Milenijumski ciljevi posle 2015.
Pravda za sve
Od ovog broja "Vreme" pokreće seriju članaka i konferencija koje će se baviti mogućnošću uvođenja dve važne stvari među Milenijumske ciljeve posle 2015. – jednak pristup pravdi i dobro upravljanje
Od ovog broja "Vreme" pokreće seriju članaka i konferencija koje će se baviti mogućnošću uvođenja dve važne stvari među Milenijumske ciljeve posle 2015. – jednak pristup pravdi i dobro upravljanje
Debate na temu preventive i lečenja odavno su se iz kongresnih sala preselile na društvene mreže. Dok se jedni pitaju da li je moguće da bilo ko veruje u prepotopske metode, drugi glasno poručuju da ne žele ništa od moderne medicine, a broj zaraženih raste...
Sve je manje živih svedoka nacističkih koncentracionih logora. S njima, sa mnom, nestaće neposredno sećanje na taj nezamislivi deo ljudske istorije. Ja sam sedamdeset godina dobio na poklon. Nije moj problem, ali me zanima, kako će se u svetu, kako će se u Srbiji, obeležavati Dan holokausta kada nijednog logoraša ne bude više bilo
U Nemačkoj sa nelagodom posmatraju jačanje bratskih veza između Srbije i Rusije. Berlin u "velikom planu" Vladimira Putina prepoznaje ulogu koja je namenjena Srbiji: da se Srbi kao "mali Rusi" infiltriraju u Evropsku uniju i rade u interesu Moskve, ili destabilizuju region. U novom hladnom ratu pritisak Brisela i Vašingtona biće sve veći, a vremena sve manje, da se Srbija svrsta na stranu Zapada
Kakaia strannaia, nikogda ne byvshaia nastoiashchei zhizn’. Kako je čudan, nikada ne bivajući istinskim život.
Sreća nije termin koji koriste političari, mada bismo sreću mogli da definišemo kao "smisao i svrhu života". Istraživanje UNICEF-a u Srbiji treba da pomogne pronalaženju sreće u porodici
Bivši predsednik Srbije se nikada nije pomirio sa statusom gubitnika, nikad nije utišao sopstvenu sujetu i nikad priznao greške koje su ga koštale ozbiljne državničke karijere. Uprkos tome, ili možda baš zbog toga, Boris Tadić nikada zapravo nije otišao. Iako već dve godine praktično nema nikakvu moć, on je uvek nekako tu, prisutan – s razlogom ili, mnogo češće, bez njega
U senci borbe sa džihadistima nazire se nezavisna kurdska država u Iraku. Resursa poput nafte i gasa na severu ima dovoljno za samostalni život, Turska više nije zakleti neprijatelj Kurda, novu državu podržava i Izrael. Novi Kurdistan mogao bi da bude sekularna zemlja i kao takva protivteža svekolikim fanaticima koji divljaju po regionu. Ostaje, međutim, mnogo otvorenih pitanja
Ja se nadam da Palestinci u pojasu Gaze sada u miru sahranjuju svoje poginule sugrađane, da pristiglim lekovima leče ranjenike, da imaju struju i hranu i vodu za piće. Nadam se da građani Izraela više ne beže u skloništa zbog raketa koje na njih ispaljuju pripadnici Hamasa. Nadam se i da više neće biti antijevrejskih demonstracija u gradovima Evrope koje su inspirisale ovaj tekst. Bojim se, međutim, da ovo nije bio poslednji krvavi sukob između Izraelaca i Palestinaca i da je on samo povod za pojave koje su neki krstili "novim antisemitizmom"
Abu Bakr el Bagdadi, vođa organizacije Islamska država Iraka i Sirije (IdIS), 29. juna proglasio je "kalifat" na teritoriji od Alepa u Siriji do Dijale u Iraku, koju su njegove pristalice zauzele u ofanzivi započetoj početkom juna. Bagdadi je proglašen kalifom nove države. Na internetu se 5. jula pojavio video-snimak na kome je Bagdadi apelovao na sve muslimane sveta da pohrle u novu državu i pozvao ih na poslušnost. Dok vlada Iraka sumnja u autentičnost video-snimka, širom sveta Bagdadija mnogi već nazivaju novim Bin Ladenom
O ulozi, vidovima pomoći, partnerskom odnosu sa Vladom i mehanizmima koje UN mogu da iskoriste kako bi pomogle srpskim vlastima i građanima u njihovim naporima da obnove poplavljena i razorena područja