In Memoriam – Vasilija Radojčić (1936–2011)

28.септембар 2011. Đorđe Matić

Glas čist kao suza

Svi volimo one koji žive to što pevaju – Toma, Bili Holidej – ali su nam potrebni i oni koji stoje kod zavese na pozornici i kao vanjski, svevideći narator umesto autorefleksije daju čitavu sliku, odnosno što više moguće od nje. Pogotovo kad je reč o svetu koji smo znali samo kao daleki eho. Vasilija Radojčić je bila takva pevačica

Pripreme za jubilarni FEST

28.септембар 2011. Sonja Ćirić

Čekajući februar

Na prethodnih 39 festivala prikazano je 4000 filmova koje je videlo oko četiri miliona gledalaca. Pet meseci pre početka jubilarnog, 40. FEST-a, objavljen je njegov program

Toma Zdravković, posle 20 godina

28.септембар 2011. Teofil Pančić

Umoran od života, veći od života

I kao pevač i kao autor, Toma Zdravković je bio veliki umetnik, zapravo najveći koji se ikada pojavio i ostvario unutar jednog oficijelno prezrenog i nekanonizovanog žanra

Intervju – Prof. dr Miodrag Ostojić, direktor
Klinike za kardiologiju KCS-a

21.септембар 2011.  

Podmlađeni tim, dobro iskustvo i nove ideje

"Kroz program "Stent for life" prošle godine spasili smo 1385 pacijenata. Taj rezultat nema nijedna bolnica u svetu"

Intervju – Isidora Žebeljan, kompozitorka

21.септембар 2011. Sonja Ćirić

Ukus muzike

"Ne mislim da je dobra ideja predstavljati Srbiju našim folklorom ili popularnom muzikom koja je u sebe inkorporirala folklor zato što su ta dela u domenu turističkih atrakcija – kao kad Holanđani nude svoje klompe, lale ili marihuanu"

Srbi u Libiji

21.септембар 2011. Momir Turudić

Taoci građanskog rata

Rat u Libiji zatekao je priličan broj naših građana. Većina se početkom rata evakuisala, ali neki su ostali u Tripoliju i mestima zapadno od glavnog grada, gde mesecima nije bilo sukoba, nadajući se da će se sve nekako završiti, razmišljajući o nepodignutim platama i deci kod kuće koju treba školovati. Neki od njih su u Libiji godinama, i jednostavno nisu hteli da napuste bolnice u trenucima kada su tamo bili najpotrebniji. Bilo je onih koji se nisu na vreme evakuisali, a kasnije se nisu usudili da krenu prema Tripoliju jer su putevi bili nesigurni

Lisica i ždral

21.септембар 2011. Ljubomir Živkov

Parada ponosa

Baja Mali Knindža opevao je na svoj način Mladinu Novaka, istina je, nije više šala, Nole opet ubio Nadala

Zoom

21.септембар 2011. Dragoljub Žarković

Novo ubijanje Zorana Đinđića – I kakve veze s predstojećim izborima imaju Svetlana Vukajlović i ekselencija Aleksandar Konuzin

Možda je Vukajlovićka kriva, a možda i nije. Ne bih da se mešam. Ali nekako sam posumnjao u ceo predmet kad sam u novinama pročitao besmislicu, izdiktiranu u nekom od represivnih kabineta, da je Vukajlovićka "napustila zemlju krajem avgusta i čim se vratila (polovinom septembra) bila je uhapšena na vratima kuće na Dedinju". Kojim je to zakonom zabranjeno da se ode na odmor u prvoj polovini septembra

Intervju – Ajla Terzić, spisateljica

14.септембар 2011. Jovana Gligorijević

Ispričati priču, opisati crnjak

"Ako je, simbolički, jedna od ključnih mitoloških figura 20. vijeka bila Pandora, sa svim ratovima, genocidima i rokanjem svim raspoloživim sredstvima, ovo je doba vjerovatno u znaku Narcisa i medijskih produkata koji potiču samoljublje"

Ponovljeno suđenje Simoviću i Kaliniću

14.септембар 2011. Miloš Vasić

Nastavak velikog cenkanja

Prava tema ovog ponovljenog suđenja u stvari je ona čuvena politička pozadina atentata na premijera Đinđića; sve ostalo je sporedno – osim ako se ne otkrije i nešto na temu ubistva Slavka Ćuruvije, što neki naslućuju

Nuspojave

13.септембар 2011. Teofil Pančić

Palmotićeva 8

Da je bilo što nije bilo, ne bi Milovan Đilas bio "srpski Havel", nego bi Vaclav H. bio "češki Đilas". Eto, tolka je bila Đilasova znamenitost i ugled

Intervju – Mišel Kvile, zamenik direktora Europola

13.септембар 2011. Andrej Ivanji

Primerna saradnja niskog intenziteta

Saradnja Europola i Srbije je primerna u okviru postojećeg strategijskog sporazuma. Ključno za produbljivanje saradnje i potpisivanje operativnog sporazuma koji podrazumeva veću razmenu informacija je ispunjavanje evropskih standarda o zaštiti ličnih podataka

Tragom legende

13.септембар 2011. Ridiger Rosig

Dobri vojnik Jozef Šulc

Nemački novinar Mihael Martens autor je knjige Potraga za herojem. Priča o vojniku koji nije hteo da ubija. U intervjuu za berlinski "Tagescajtung" on objašnjava kako je nastao mit o nemačkom vojniku koji nije hteo da strelja civile i zašto o tome u Nemačkoj niko ništa ne zna

Intervju uoči Bitefa – Jovan Ćirilov

07.септембар 2011. Nataša Gvozdenović

Gorka, surova i usijana poezija

"Nove pozorišne tendencije Bitefa tematski se vezuju kao da su na usijanom limenom krovu. To znači da su teme vruće, a obično su vruće teme političke i društvene. Sve predstave iz regiona su zaista takve zbog osvrtanja na prošlost i razračunavanja sa prošlošću i savešću zbog svega što se dogodilo u poslednjim ratovima"

Izložba – Znakovito, Muzej primenjene umetnosti, Beograd

07.септембар 2011. Sonja Ćirić

Sve je znak, ko hoće da gleda

Izložba Znakovito, otvorena prošle nedelje u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu, govori o umetničkoj dimenziji grafičke komunikacije, oblasti grafike koja prevashodno ima upotrebnu namenu

Opatija–Beograd via Đakovo

07.септембар 2011. Ivan Ivanji

Taoci na slavonskom suncu

Inspektori koji samo vrše svoju dužnost, Štrosmajer, hrvatski zakon o saobraćaju, zamka na putu, prekršaj od sedamsto do dve hiljade evra, ili kako se grupa Jevreja na povratku kući ovog leta prisetila Jasenovca

Samci u Srbiji

07.септембар 2011. Jovana Gligorijević

Ispod palme na obali mora

Problem samaca nemoguće je objasniti jednim uzrokom jer se na njima i razlozima za samoću prelamaju ekonomski, politički, demografski i psihološki faktori. Slika je još složenija kad se na nju dodaju detalji poput prava na lični izbor i ličnu slobodu

Zoom

07.септембар 2011. Dragoljub Žarković

Ljudi i događaji – Ko šiša i farba predsednicu Narodne skupštine Srbije, kako je Nenad Popović ispao neka vrsta narodnog heroja i zašto je Vuk Hamović svojoj firmi dao ime Mali kolektiv

Otvaraju joj vrata, mrko gledaju i u pravcu Kalenićeve pijace i u mom pravcu, ka Makenzijevoj, zaobilazi ih baka s cegerom plavog patlidžana. Njih trojica, to je najmanje što vidim: jedan motri u oba pravca, jedan barata oko zadnjih desnih vrata automobila, motreći takođe, a treći vozi i sve to o mom trošku, osim frizure, nadam se, ali nešto nisam siguran. Nadam se da je barem frizura zapažena na skupu nesvrstanih