Vojvode po zanimanju

05.avgust 2009. Jovana Gligorijević

Đujić i uveoci

Šešelj je prvi na spisku onih koji su titulu dobili u (još) mirnodopskom periodu. Devet godina kasnije, 9. decembra 1998. Đujić je zatražio oproštaj od srpskog naroda za "učinjenu grešku prilikom imenovanja Vojislava Šešelja za četničkog vojvodu"

Letnja šema – strani reporteri u Srbiji

05.avgust 2009. Milan Milošević

Stranci u noći

Nekoliko velikih svetskih listova je tokom leta slalo reportere u Beograd, kako izgleda, talentovanije i rafiniranije od onih mnogobrojnih klišetizirano instruisanih "bad guy – good guy" ratnih izveštača koji su ovuda prolazili

Palićki filmski festival ‘09.

29.jul 2009. Teofil Pančić

Recesijsko izdanje

Gde je besparica, nužno je i besfilmica, što se ove godine nije toliko odrazilo na pad kvantiteta koliko na veliko proređivanje vanserijskih ostvarenja

Privatizacija Beogradskog sajma

29.jul 2009. Momir Turudić

Nepristojno, uvredljivo,društveno i državno

Kada se raspisuju tenderi optimizam pršti… Posle euforije, kada se očekivanja ne ostvare, krene ljutnja, depresija ili kuknjava kako u stvari ništa nemamo pa nije ni čudo da prolazimo kako prolazimo. Ni najavljena privatizacija Beogradskog sajma do sada nije bila izuzetak

Kavkaz – Sfera ruskih interesa

22.jul 2009. Jovan Hiršl

Svako gleda svoja posla

Americi je Rusija kao saveznik potrebna i za sprečavanje razvijanja atomskog programa u Iranu, i za smirivanje situacije u Pakistanu i Avganistanu, i za stabilizaciju na Bliskom istoku. Takođe, SAD i Rusija poseduju zajedno 95 odsto atomskog arsenala, te i redukovanje količine nuklearnog oružja, što je pri vrhu liste prioriteta administracije Baraka Obame, zavisi od saradnje sa Rusijom. S tim je vezano i sprečavanje nastanka neke nove nuklearne sile, kao i smanjivanje mogućnosti nekog terorističkog nuklearnog napada. Sve su ovo i suviše krupne teme da bi Amerika Rusiji osporavala primat na njenom domaćem terenu, na Kavkazu

Strip
– Darko Perović, "Brek", Komiko, Novi Sad, 2009.

22.jul 2009. Zoran Đukanović

Govor tame, dvadeset godina kasnije

Darko Perović je sa Brekom napravio korak od sedam milja. Ovaj iskorak je bio toliko veliki da je odredio crtačku sudbinu jednog tihog momka koji bi prigušenim glasom ponekad nešto nenametljivo iskomentarisao među pretencioznim glavama kojih se moglo sresti na sastancima neformalne strip-grupacije Beogradski krug 2 u Mažestiku. Neki su više pričali, tek ponešto uradili dok su razvijali ideologije stripa – šta se mora obožavati, a šta zaslužuje doktrinarni "prezir sa Olimpa". Darko je uglavnom ćutao. Bavio se pasivnim avanturizmom crtačkog stola. Znao je da se tamo nalazi srce tajne

Izložba

22.jul 2009. S. Ćirić

Nedosanjani san Belog grada

"Da smo bili te sreće da nam Grad na Beogradskoj tvrđavi pretekne i potraje, da taj Grad nije rušen i konačno srušen, kakav bi to Grad danas bio na mestu današnjeg parka?", pitanje je na koje su odgovorili studenti Arhitektonskog fakulteta čiji su radovi izloženi na Kalemegdanu

Vreme uspeha

15.jul 2009.  

Biznis

U prvih šest meseci ove godine primanja budžeta Srbije iznosila su 281,7 milijardi dinara a izdaci 337 milijardi, tako da je deficit bio 55,3 milijarde dinara

Slavni u akciji

15.jul 2009. Tamara Skrozza

Zvezde, sponzori i male države

Humanitarni aktivizam postao je opšte mesto svetskog džet-seta. U albumima bogatih i slavnih neizbežne su fotografije s izgladnelom decom, obolelima od side, izbeglicama, zlostavljanim ženama, a svako ko je poznat ili to želi da postane, obavezno mora i da se zalaže za rešavanje ovog ili onog problema. Pitanje je, međutim, šta je to što bogate i slavne inspiriše da budu aktivni, kao i da li taj njihov aktivizam ima ikakve efekte

Kina – Krvavi nemiri u Ksinjangu

15.jul 2009. Dragan Pavlićević

Protest drugačiji od drugih

Mada je "ujgursko pitanje" krvavim nemirima u Ksinjangu postalo vidljivo, nedostaje bilo kakav pritisak međunarodne zajednice: najviše što je i Hilari Klinton učinila bilo je da pozove na "obostarno uzdržavanje", a o najavljenoj inicijativi Ankare, etnički i kulturno povezane sa Ujgurima, da nedavne događaje stavi na razmatranje Ujedinjenih nacija, nije ni bilo razgovora van turskih granica

Životni put Milene Pavlović Barili

08.jul 2009. Sonja Ćirić

Poezija Mileninih boja

Prošlo je sto godina od rođenja Milene Pavlović Barili. Retrospektivna izložba njenog stvaralaštva u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, najavljena za 17. jul, prva je manifestacija iz programa obeležavanja njenog jubileja koji je najavilo Ministarstvo kulture Srbije

Intervju – Muhamed el Baradej, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)

08.jul 2009. Slobodan Bubnjević

Kako skrenuti s kursa samouništenja

"Tokom dvanaest godina vođenja agencije video sam sistem koji ima dvostruke standarde, koji nije održiv i koji bi sasvim lako mogao da uništi svet kakav poznajemo. Devet nuklearnih sila poseduje nuklearno oružje, dok svim ostalim zemljama govore: ‘To je opasno, nemojte da ga dirate’"

Glas naroda – Dvadeset pitanja o dvadeset Miloševićevih godina
– odgovori čitalaca "Vremena" (2)

08.jul 2009. Milan Dinić

Njegova politika je bila odraz onoga što smo mi želeli, a ni mi nismo znali šta hoćemo

Na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda, većina čitalaca "Vremena" koji su se odazvali na tu anketu, upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. Odgovore koje ne objavimo u štampanom, dostupni su u našem elektronskom izdanju. Od mnogih obimnih pisama koja su stigla u redakciju, u prethodnom broju smo objavili delove dirljivog dnevnika naše čitateljke Kose Pakuševskij – o danima koji teku i nose strepnje, rastanke, bolesti, oskudicu i poneku radost u smutnim vremenima; i beleške Gorana Vladisavljevića – o tome kako je njegov otac jednom, 1987, došao kući sa posla i rekao: "Sutra vozim Slobodana Miloševića u Grčku!" U ovom broju objavljujemo odgovore Milana Dinića (23 godine), studenta četvrte godine politikologije na Fakultetu političkih nauka, koji, zbirno, čine celovit esej o tom, ali i o sadašnjem vremenu. (Priredio: M. M.)

Vreme uspeha

08.jul 2009.  

Biznis

Cene na malo roba i usluga bile su u maju više za 9,8 odsto u odnosu na isti mesec 2008. a za 9,1 odsto u odnosu na decembar prošle godine

Intervju – Nenad Popović,
predsednik Ekonomskog saveta Demokratske stranke Srbije

01.jul 2009. Zoran Majdin

Braćo Rusi, pomagajte

Ne mogu neki investitori da budu "maženi i paženi", da im se kad kasne sa plaćanjima preuzetih obaveza gleda kroz prste, a da se neki drugi na svaki način sputavaju. Politika razdvajanja investitora na "naše" i "tuđe" skupo će koštati ovu vladu

Ruska pisma podrške

Rusija je za srpske političare oduvek bila adresa na kojoj se tražila podrška, a ponekad dobijala i pomoć. Tako je prošle, izborne godine zabeležena intenzivna prepiska između srpskih i ruskih političara, a izborni štabovi i marketinški timovi su pisma upotrebljavali za poboljšanje rejtinga svojih stranaka, ubeđujući birače da upravo oni i njihovi kandidati imaju podršku Rusije. Te izborne godine posebnu pažnju su privukla dva pisma ruskog predsednika Vladimira Putina poslata Borisu Tadiću i Vojislavu Koštunici

Bratski biznis

01.jul 2009. Dimitrije Boarov

Ruska posla u Srbiji

Ambasador Konuzin je već u novinarskim krugovima Beograda a i šire stekao glas čoveka koji, posebno u neformalnim kontaktima, nepažljivo troši neumesne ocene i procene, a ne libi se ni tihih pretnji, te gotovo imperijalne arogancije – što nameće utisak da je tako razumeo priče da to rade i drugi ambasadori velikih zemalja u Beogradu

Vreme uspeha

01.jul 2009.  

Biznis

Prosečna neto zarada u Srbiji u maju je iznosila 31.086 dinara i u odnosu na isti mesec 2008. nominalno je bila veća za 9,1 a realno za 0,8 odsto

Turisti iz Srbije u Hrvatskoj

01.jul 2009. Jelena Jorgačević

Kad sused pozove

Ove sezone biće 11 odsto više turista iz Srbije na hrvatskom primorju, uz porast noćenja za 28 odsto. To je jedan odsto od ukupnog broja onih koji letuju u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici. Šta statistika i procene prećutkuju

Organizovani kriminal

24.jun 2009. Miloš Vasić

Uloga carine u primicanju Evropi

Od početne i tradicionalne svrhe carine – ubiranja prihoda za državu ili feudalca – u današnje vreme došlo se do podjednako značajne, ako ne i značajnije uloge: carina je sve više sastavni i neizbežni deo integralne kontrole granice kao dela borbe protiv prekograničnog organizovanog kriminala, terorizma, pranja novca, ali u zaštiti zdravlja i opšte bezbednosti