
Ko su novi stanari Andrićevog venca
Da ostane sve u familiji
Šta poručuje Tomislav Nikolić izborom u svoj kabinet ljudi bliskih Slobodanu Miloševiću i Miri Marković i kakav će biti njihov realan značaj u političkom životu Srbije
Šta poručuje Tomislav Nikolić izborom u svoj kabinet ljudi bliskih Slobodanu Miloševiću i Miri Marković i kakav će biti njihov realan značaj u političkom životu Srbije
Ako želite da ispadnete neobični, poput Ramba Amadeusa, veoma ćete se iznenaditi jer ćete se suočiti sa neverovatnom konkurencijom. Na kraju je Rambo delovao turbo-normalan, jer su pre i posle njega pevali neuporedivo veći frikovi. Šta reći o reinkarnaciji Južnog vetra iz Bugarske, baji sa povezom preko očiju sa Baltika, Holanđanki sa indijanskom perjanicom, blizancima iz Irske sa fontanom na bini, Grkinji ili Kipranki kojima su menjali koreografiju jer je delovala pornografski, albanskoj imitaciji Bjork i još stotinu čuda i pokora
"Memorandum (koji je Grčka potpisala sa EU)treba da se izloži u atinskom Ratnom muzeju kao oružje masovne katastrofe", SIRIZA
Ustupanjem zemljišta za izgradnju "najveće solarne elektrane na svetu", koja bi trebalo da bude izgrađena "negde na jugu Srbije", ako je računica ispravna, od poreza na dobit država će ostvarivati prihod od čak 10.000 evra po hektaru pašnjaka na kojima decenijama nema stoke, već zvrje prazni. Još samo kada bi se to zaista i ostvarilo
Jao vlasti koja nas je sve dotle dovela da Ovakva opozicija ima najviši rejting. Ispada da su izbor, to je nama Naša demokratija dala, ovakva Zvezda i ovakav Partizan. Ali, ko što narod veli, ne pravi se pita baš od svačega, zato glasajte po savesti, budite Kreativni!
Program "Digitalna škola" je sprovelo Ministarstvo za telekomunikacije i informaciono društvo, a njime je omogućeno da sve osnovne škole u Srbiji budu opremljene najsavremenijom računarskom opremom. Sada, svi nastavni časovi mogu da se održavaju u "digitalnim učionicama"
Da li su Juliju Timošenko zlostavljali u zatvoru. Da li je protiv nje vođen politički proces. Zašto zapadni političari najavljuju bojkot Evropskog prvenstva u fudbalu u Ukrajini. Zašto predsednik Viktor Janukovič tvrdi da je reč o zaveri i zašto sve nije baš crno-belo
Može se desiti da ishod izbora 6. maja ne zavisi samo od rezultata favorita Borisa Tadića i Tomislava Nikolića, već i od toga koliko će partija osvojiti između pet i deset odsto glasova
Posle vođstva u prvom krugu predsedničkih izbora socijalista Fransoa Oland ima dobre izglede da u drugom krugu 6. maja pobedi aktuelnog predsednika Nikolu Sarkozija i prekine neprijatnu seriju izbornih poraza evropskih levih partija. Ključ izbora drže glasači Nacionalnog fronta Marine le Pen, koja je sa 1,5 miliona glasova nadmašila rezultat svog oca Žan-Marija le Pena iz 2002. Sarkozi kampanju prilagođava biračima sa ekstremne desnice a Olanda optužuje da zapravo predvodi la gauche caviar – kavijarsku levicu
Postoje tri aspekta rangiranja na vrh političke liste. Prvi – namiriti kadrove koji su nosili stranačku aktivnost. Drugi – na listi se moraju naći i partijske kolege iz unutrašnjosti. I treći – rezervisati mesta za ljude koji su povezani sa vlasnicima kapitala ili prosto rečeno, tajkunima
"Ono što se pokazalo kao jedan od ne manje vrednih brendova jeste i multietničnost, koja u Subotici predstavlja praktičnu ekonomsku prednost. Duh zajedništva je nešto što podrazumeva da su ljudi naučeni na lojalnost. Najveći strahovi kompanija su da ih radnici, u koje ulože vreme, novac i energiju da bi ih obučili za svoj sistem proizvodnje, ne napuste i odu kod drugog", kaže Saša Vučinić
Pre dve nedelje, "Vreme" (broj 1108) je objavilo deo "Rečnika demagoških postupaka i procedura ili, popul(ar)istički rečeno, način da se biračima ‘zamažu oči’". U ovom broju objavljujemo neke od komentara naših čitalaca koji su na njega stigli. Tekst i sve komentare možete pročitati na sajtu "Vremena" (www.vreme.com)
Od kako prošle nedelje dočekasmo ono "prekosutra ili nakosutra" našeg, sada bivšeg, predsednika Borisa Tadića, kada je obznanio svoju odluku da podnosi ostavku, koju je pokušao da prekrsti u "nije šija, nego skraćeni mandat", i da je treći put u trci za predsednika Srbije, kandidovanje za kandidata poslednjih je dana postalo najvažniji, a za mnoge i najunosniji posao u Srbiji
"Bog je dao Objavu čovječanstvu. A nije je dao ni papama ni reis-ulemama ni patrijarsima jer oni su kasnije nastali. Dužnost vjerskih poglavara je da tu Objavu dalje njeguju i prenose. Crkve i vjerske zajednice jesu domovine vjerničkog identiteta, ali nisu njegovi nekontrolirani vlasnici. Naš Internacionalni, multireligijski i interkulturni centar je nastao 1991. u Sarajevu da pokažemo da se mi po vjeri možemo razlikovati, ali se ne možemo dijeliti. Ko ljude po vjeri dijeli, on nesvjesno priziva naše međusobno istrebljenje. Vjera je ona, pogotovo vera u jednog Boga, koja mora ljude da zbližava. Možete li vi zamisliti da je u 14. stoljeću jedan franjevac, fra Vito iz Kotora, gradio zadužbinu cara Dušana, Dečane. U 21. stoljeću bi to bio problem, a nije bio u četrnaestom"
Znameniti francuski teoretičar bugarskog porekla Cvetan Todorov (prevođen i na srpski, najviše u Biblioteci XX vek) nedavno je boravio u Mariboru, ovogodišnjoj evropskoj prestonici kulture. Tom prilikom je za ljubljansko "Delo" dao intervju govoreći, između ostalog, o tome jesu li u pravu "novi apokaliptičari", mahom sa levice, o olako zaboravljenom totalitarnom nasleđu istočne Evrope" o "ikonama levice" Žižeku i Bađuu, Evropi, izboru između demokratije i nihilizma... Intervju prenosimo u celosti
Na ponešto čudan način, priča o opsadi Sarajeva istovremeno je postala i opšte mesto u pregledima svetske istorije i svojevrsna slepa mrlja. Priča o opsadi ima onoliko koliko i ljudi koji su je iskusili, pa još i više od toga, no mnoge od tih priča ostale su neispričane
Pod sve većim socijalnim pritiskom, ali i zbog stotina hiljada ilegalnih imigranata, jačaju levičarske i ultradesničarske partije i otpor Grka prema rigidnim merama štednje koje nameće Brisel. Da li Grčkoj preti bezvlašće, da li će Grci i dalje igrati tehnokratsku igru i zašto bi pobuna u Grčkoj mogla da zapali Evropu rastućih socijalnih tenzija
Ponovo su izbile socijalne napetosti u Italiji, Španiji i Grčkoj. To ipak nije osujetilo sprovođenje direktiva Trojke, koja zahteva da se u zemljama obuhvaćenim krizom sprovede i reforma zakona o radu. Ulog u krizi je šest decenija sindikalne borbe za "socijalnu tržišnu privredu" i prava radnika. Najviše su pogođeni mladi
Suština je u tome da je 1999. godine drugostepeno veće Važić-Mesarović-Zec moralo presudu Slavku Ćuruviji i drugovima o širenju lažnih vesti o Milovanu Bojiću da ukine (ili preinači) zbog očitih apsolutnih povreda postupka; takve dirigirane presude prepoznaje svaki sudski pripravnik, a ne da se sećanje na to suđenje naziva pokušajima diskreditacije onih koji su u svemu učestvovali
Petar II, koji je imao 11 godina kada je posle smrti svog oca Aleksandra I postao kralj, 17 – 27. marta 1941, dvadeset jednu kada je izgubio vlast, 32 godine posle smrti biće prenet iz Libertivila na Oplenac. Na čelu odbora za sahranu biće predsednik Srbije. Ni u jednoj od balkanskih država monarhija nije vraćena na vlast, ali se u svima uz manje ili više pijeteta zatvaraju knjige prošlosti
Sve su porodice zaposlene na isti način, a nezaposlene svaka na svoj. Boris Tadić
Ova kampanja je tako dobra stvar da bi trebalo poraditi, uneti u ustav, da izbora bude bar jednom godišnje. Koliko sutra bili bi’ u Evropi, na sve strane bi bilo posla oko izbora, svakome bi dop’o neki bingo. A što se tiče pobednika, i ako ne budu svi na vlasti, ko kod domaćina Palme, i Manje i Veće zlo će biti sito, i na broju
Kako živi jedan američki naučnik koji se na samom frontu savremene nauke bavi ni manje više nego poreklom univerzuma, njegovim dimenzijama i pitanjem – da li nas greškom može progutati crna rupa? I kakve to veze ima sa Srbijom?
Posao sa multinacionalnom kompanijom Fijat više nas, u svakom smislu, približava Evropi nego kačenje zastava po banderama, kao što je nesporno da su i Tadić i Dinkić videli šansu da ženevsku promociju iskoriste za izbornu kampanju
Loše bi bilo da Srbija nije dobila status kandidata, ali to je neće bitno približiti članstvu u EU, niti to znači da se u jednom trenutku od Srbije neće zahtevati da prizna Kosovo ili da zaboravi članstvo u briselskim institucijama