img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na licu mesta

Za jedne fenomen, za većinu vic: Bosanska dolina piramida

19. jul 2022, 10:36 Liljana Sađil
Foto: Wikipedia.org
Šta se krije ispod površine: Visočica
Copied

Visoko je jedna od destinacija na koju se Novak Đoković stalno vraća. Tamo je otišao i posle osvajanja sedmog trofeja u Vimbldonu, tamo je otvorio sportske terene. Tu su i „bosanske piramide“. Pojedini stručnjaci koji su bili u Visokom tvrde da su te građevine delo inteligentnih bića, a ne nasumična kreacija majke prirode, što je stav mejnstrim arheologije. Saradnica "Vremena" Liljana Sađil posetila je pre nekoliko godina bosansku dolinu piramida

Kada je 2005. godine u medijima lansirana vest da je u bosanskom gradu Visokom otkrivena najstarija i najveća piramida na svetu, sve je ličilo na vic. Stručna javnost je reagovala autoritativno i žučno, odbacivši takvu mogućnost kao naučno neutemeljenu fikciju. Oni ostrašćeniji nisu se libili težih reči i kvalifikacija poput „prevara“, „diletantizam“ ili „budalaština“. Autor ovih smelih tvrdnji, američki biznismen i istraživač bošnjačkog porekla dr Semir Osmanagić, nije izazvao samo skepsu i podsmeh, već i vrlo agresivne i konkretne napade globalne naučne zajednice.

Ova bosanska misterija godišnje privlači desetine hiljada turista iz celog sveta. Najviše je posetilaca iz Slovenije, Češke, Nemačke i Turske. Krajem oktobra i potpisnica ovih redova se u privatnoj režiji uputila u Visoko, iz čiste radoznalosti i želje da o ovom fenomenu stekne lične impresije.

Sam gradić je šćućuren u dolini sliva Fojnice u Bosnu. Oseća se orijentalni šarm, ali su vidljive i promene koje su Osmanagićeve piramide donele ovom mestu. Jasno je da je lokalno stanovništvo ovo otkriće prihvatilo kao svoju razvojnu šansu, bez mnogo dilema oko naučne verodostojnosti. Saobraćajni putokazi veoma precizno pokazuju sve lokalitete bosanske doline piramida. U samom centru grada šljašti hotel „The Pyramid of the Sun“, koji očigledno radi punom parom. Visoko postaje udarna turistička atrakcija i ubrzano se tome prilagođava. Grad je lep, ljudi ljubazni, smeštaj više nego pristojan, cene razumne…

Bučna javnost

Interesantna je reakcija nestručne, ali po pravilu bučnije javnosti. Ljudi sa prostora bivše nam zajedničke domovine bukvalno su umirali od smeha na ovu vest, a svoj čvrsti stav da je to nemoguće bazirali su na četiri nepobitna argumenta: piramide rastu u Egiptu, na suncu i u pustinji, među kamilama, a ne u bujnim bosanskim šumama; ako je najstarija piramida u Bosni, onda su njeni graditelji bili pripadnici veoma napredne civilizacije, a to se nikako ne uklapa u profil Bosanca; piramide su grobnice faraona, a Bosanci do srednjeg veka nisu imali svog vladara ni svoju državu, a kamoli faraona; Semir Osmanagić stalno nosi šešir kao Indijana Džons, što je svakom iole promućurnom čoveku siguran znak da nešto glumi i laže.

Javno mnjenje se ovoga puta složilo – prevara! Onako odmah, bez zadrške, bez uobičajene „vidiš, proučiš, zaključiš“ metodologije. Ali, ima i jedna ne baš zanemarljiva grupa onih koji vole misterije, kojima takve teme raspaljuju maštu i avanturistički duh. Nauku poštuju, ali sumnjaju u njenu nepogrešivost i ekskluzivno pravo na istinu. Naročito su „humanističke“ nauke poput istorije podložne doterivanju, što smo u proteklih tridesetak turbulentnih godina mogli da osetimo na svojoj koži bezbroj puta. Ako nas, savremenike i aktere tih prelomnih događaja, uspevaju da ubede u svoju konsenzualnu verziju, šta tek mogu da nam serviraju kao davnu prošlost za koju nema živih svedoka?

Arheološki park

Interesantno, ali Osmanagić uprkos svim teškoćama nije odustao od svog istraživanja. On čvrsto veruje da su nas „pogrešno učili i da će se udžbenici istorije sveta morati pisati iz početka“. I pored ismevanja, bojkota naučnih institucija, peticija protiv iskopavanja, uskraćivanja dozvola za rad i finansijske pomoći države, ignorisanja medija, ovaj kontroverzni arheolog je započeo rad na lokalitetu u dolini u kojoj je gradić Visoko 2006. godine, osnovavši fondaciju „Arheološki park bosanska Piramida Sunca“.

Ova neprofitna i nepolitička organizacija se održava zahvaljujući donacijama i volonterskom radu. Iskopavanja vrše ekipe dobrovoljaca iz čitavog sveta koje rade u dvonedeljnim smenama. Koliki je entuzijazam ovih ljudi različitih godina i nacija, najbolje govori činjenica da oni sami sebi plaćaju put, deo troškova hrane i smeštaja u Visokom.

Za ovih desetak godina volonteri su na lokalitetu Ravne iskopali dobar deo podzemnih tunela (oko kilometar i po) koji vode do brda Visočica za koje Osmanagić tvrdi da je Piramida Sunca, delimično su uklonili zemlju i vegetaciju sa nje, započeli čišćenje i otkopavanje manje piramide koju je nazvao piramida Meseca. Štaviše, postavljena je teorija da je na teritoriji opštine Visoko u dolini reke Fojnice još pet drevnih građevina, koje su zajedno činile kompleks danas nazvan Bosanska dolina piramida: piramida majke Zemlje, piramida Zmaja, Piramida ljubavi, kao i Kameni hram još čekaju ozbiljniju arheološku obradu i potvrdu.

Brojni arheolozi, egiptolozi, geolozi, geofizičari, inženjeri iz Rusije, Egipta, Nemačke, Italije, Poljske, Hrvatske, Srbije, kao i naučne institucije i laboratorije iz Francuske, Švedske, Italije, Poljske, BiH uzeli su učešća u ispitivanju ovog fenomena.

Piramida sunca

Priča je intrigantna, sa mnogo otvorenih misterija na koje tek treba dati odgovore. Za sada, svi nezavisni, dovoljno hrabri stručnjaci koji su posetili Visoko tvrde da su građevine delo inteligentnih bića, a ne nasumična kreacija majke prirode, što je stav mejnstrim arheologije.

Trostruki doktor nauka, Nabil Svelim, arheolog koji je sam pronašao četiri i kategorisao 130 piramida u rodnom Egiptu, septembra 2007. je proučavao lokalitet u Visokom. Rezultate svog istraživanja je egzaltirano objavio na konferenciji za novinare u Sarajevu: „U Visokom je najveća piramida na svetu, genijalan i komplikovan građevinski poduhvat od velike važnosti za ceo svet.“

Slični su i komentari ruskih naučnika koji su Osmanagića proglasili za počasnog člana Ruske akademije prirodnih nauka u Moskvi, institucije koja se može pohvaliti dvadesetoricom nobelovaca iz raznih naučnih disciplina.

Piramida Sunca, brdo Visočica, visoka je preko 220 metara, što je više od Keopsove piramide (147 m). Ima pravilnu geometriju piramide sa tri dobro očuvane stranice. Poput drugih poznatih svetskih piramida savršeno je orijentisana ka kosmičkom severu, sa gotovo zanemarljivim odstupanjem od 0 stepeni 0 minuta 22 sekunde. Na brdo se penje improvizovanim daščanim stepenicama do prvih arheoloških sondi. Na nekoliko mesta volonteri su uklonili slojeve zemljišta i vegetacije, ispod kojih se nalaze betonski blokovi. Na nekim mestima oni su popucali, a negde se golim okom mogu videti dva sloja betona jedan preko drugog.

Velikoj grupi čeških turista vodič-volonter, očigledno Nemac, objašnjava da naučne laboratorije za materijale iz Italije, Francuske i BiH tvrde da je po kvalitetu, čvrstoći i niskoj apsorpciji vode ovaj beton superiorniji od onog koji se danas koristi. On im dalje priča da su nemački geofizičari georadarskim snimanjem potvrdili postojanje unutrašnjih prolaza i prostorija u piramidi.

Česi su očigledno o piramidi dobro obavešteni jer se raspituju za energetski stub koji sa vrha piramide ide u stratosferu. Vodič objašnjava da je ovaj energetski snop širok 4,5 metara, frekvencije 28 KHZ i da su finski stručnjaci snimili ultrazvučni fenomen ovog zraka.

Ipak, najfascinantnija tvrdnja postavljena na osnovu radiokarbonske analize fosiliziranih listova zalepljenih za beton, jeste da je piramida stara neverovatnih tridesetak hiljada godina, što je čini najstarijom do sada pronađenom piramidom na svetu. Vodič priča da se ispod čitave Bosanske doline piramida nalaze prirodni izvori energije kao što su gvozdena ploča, podzemni vodeni tokovi, kvarcni kristali, minerali… Oblik piramide pojačava te prirodne izvore energije, pa je jedna od smelih, ali nedokazanih hipoteza da je piramida bila svojevrsna fabrika za proizvodnju energije.

Piramida Meseca, brdo Plješevica, sa druge strane reke Fojnice, takođe je pravilno orijentisana ka stranama sveta i prekrivena vegetacijom. I ona je viša od Keopsove, a građena je od peščara i gline. Vrhovi Piramide Sunca, Meseca i Zmaja podjednako su udaljeni (2170 metara) i formiraju jednakostranični trougao. Tokom letnjih meseci senka Piramide Sunca prekriva Piramidu Meseca uoči zalaska, što je čest fenomen kod do sada otkrivenih piramidalnih kompleksa na svetu.

Tuneli ravne

Osmanagiću su 2005. deca iz Visokog pokazala pećinu za koju se ispostavilo da je jedan od mogućih ulaza u mrežu podzemnih hodnika, tunela, prolaza, raskrsnica, prostorija i vodenih akumulacija koja se nalazi ispod čitave doline. Odatle, sa lokaliteta Ravne, počelo je iskopavanje te guste mreže koja se račva na sve strane, ali cilj je da se otkopaju prolazi koji vode ka piramidi Sunca, udaljenoj oko tri kilometra. Tuneli su otvoreni za posetioce i za sada privlače najviše pažnje. Turisti stižu u velikom broju, na parkingu su jedan turski i jedan slovenački autobus.

Na samom punktu su tezge sa kristalima, kamenjem sa lokaliteta, ali i suvenirima iz narodne radinosti. Tu je i muzej u kome se čuvaju neki artefakti iskopani u tunelima, ali on je, nažalost, zatvoren. Ulaznica za ulazak u tunele je pet evra.

Brzo je formirana grupa, dobijamo simpatičnog vodiča, studenta iz Zenice. Uzimamo zaštitne šlemove i ulazimo u tunele. Prvo osetimo vlagu i miris zemlje. Hodnici su dovoljno široki, sa tavanicom različite visine. Sve je poduprto drvenim stubovima i pristojno osvetljeno. Na svakih nekoliko metara odvajaju se bočni hodnici na obe strane, većina njih je još zatrpana.

Duž hodnika su postavljene informativne table kod kojih zastajemo i slušamo svoga vodiča. On nam skreće pažnju na to da su u tunelima primetne aktivnosti bar dve nepoznate civilizacije. Jedna je pre oko 12.000 godina tunele gradila, a druga ih je pre oko 5000 godina zatrpala. Ko, zašto i sa kojim ciljem, za sada niko ne može reći.

Lekovito dejstvo

Kaže nam da u lavirintu nema negativnog zračenja niti prirodne radioaktivnosti. Kvalitet vazduha je izvanredan, zahvaljujući valovitoj tavanici tunela koja omogućava nesmetanu cirkulaciju vazduha. I zaista, što dublje ulazimo, sve lakše dišemo. Koncentracija negativnih jona koji čiste atmosferu od virusa i bakterija je desetinama puta veća od prosečne, a Šumanova rezonanca u tunelima je idealnih 7,83 Hz, što je blagotvorno za fizičko i mentalno zdravlje čoveka. Zato ne čudi što mnogi posetioci dolaze u ove tunele iz zdravstvenih razloga. Jedna velika grupa Slovenaca sedi ukrug oko megalita i meditira.

Postoje brojna svedočanstva o blagotvornom dejstvu tunela na razne bolesti, naročito respiratornih organa. Eksperimenti sa Kirlijanovim fotografisanjem pre i po izlasku iz tunela pokazuju znatno ojačanje aura posetilaca. Mnogi ljudi ostaju u Visokom duži vremenski period i svakodnevno dolaze u tunele da bi se lečili. Spisak svedočenja o čudotvornim izlečenjima je sve duži.

Jeftinije, a starije i veće nego u Egiptu

U tunelima su otkopani i svojevrsni megaliti napravljeni od keramike, koji su postavljeni tačno iznad podzemnih vodenih tokova. Megaliti su isečeni veoma precizno, po sredini, a u središtu im je umetnut kvarcni kristal, što zajedno sa vodenim tokom ispod generiše energiju i čini svojevrsnu prirodnu bateriju. Sedimo oko megalita i držimo ruke iznad. Da li je autosugestija ili ne, ali ja zaista osećam snažno peckanje u dlanovima. Da dodam da su na megalitima urezani znaci koji podsećaju na drevno runsko pismo i koji za sada nisu dešifrovani.

Tura sa vodičem je trajala oko 40 minuta, ali u lavirintu se može ostati koliko se želi. Po hodnicima se sreću „solisti“ kako tumaraju, meditiraju, sede oko megalita…

Vraćamo se u Beograd zagolicane mašte i nekako dobro raspoloženi.

Verovati ili ne? Odgovoriće vreme. Za sada, svako ima pravo da odabere svoju istinu, svoju malu „Indijana Džons“ ekspediciju, odmori mozak od naporne svakodnevice. Za nas, sa ovih ekonomski opustošenih prostora, ovo je idealna prilika da za male pare vidimo piramide. Jeftinije od Egipta, a veće i starije! A i Sarajevo je blizu i sve baščaršijske đakonije.

„Vreme“ broj 1356-7, 29.12.2016.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

bosanske piramide bosanska dolina piramida piramida sunca semir osmanagić Arheološki park bosanska Piramida Sunca piramida majke zemlje piramida zmaja piramida ljubavi kameni hram
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Srbije

Aleksandar Vučić

31.maj 2026. Dijana Roščić (DW)

Vučić dobio Špigel na sudu: Ne smeju da ga povezuju sa „Sarajevo safarijem“

Prema odluci suda, magazin ne sme da stvara utisak da je Vučić u okviru ratnih zbivanja od 1992. do 1995. godine učestvovao u ciljanom ubijanju civila

Crveni srpski pasoš

Zakon o državljanstvu

31.maj 2026. B. B.

Zakon po uzoru na Orbanov: Srpsko državljanstvo „na izvolte“

Ako prođe predlog izmena Zakona o državljanstvu, da bi dobio pasoš Srbije dovoljno je da je stranac za sebe nekad izjavio da je Srbin

Slučaj baner

30.maj 2026. S. Ć.

Uklonjen SNS baner sa palate Albanija

Sa fasade Palate Albanija skinut je baner sa porukom SNS koji je ugrožavao živote stotinu ptića zaštićene vrste bele čiope

Slučaj baner

30.maj 2026. S. Ć.

Vučić: Poslali smo alpiniste da spasu čiope, jer mi volimo životinje

Baner sa Palate Albanija biće skinut u 19h, potvrdio je predsednik Vučić, skinuće ga alpinisti, i rekao da je sve to pokušaj dehumanizacije njega i drugih koji rade odgovorno

Bilbord „Srbija pobeđuje“

30.maj 2026. A. P.

Protest zbog bilborda „Srbija pobeđuje“ na Palati Albanija

Studenti pozvali na protest u subotu od 14 časova, pod sloganom ,,Srbija pobeđuje, a čiope nek se snađu"

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure