img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zoom

Kacin i Srbi sa dna kace – Izjavom da Srbija davi susede generalizuje se srpska politika i pravi širi osnov za svako evropsko odbijanje srpskih pristupnih ambicija

29. avgust 2012, 20:51 Dragoljub Žarković
Copied

Kao plimni talas, dakle u zakonito predvidljivim razmacima, pojavio se Jelko Kacin, evropski birokrata srednjeg ranga zadužen za Srbiju. Ovi naši, Nikolić, Dačić i ostali ispuštali su ritualne zvuke oko privrženosti evropskim idejama, ali, što reče premijer, ne po svaku cenu, dok je Kacin dozvolio sebi nešto više

Vladanje: Zašto je Vučiću pritisak bio dvesta

Ivica Dačić, premijer i ministar unutrašnjih poslova, kao i većina ministara, ove godine neće ići na odmor. Moj prijatelj, večiti skeptik, a posebno kad je reč o mogućnosti da aktuelna vlada nešto popravi, kaže „Od toga se i plašim!“

Premijer Ivica Dačić izjavio je, u udarničkom duhu, da je zadovoljan radom vlade Srbije u prvih mesec dana. On je dodao da vlada radi kao tim, efikasno i da nema nikakvih trzavica i ponovio da ove godine neće ići na odmor. Većina ministara u vladi nije išla na letovanje, zajedno smo radili sve vreme – rekao je Dačić.

A onda je Aleksandar Vučić, deo tog tima, a u funkciji prvog potpredsednika Dačićeve vlade, pripretio novim izborima ukoliko se na lokalnim izborima ne preslika ustrojstvo republičke moći i tu se mogla naslutiti prva pukotina već posle mesec dana zajedničkog, timskog rada na preporodu Srbije.

Ko će da čeka sto dana za prve ocene rada vlade? Niko, pa ni stranke koje je čine. Vladimir Goati u nekakvom intervjuu ocenjuje da rejting Srpske napredne stranke (SNS) trenutno raste, ali procenjuje da će posle sto dana vladavine početi da pada. Meni to, da oprosti uvaženi Goati, izgleda kao vračanje u bob ili jagnjeću plećku.

Tačno je da je SNS, glavni partner u vladinoj koaliciji, stvorio utisak u delu ogorčene javnosti da može nešto brzo da popravi, makar hapšenjima zbog afera koje svima bodu oči, ali ovaj narod nije toliko blesav da poveruje da će Nikolić i Vučić da pretvore vodu u vino u jednom tromesečju.

Njihov rejting u očima javnosti zavisiće od mogućnosti da istovremeno povuku stotinu malih poteza kojima će pokazati nameru da prvo stabilizuju prilike u društvu. Drugo je pitanje da li oni to mogu. Osim dežurnog Vučića, najagilnija je Zorana Mihajlović, ministarka energetike i svega još pomalo, u stručnoj i političkoj javnosti upamćena kao savetnica Miroslava Labusa iz vremena njegovog potpredsedavanja u čini mi se dve vlade, koja je odnekud obećala pojeftinjenje „dnevne struje“, izgrdila Ruse zbog visoke cene derivata, rešila da ukine trgovinu strujom, odnosno da trgovinu strujom vrati u državne ruke, ukinula Dulićevu kampanju „Očistimo Srbiju“ i još, što bi rekli, svašta nešto.

Ona pokazuje angažman dostojan nekog ko je vaspitavan u Dinkićevoj školi političke izuzetnosti, ali to samo po sebi nije garancija da je sve što predlaže pametno, prihvatljivo i racionalno. Ostali ministri SNS-a slabo se vide i još manje čuju. Možda se tek vežbaju, posebno ovi što im je pripala sfera nadgradnje, a još posebnije kulture i ostalih zafrkancija gde nema šanse da nekog uhapsite ili da nešto pojeftini.

Ako je verovati Dačiću, nisu ni oni otišli na odmor već se slabo, rekao bih, snalaze u poslovima koji su im povereni, mada će, kako čujem, najpre biti da ih Vučić drži na kratkoj uzdi da se ne bi raspevali pre vremena i bili izvrgnuti javnoj poruzi. Vrh SNS-a potpuno je svestan sopstvenih mana i možda pomalo uplašen od složenosti i obima posla koji ih je dočekao.

Njihovi kadrovi su još u senci i tu će da ostanu dok se ne uvežbaju da puštaju ispravne zvuke, pa je Vučić, pored svih obaveza, natovario sebi na vrat i portparolstvo svim ovim poslovima. Nije čudo da mu je gornji pritisak bio dvesta. Očuvanje rejtinga na mišiće nije disciplina koja će bilo kome doneti dobro. Zdravstveno i politički.


Srbi i susedi: Oh, kako dobar alibi!

A onda se, kao plimni talas, dakle u zakonito predvidljivim razmacima, pojavio Jelko Kacin, evropski birokrata srednjeg ranga zadužen za Srbiju. Ovi naši, Nikolić, Dačić i ostali ispuštali su ritualne zvuke oko privrženosti evropskim idejama, ali, što reče premijer, ne po svaku cenu, dok je Kacin dozvolio sebi nešto više.

Prvo, izjavio je da Srbiji nema napretka dok „davi samu sebe i susede“. Ovo o nama nije ni morao da nam kaže. Vidimo i sami da smo modri u licu, ali ono sa susedima nije baš najjasnije. Najmanje je reč o uzajamnom hvatanju za gušu, mada je i to preterana ocena. Da li je mogućno da u Briselu nema ozbiljnog analitičara koji bi kuknjavu o srpskom penetrizmu i hegemonističkim težnjama prepoznao kao glavni odušak naših suseda kad god zapadnu u političke ili ekonomske teškoće?

Kog to suseda Srbija davi? Rumune, Mađare, Bugare… Teško da je Kacin mislio na njih. Crnogorcima idu izbori i oni će nas da udave kuknjavom kako jedan pop i dve već raspolućene srpske stranke pomračuju „majsku zoru“, Makedonija ima zapadni problem pa se ne žali na pritiske sa severa, Federalna Bosna i ne radi ništa drugo nego izmišlja kako Beograd izmišlja zavere… Srpske tragove u hrvatskom političkom životu pomela je „Oluja.“ I ko nam je tu ostao? Kosovo! Tačno je, davimo se uzajamno, ali je Srbija pokazala hvale vrednu spremnost da pregovore podigne na visok politički nivo što, nadam se, ne znači da oni treba da dobiju sve, a Srbija „šupalj nos do očiju.“

Upotrebom množine, da mi davimo susede, Kacin generalizuje srpsku politiku i pokušava da napravi širi osnov za svako evropsko odbijanje srpskih pristupnih ambicija.


Očevid: Istražne radnje i rodoljubi

Drugo, Kacin radi ono zbog čega je, kad bih preterivao, izbio Prvi svetski rat. Počeo je da sprovodi istražne radnje oko spornih privatizacija. Srbija je 1914. odbila ultimatum Austrougraske da njihovi policamajsteri istražuju na tlu Srbije pozadinu ubistva nadvojvode Ferdinanda, a Kacin je, baš u Vojvodini, odlučio da napravi očevid oko spornih privatizacija – Jugoremedije u Zrenjaninu i ATP Vojvodina u Novom Sadu. Sindikat Zrenjaninaca izdao je saopštenje u kome tvrdi da Kacin podržava pogrešnu stranu, a u Novom Sadu odbili su da ga puste u upravnu zgradu, pa je spolja gledao ono što ni iznutra ne bi razumeo.

Ovaj gest, zatvaranje vrata upravne zgrade Kacinu, naišao je na oduševljene komentare na sajtovima domaće štampe koji odišu tolikim rodoljubljem da ih neću, s obzirom na to da smo pristojne novine, citirati. Problem je, međutim, u nečem drugom. Kacin se ovde doživljava, nezasluženo, kao slika Evrope i njenih vrednosti pa me čudi da podrška EU nije još više pala, posebno nakon izbora na kojima su pobedile stranke koje su formirale vladu. Meni se čini da je evropsko opredeljenje Srbije jače od svih iskušenja u ma kom pojavnom obliku da nam se prikažu.

Možda bi Kacinov susret sa Srbima sa „dna kace“ bio uspešniji, efektniji i produktivniji da je obišao neku drugu destinaciju od ovih pomenutih. Mada, sumnjam. Evropa traži od nas, u smislu borbe protiv korupcije i radi uspostavljanja zakonitosti, a delom i radi zaštite interesa evropskih firmi koje ovde posluju ili su to pokušale, da se ispitaju 24 sporne privatizacije, što smo, koliko shvatam izjave domaćih zvaničnika, mi prihvatili.

Ovde je zavladalo opšte uverenje da niko neće u EU dok ne uhvati „svog Iva Sanadera“. Kandidata ima dosta. Neki su opet u vlasti. Ali, nije na Kacinu da im crta fotorobot. Eno ga Vučić, pa nek uhapsi…

Dopišite sami ako vas nije sramota da to radite bez dokaza.

foto: tanjug
foto: tanjug
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure