, zato što se kao David suprotstavio Golijatu

Samit G8 u Sankt Peterburgu

19.јул 2006. Boris Varga

Napeto i vickasto

Samit G8 protekao je u senci bliskoistočne krize i razmimoilaženju stavova lidera osam industrijski najrazvijenijih zemalja

Poljska

12.јул 2006. Slobodanka Ast

Evropa i braća Kačinjski

Liberalni krugovi Poljske ne kriju uznemirenje, ali i Evropa strepi od bratskog dvojca na čelu države. Da li će sa Jaroslavom Kačinjskim kao premijerom Poljska postati još ekstremnija, antievropska i ksenofobična

Povodom 150 godina Dunavske konvencije

05.јул 2006. Dimitrije Boarov

„Povratak“ Srbije u Podunavlje

U Budimpešti je 3. jula svečanim zasedanjem Dunavske komisije na ministarskom nivou, obeležena 150. godišnjica ugovornog, evropskog regulisanja slobodne plovidbe Dunavom. Opsednut kosovskim nevoljama Srbije, naš ministar inostranih poslova Vuk Drašković je, usput, ovaj politički samit iskoristio da lobira za naš plan kompromisa za Kosovo i Metohiju. Prema izveštajima u našim medijima, Drašković je to činio više nego što se posvetio generalnim političkim šansama koje Srbiji pruža okolnost da je veoma bitna članica Dunavske komisije i da, posle svega, ponovo, od "izlaza na Dunav", u geostrateškom smislu i nema ništa drugo

Energetska budućnost Balkana – jednačina sa mnogo nepoznanica

28.јун 2006. Sijka Pištolova

Nuklearni rat ili pakt

U narednoj deceniji u energetskom sektoru zemalja regiona Jugoistočne Evrope biće uloženo 12 milijardi evra. Nuklearni lobi tvrdi da najviše treba investirati u nuklearke. Gasadžije lobiraju za gasifikaciju i gasne elektrane

Nemirni Avganistan

08.јун 2006. Duška Anastasijević

Talibani (ponovo) seju mak

Buš i njegova administracija često su uzimali Avganistan kao uzor demokratskoj transformaciji nakon decenija sukoba i ratova i talibanske strahovlade. No, podrška Karzaiju i američkim snagama na terenu neprimetno se topila iz godine u godinu, a prolećni okršaji samo su dodatno oslabili vladu u Kabulu i trpeljivost lokalnog stanovništva prema stranim trupama