


Komentar
Vladetin ulog: Železnička stanica
Vladeta Janković je rekao da bi „vratio železničku stanicu na staro mesto, gde i pripada“. Svesno ili ne on je ovom izjavom dramatično podigao ulog svoje moguće kandidature, ali i očekivani standard za neke druge. Svako ko bi, nakon ovoga, išao ispod toga, ne bi bio dostojan nikakve pažnje, a kamoli budućeg glasa


Vesti
Sto evra od Vučića: Taman za kartu u jednom pravcu
“Biće još jedna pomoć za mlade, ako ne izgubimo izbore”, reče Aleksandar Vučić iz voza koji smo kupili od Švajcaraca. Ovog puta nije pominjao konkretnu sumu, ali tek da se zna ko će i ubuduće biti široke ruke – samo da pobedi

Referendum i izbori 2022.
Beogradsko NE Vučiću
“Učešće opozicije na predstojećim izborima može da ozbiljno promeni stvari u smislu izlaznosti, a samim tim i drugačije raspodele mandata na parlamentarnim izborima i u Beogradu, dok će predsedničko mesto zasigurno ostati Vučićevo vlasništvo”, kaže za “Vreme” Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove. “Beograd je jedino mesto gde se može desiti promena”

Vesti
Referendum na Kosovu: Srbi glasaju u Kuršumliji, Novom Pazaru, Raški i Vranju
Srbi sa Kosova na Referendumu o ustavnim promenama mogu da glasju u četiri grada uže Srbije. Ovo je prvi put da se za kosovske Srbe glasanje organizovalo van teritorije Kosova. Vlada Srbije je uložila oštar protest

Nuspojave
Izuvanje iz cipela
Nema, rekao bih, važnijeg pitanja od ovog: kako nesrećni i besni postaju zli?

Intervju: Uliks Fehmiu, glumac
Zlo jeste neuništivo, ali je dobro jače
“Mi se kao društvo nikada nismo potpuno odredili prema nacionalizmu koji je preplavio ove prostore devedesetih i doveo do rata. To nije uradila ni prethodna vlast, ni veliki deo onih koji danas čine opoziciju. Mržnje će uvek biti, ona je deo naše prirode. Ali da bismo kao društvo mogli da krenemo napred, mi moramo da prepoznamo sopstvene greške i zamolimo za oprost bez obzira da li je druga strana to uradila ili ne”

Forum – Inovacije u medijma – kako se prilagoditi, zaraditi i opstati, u organizaciji Asocijacije medija
Novi izazovi za nove i stare medije
Na pitanje kako opstati u moru medija i borbe za klikove na portalima, odgovor su, pored srpskih eksperata, preko video-linka i video-poruka dali i newsroom operation expert i šefica rukovodstva Instituta Rojters za studije novinarstva Federika Čerubini, stručnjak za razvoj medijskog sadržaja i bivši urednik televizije Markiza iz Slovačke Goran Slak i konsultant za digitalno izdavaštvo Dmitri Šiškin
Nuspojave
O pobedi pre novog poraza
Eto nam tužne, cinične prednosti nad Skopljem: tamo je postojala nada, ali je izneverena; ovde čak ni nade nema. Unapred se mirimo sa gradovima i svetovima koje će nam najgori među nama ostaviti u amanet

Omikron varijanta
Da li se virus smučio sam sebi
Gde god su se i lambda i mu sojevi pojavili, delta ih je potisnula. Sada, kada je tu omikron, još zarazniji od delte, ali sa (za sada se bar čini) blažom kliničkom slikom, nije isključeno da omikron potisne deltu. Nažalost, nije nemoguća ni pojava neke “supermutacije” koja bi bila i rekordno zarazna, sa izrazito teškom kliničkom slikom kod obolelih od kovida 19. Omikron soj zabeležen je u 57 zemalja sveta, ima više od 30 mutacija na proteinu na koji su usmerene vakcine, a za sada nema nijednog smrtnog slučaja


In memoriam – Momčilo Moca Vukotić (1950–2021)
Večnost stiže u driblingu
Otmenost koju je imao na terenu Moca je imao i u privatnom životu. Tih, odmeren. On je pripadao onom soju ljudi koji je svestan svojih kvaliteta, da je ostvaren u onome što je najviše voleo, i time se nije razmetao. Nikad se nisu oko njega pravile afere, nesporazumi, sve je kod njega išlo lagano, kao kod ljudi koji su mirni iznutra

Valjevo
»Mi smo ispred sebe«
Vozač mercedesa, beogradskih registracija, koji je krenuo na masu, uz povik “Šta me snimaš?”, udario rukom po kameri i kamermanu, a onda se, udaren nogom u leđa, prostro po asfaltu

Policija i protesti
Nema više sistema
Ono što brine policajce koji rade svoj posao, u Beogradu i po drugim gradovima Srbije, jeste stanje da su “ni na nebu ni na zemlji”, zavise od neke besmislene naredbe nekoga ko nije na terenu neposredno, poput svojevremeno Dijane Hrkalović

Kulturna diplomatija
Ovo su naši ambasadori
Kulturna diplomatija je kad pozorišne predstave, filmovi, slikari, pisci, muzičari postižu ono što bi trebalo da ostvari diplomatija. Kad, na primer, nekom iz belog sveta, dok gleda reditelja Stefana Arsenijevića kako u Karlovim Varima prima Kristalni globus, glavnu nagradu festivala, za film Banović Strahinja, Srbija postane zemlja koju treba uvažavati. Ili kad organizatori Dubrovačkih ljetnih igara moraju da menjaju program kako bi našli još jednu, treću reprizu Balkanskog špijuna, predstave beogradskog Narodnog pozorišta.Kulturna diplomatija je i ono što država podrazumeva, što se po njoj dešava samo od sebe, pa se i ne trudi. Ali nema veze. Uostalom, ne kaže se za džabe – šta će nama ambasadori, mi imamo Exit i Guču.

Devedesete
Mali prilog istoriji
Oleana, predstava iz Beograda kojoj su aplaudirali u Ljubljani, iako zvanično tamo nikad nije odigrana

Vesti
Blokada Srbije: Epilog drugog protesta
Zabrinjavajuće za vlast bi trebalo da bude što je na proteste izašao značajan broj ljudi i što je nekolicina mladih aktivista pokazala velike organizacione sposobnosti i nimalo straha, pod režimom čija je jedna od poluga vlasti zastrašivanje. Tamo gde je bilo provokacija demonstranti nisu ustuknuli. Konačno je na građanskim protestima došlo do smene generacija. Do izbora je ostalo još četiri meseca

Blokade puteva, protesti i vlast
Naprednjački batinaši protiv naroda
Mada je režim pokušao da se izvuče iz odgovornosti za poslove kompanije Rio Tinto, nastojeći da odgovornost svali na vladu iz 2005. i demonizujući vođe protesta, bunt je samo jačao. Posle dugo vremena pojavila se parola koju “obični” ljudi razumeju i spremni su da stanu iza nje. Između ostalog, to je plod naprednjačkog uništavanja institucija i parlamentarizma, tako da glas naroda više nema gde da se čuje sem na ulici

Razglednica
Pusti neka pričaju
Piran i Portorož, i priče o Draganu Sakanu, gradonačelniku iz Gane, Tintoretovom trgu, o potencijalnoj saradnji, ribarskim brodicama sa crnim zastavama, i o hotelima srpske MK grupe

Analiza
Jednočasovna blokada upozorenja: Dan posle
Sada je pitanje dokle su ekološki aktivisti spremni da idu i, ako se ne povuku, da li će imati masovniju podršku građana. Jer, ako odustanu od najavljene blokade naredne subote, izgubiće verodostojnost. A ako ponove akciju, morali bi da imaju daleko masovniju podršku građana nezadovoljnih ovom vlašću, pošto se ne može isključiti da će vlast primeniti državnu ili paradržvnu silu zarad „uspostavljanja reda i mira“. Na stolu je više opcija

Vesti
Blokada Srbije: Upozorenje ekololoških aktivista
Autoritarnu vlast ništa ne ugrožava više kao organizovan građanski otpor. Ekološki aktivisti su pokazali da mogu da organizuju blokadu u čitavoj zemlji i mobilišu dovoljan broj ljudi da izađu na proteste.

SAD – Rekordan rast inflacije
Pod udarom poskupljenja
Grafikon na naslovnici "Njujork tajmsa" prikazuje da je gorivo u Americi poskupelo za polovinu, gas za trećinu, meso za četvrtinu, a onih nekoliko stvari koje će kupci poneti sa sobom u kesama sa prepoznatljivim logom porodičnog lanca prodavnica D’Agostino – najmanje za petnaestak procenata. Sjedinjene Američke Države beleže najveći inflatorni skok od davne 1990. godine

Intervju – Livaj Tekofski, tur menadžer
Ljudima su potrebni koncerti
"Na američkoj turneji sa Garbidžom je u početku bio prisutan strah. Plašili smo se da se ne zarazimo jer idemo u okruženje sa 20.000 ljudi, a naša jedina distanca je to što smo na bini. Znači, ispunili smo onih šest stopa socijalne distance, ali šta ako među tih 20.000 ljudi njih 1000 ima kovid i oblak kovida nas prekrije. Ta pomisao je zastrašujuća i za nas i za publiku. Ali onda sledi jedno posve drugo osećanje – publika je toliko uzbuđena, nisu bili na koncertu dve godine, i strah raspršava neverovatan krik tih ljudi koji kao da su upravo pušteni iz zatvora. Mnogo je tu različitih, pomešanih emocija"

Kultura sećanja
Još jednom o Vukovaru
U borbama je poginulo više od 1600, a povređeno 3000 stanovnika Vukovara. A najgore se dogodilo kada je grad pao. Skoro 5000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiju, a 20.000 Hrvata i drugih nesrba je proterano iz grada. Preko hiljadu ranjenih civila i vojnika koji su se nalazili u improvizovanoj bolnici u podrumima Borovo komerca, srpske snage su nagurale u autobuse i odvele. Posmrtni ostaci njih 264 pronađeni su na Ovčari, farmi na periferiji grada, gde su ubijeni i sahranjeni u masovnim grobnicama. Više od 300 ljudi se i dalje vodi kao nestalo
