Jazz Fest Sarajevo 2001
Egzibicije i urlici
Jazz Fest Sarajevo je primer kako se sa puno entuzijazma, ljubavi i znanja, uz pomoć evropskih kulturnih centara, može sastaviti jak festival, koji zadovoljava stroga merila poznavalaca
Jazz Fest Sarajevo je primer kako se sa puno entuzijazma, ljubavi i znanja, uz pomoć evropskih kulturnih centara, može sastaviti jak festival, koji zadovoljava stroga merila poznavalaca
Okosnicu filma čine scene sa koncerta održanog u pariskoj Olimpiji, između kojih su umetnute životne priče članova orkestra, među kojima ima i profesionalnih džez muzičara, ali i trubača koje je život kalio "nastupima" na sahranama i svadbama
"Vreme" analizira doslednost države u naplati poreza, intervjuiše Aleksandra Radovića, šefa Komisije za ispitivanje zloupotreba u privredi, psihološki portretiše novobogataški sloj i podseća na "mrtve duše" akcionarske u aferi "Dijamant"
U organizaciji fondacije "Fridrih Ebert" i nedeljnika "Vreme" u subotu 13. oktobra u Studentskom kulturnom centru organizovana je četvrta u seriji ovogodišnjih tribina pod zajedničkim nazivom "Vreme izazova", posvećena odnosima u jugoslovenskoj federaciji. (Prve tri tribine bavile su se mogućnošću civilne kontrole nad policijom, privatizacijom i reformom osnovnog školstva). Učesnici tribine bili su Slobodan Samardžić, savetnik za unutrašnju politiku predsednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice, Zoran Žižić, potpredsednik Socijalističke narodne partije Crne Gore, Zoran Lutovac, saradnik Instituta društvenih nauka i koordinator Fondacije "Fridrih Ebert", Slavko Perović, portparol Liberalnog saveza Crne Gore i Igor Lukšić, portparol Demokratske partije socijalista. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik "Vremena". "Vreme" prenosi delove izlaganja i diskusije učesnika tribine.
Spoljna politika Srbije suočiće se sa novim izazovima posle regionalne konferencije Pakta stabilnosti 25. i 26. oktobra u Bukureštu
Zagrebački pop-magazin u svom je oktobarskom broju objavio "ćiriličarski" temat "Srbi: ko nas bre zavadi" koji bi se mogao nazvati prvim uistinu postjugoslovenskim pogledom na susednu (pop)kulturu
Ideja neke građansko-liberalne, doktrinarne i politički hiperkorektne Nove Podobnosti dobrom je ukusu radikalno odbojna; no, praktična ili-ili alternativa tome bila bi simbolička legitimizacija zločinačkog poretka
Od septembarske posete glavne haške tužiteljice Beogradu do danas, sa njenog spiska nestao je izvestan broj tzv. zapečaćenih optužnica. Dok je u septembru ministar pravde Vladan Batić govorio o "deset, jedanaest jugoslovenskih državljana na tajnim optužnicama", sada ministar policije Dušan Mihajlović govori da "nijedna od sedam osoba sa tajnih optužnica nije državljanin SRJ"
Miloševićevo deklarativno jugoslavenstvo i obranaški stav kada je reč o liku i delu Josipa Broza Tita pridobili su vojni vrh. Ovo tim pre što su za generale službena Ljubljana i Zagreb postali ne samo rušitelji dotadašnje ideološke monolitnosti nego i razbijači Jugoslavije
Možda u ovom trenutku EU i SAD ni nemaju štap kojim bi primorale makedonske lidere da se drže dogovorenog, ali imaju šargarepu koja je toliko potrebna Makedoniji – pare