Lični stav

08.децембар 2021. Fransin Pikap

COP26 – Koji je sledeći korak za Srbiju

Povećanje energetske efikasnosti (EE) i veće korišćenje obnovljive energije u privredi (uključujući objekte, transportni sektor i industriju) najvažniji su pokretači prelaska na čistu energiju. To će dovesti ne samo do uštede energije, već i do smanjenja štetnih emisija i zagađenosti vazduha

Kulturna diplomatija

08.децембар 2021. Nebojša Broćić

Ovo su naši ambasadori

Kulturna diplomatija je kad pozorišne predstave, filmovi, slikari, pisci, muzičari postižu ono što bi trebalo da ostvari diplomatija. Kad, na primer, nekom iz belog sveta, dok gleda reditelja Stefana Arsenijevića kako u Karlovim Varima prima Kristalni globus, glavnu nagradu festivala, za film Banović Strahinja, Srbija postane zemlja koju treba uvažavati. Ili kad organizatori Dubrovačkih ljetnih igara moraju da menjaju program kako bi našli još jednu, treću reprizu Balkanskog špijuna, predstave beogradskog Narodnog pozorišta.Kulturna diplomatija je i ono što država podrazumeva, što se po njoj dešava samo od sebe, pa se i ne trudi. Ali nema veze. Uostalom, ne kaže se za džabe – šta će nama ambasadori, mi imamo Exit i Guču.

Prevodi

08.децембар 2021. Jasna Novakov Sibinović

Stoltenberg psuje na srpskom

U SAD i u Kini, na tamošnjim jezicima, objavljene su edicije knjiga savremenih srpskih pisaca, što nam se nikada pre nije dogodilo. Nije neuobičajeno da strani pisci, gosti Sajma, objave knjigu o nama

Bitef

08.децембар 2021. Ksenija Radulović

I Istok i Zapad

Iz studije Kulturna diplomatija: Umetnost, festivali i geopoetika (izdavač je Desk Kreativna Evropa Srbija) koja je promovisana tokom 50. Bitefa, prenosimo znatno skraćen tekst “Osnivanje Bitefa i kulturna diplomatija socijalističke Jugoslavije”

Intervju: Nikola Kovačević

01.децембар 2021. Momir Turudić

Hronologija izbegličke krize

“Neki kažu da je glavni razlog za eskalaciju izbegličke krize 2015. godine bio poziv Angele Merkel. Ne slažem se sa tom konstatacijom. Razlog je bio taj što je Sirija razorena, što je pola Iraka bilo pod vlašću Islamske države i što nije bilo razumno da se očekuje kako će Jordan, Liban i Turska da prihvate sedam ili osam miliona ljudi. Oni to jesu uradili, ali Sirijci, pa potom Iračani i Avganistanci, nisu mogli da uživaju prava koja im pripadaju kao izbeglicama u velikim šatorskim kampovima, bez mogućnosti da rade, da nastave obrazovanje, da jednom rečju žive u uslovima u kojima bi imali šansu za novi početak. I imali su pravo da krenu tamo gde im ta prava, barem donekle, mogu biti data. Ali isto tako treba reći da je ka Evropi krenuo daleko manji broj ljudi od onih koji je odlučio da ostane i da čeka da se vrati kući”

Povodom predstave

01.децембар 2021. Sonja Ćirić

Kao da nije odavde

“Ovim se dokazuje da u našoj zemlji, kojoj sam ja dosta radila i uradila, za mene samo po nazivu moja otadžbina, šteti me i eksploatiše ravnih 16 godina, dakle, u njoj mogu da žive samo ulizice, poltroni, nepošteni”, napisala je Nadežda Petrović pre više od jednog veka

Migrantska kriza – Sukob na poljsko-beloruskoj granici

17.новембар 2021. Milan Milošević

Ješče Poljska ne zginula

Dok Evropa polako zatvara krug progresa od rušenja Berlinskog zida do izgradnje kilometara i kilometara ograda od bodljikave žice, kličući pritom slobodi i ljudskim pravima, "odbrana evropskih vrednosti" na poljsko-beloruskoj granici miriše na militarizam, jaku ksenofobiju "novih Evropljana", cinizam stare Evrope, nacionalizam i rusofobiju, uz malo zarazne britanske nostalgije za Krimskim ratom 1855. Kao da su ti migranti hibridno oružje, a ne ljudi kojima je potrebna pomoć. Međusobno prebacivanje krivice za novonastalu krizu u tome ništa ne menja

Politika nemačkih Zelenih na Balkanu

17.новембар 2021. Nemanja Rujević

Aleksandar ne voli Violu

Sva je prilika da će Zeleni u Berlinu preuzeti resor spoljnih poslova. Za Aleksandra Vučića to može da znači uskraćivanje podrške kakvu mu je pružala odlazeća kancelarka Angela Merkel. Treba očekivati da Zeleni neće žmuriti pred stanjem demokratije i pravne države u Srbiji. Njihovi lideri su politička deca Jozefa Fišera, koji je zalaganjem za bombardovanje SR Jugoslavije izveo zaokret u stranci. Jedna od njih je i evroposlanica Viola fon Kramon

EU vs. Poljska – Cena vladavine prava

10.новембар 2021. Bogdan Petrović

Desperadosi Evropske unije

Evropski sud pravde je krajem prošlog meseca doneo odluku o kažnjavanju Poljske penalima od milion evra dnevno zbog nesprovođenja presude tog suda iz jula ove godine da Varšava mora da ukine "disciplinsko veće" Vrhovnog suda koje ima ovlašćenje da preispituje rad poljskih sudija i sprovodi svojevrsnu "lustraciju" u poljskom pravosuđu

Kovid propusnice

27.октобар 2021. Ivana Milanović Hrašovec

Premalo i prekasno

Nova mera, stidljivo uvedene kovid propusnice, izgleda da nikome ne odgovara. Ograničene samo na ugostiteljske objekte i samo na period posle 22 sata, za jedne su sasvim beznačajne, a za druge grubo prekomerne

Kultura sećanja – Neobjavljeni razgovor sa Vladimirom Velebitom (II)

20.октобар 2021. Dragan Bisenić

Igra datuma i senki

Velebit je rekao da je 13. decembra 1950. u Beogradu izvestio Tita o uslovima saradnje sa Jugoslavijom koju je ponudila CIA. Sastanku su prisustvovali Aleksandar Ranković, Edvard Kardelj, Ivan Gošnjak i Koča Popović. Nije mogao da se seti da li je tom sastanku prisustvovao i Milovan Đilas. Popović je stigao u Ameriku 15. maja naredne godine

Kultura sećanja – Beogradska operacija

20.октобар 2021. Jovan Prica

Pravda za Šestu ličku diviziju

Oslobođenje Beograda jedna je od najvećih i najznačajnijih bitaka na Balkanu u Drugom svetskom ratu. Trajala je od 12. do 20. oktobra 1944. kao deo opsežnog plana Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije i Prve armijske grupe NOVJ, nadovezujući se na operacije u istočnoj Srbiji i nastavljajući gonjenjem neprijatelja kroz Srem. Združene jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) i Crvene armije nanele su nemačkoj Armijskoj grupi Srbija težak poraz, oslobodile su Beograd i veliki deo Srbije. U svemu ovome ogroman doprinos je dala i Šesta lička proleterska divizija "Nikola Tesla". Ipak, i pored teške i herojske borbe protiv okupatora, za nju je vezano najviše kontroverzi i kleveta

Političke posledice korone

13.октобар 2021. Nedim Sejdinović

Prvi antivakserski ustanak

"U poslednje vreme razni populistički pokreti pokušavaju da zloupotrebe zabrinutost dela građana zbog vakcinacije za povećanje sopstvenog rejtinga. Nažalost, svojim ponašanjem i sadašnja vlast se stavlja na ovu stranu – dok zvanično propagira vakcinaciju, gotovo ništa konkretno ne čini što bi je konfrontiralo sa onima koji se vakcinaciji protive. Još tužnije je što se i većina opozicionara ponaša krajnje oportuno i takođe izbegava jasnu konfrontaciju", kaže za "Vreme" epidemiolog Predrag Đurić

Energetska kriza dolazi u Srbiju

13.октобар 2021. Bogdan Petrović

Čekajući strujni udar

Poskupljenje gasa neko mora da plati: ili će već u prvom kvartalu potrošači gasa dobiti nove cenovnike sa znatno uvećanim cenama ili će država iz budžeta morati da snosi ogromne gubitke Srbijagasa. Ipak, realno je očekivati da će država zbog predstojećih izbora odložiti poskupljenje za drugi kvartal. To će verovatno učiniti ne samo za stanovništvo već i za industriju, kako ne bi došlo do naglog rasta cena čitavog niza proizvoda. Poskupljenje gasa takođe će morati da se prelije i na nove cene grejanja gradskih toplana ili će ta preduzeća pasti na teret svojim osnivačima, lokalnim samoupravama

Balkanski kartel – razbijanje mita

13.октобар 2021. Saša Đorđević

Braća po narkoticima

Balkanski kriminalci još uvek malo rade u regionu. Kokain se ne proizvodi na Balkanu, niti je potražnja velika zbog slabe kupovne moći stanovništva. Tržište je malo. Međutim, na Balkanu postoje predispozicije za stvaranje kartela koji može naneti štetu kao u Latinskoj Americi: ugroziti državni suverenitet i monopol na upotrebu sile; zameniti određene državne funkcije, kao što su obezbeđivanje bezbednosti, stvaranje stabilne ekonomije i valute, ali i održavanje kulturnog identiteta; uzurpirati državu kao oblik održivog društvenog i političkog uređenja

Intervju – Andreas Ernst

06.октобар 2021. Nemanja Rujević

Srbija je ostala sama

"Evropa ne vidi alternativu. U Srbiji se Vučić za sve pita i više nema nikog. Ta zemlja u kojoj sam dugo živeo i znam da ima toliko talenta i pametnih ljudi, nikog drugog ne uspeva da iznedri. Jedino objašnjenje koje za to imam je migracija. Ali ne samo klasični odliv ljudi, nego i intimna migracija – ljudi koji su digli ruke, postali apolitični i možda samo još sade cveće u svojoj bašti. To je najgore od svega," kaže u intervjuu za "Vreme" švajcarski novinar i poznavalac Balkana Andreas Ernst

Istraživanje – »Šta Evropljani misle o kinesko-američkom hladnom ratu«

29.септембар 2021. Milan Milošević

Taoci tuđeg rata

Većina Evropljana veruje da je u toku novi hladni rat i sa Kinom i sa Rusijom, ali da oni nemaju ništa s tim. Uglavnom ne misle da je u to umešana njihova zemlja, već Vašington i Brisel, i to samo u onoj meri u kojoj se mora

Energetska kriza u Evropi

22.септембар 2021. Bogdan Petrović

Kad vetar prestane da duva

Evropu su zbog "zelene tranzicije" tokom leta pogodila velika poskupljenja prirodnog gasa i struje. Pravi problemi će, međutim, nastati kad počne zima

Ekologija i politika

15.септембар 2021. Zora Drčelić

Predizborno zagađenje dobrih namera

Najveći broj onih koji su učestvovali na protestu su ljudi koji su prepoznali da su zemlja, voda i vazduh pitanja golog opstanka u Srbiji i da nema dalje. Nije važno da li ih je bilo pet ili petnaest hiljada, u ovakvoj zemlji je svaki glas bitan. Sahranjivati jedan tako važan skup i važnu temu zbog amaterske organizacije, početničkog neznanja, malih i nebitnih sujeta i velikih i važnih interesa, što reče Merkelova "celog sveta, pa i Nemačke", zaista je u najmanju ruku – neodgovorno

Povodom knjige

15.септембар 2021. Sonja Ćirić

Korenje u pesku

O pustinji kao idealnom mestu za balkanske narode zato što zbog vrućine tamo nemaju snage da se sukobljavaju, i što više piju i krkaju svinjetinu manje osećaju da su u Arabiji

Klimatske promene – Cena prelaska na zelenu ekonomiju

08.септембар 2021. Bogdan Petrović

Fit za 55

Kako bi ispunila cilj o postizanju klimatske neutralnosti, Evropska komisija je predstavila ambiciozan plan pod radnim nazivom "Fit za 55". Namera EK je da se u EU do 2030. godine smanji emisija gasova koji podstiču efekat staklene bašte za 55 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine, da bi se do 2050. godine postigla nulta emisija tih gasova. Plan, za sada, nailazi na veliki otpor, a ako se usvoji, određene promene neće zaobići ni Srbiju

Nuspojave

18.август 2021. Teofil Pančić

Sa Ovčara i Kandahara

Novac je u određenim (čak mnogim) kontekstima oružje za samoodbranu, mnogo efikasnije nego biber-sprej; obrazovanje takođe; naposletku, i slobodan izbor odeće ili frizure nije manje od toga, i nije nimalo trivijalno pitanje

Dubrovačke ljetne igre – Van sebe

28.јул 2021. Nataša Gvozdenović

O zamoru empatije

Autorski projekat Nataše Rajković, Ivana Penovića i glumačkog ansambla, Dubrovačke ljetne igre; predstava je deo projekta "Port of Dreamers" sufinansiranog sredstvima programa Evropske unije "Kreativna Evropa"

Klimatske promene i trgovinski rat

21.јул 2021. Milan Milošević

Ekologija reči

Dok klimatski ekstremi ukazuju na dalekosežne posledice globalnog zagrevanja, i dalje se više ulaže u ugalj i naftu nego u "čistu" energiju, a obećanja vlada, čak i kad bi bila ispunjena, daleko su od onoga što bi bilo potrebno da se nešto promeni. Dok SAD gledaju šta Evropa radi i uvode ekološke carine Kini, pitanje je da li je ekološka ofanziva samo jedan vid trgovinskog rata