Vujanović je i premijeru Zoranu Đinđiću uputio pismo za nastavak razgovora o redifiniciji. Obavještenje je dobio i Vojislav Koštunica. Tim potezom je oslabljena pozicija koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" pred pregovore sa DOS-om
NOVI KABINET: Premijer Vujanović sa ministrima
„Ja neću, Srđa Božović neće, a malo je vjerovatno da može biti Zoran Žižić“, odgovor je predsjednika Socijalističke narodne partije (SNP) Predraga Bulatovića na pitanje ko iz SNP-a može biti premijer nove savezne vlade. Bulatović za „Vreme“ nije želio da govori o drugim kombinacijama, pa ni o detaljima što se samog sastava vlade tiče, jer po svoj prilici još ne zna kako će DOS reagovati na Predlog koalicionog ugovora koji priprema koalicija „Zajedno za Jugoslaviju“, a koji će se DOS-u uputiti krajem ove ili početkom naredne nedjelje.
U međuvremenu, bivši premijer Zoran Žižić oglasio se uvjeravanjem da uopšte neće učestvovati u novoj saveznoj vladi, a iz krugova bliskih vrhu SNP-a šire se uvjeravanja da bi novi savezni premijer mogao biti dosadašnji ministar finansija Dragiša Pešić. Predrag Bulatović tvrdi da će savezni premijer svakako biti iz SNP-a, a sa druge strane se čuju uvjeravanja da DOS neće prihvatiti bilo koje rješenje, odnosno kandidata koji nije bar potpredsjednik partije koja ga predlaže. Kako Pešić nije potpredsjednik, pitanje je da li će SNP njega ili nekog drugog iz partije prvo proizvesti u potpredsjednika pa onda predložiti za mandatara savezne vlade.
Odustajanjem od vanrednih saveznih izbora kao „jedinog pravog puta do nove vlade“ Predrag Bulatović, uz podršku Narodne stranke i Srpske narodne stranke, sada pokušava da diktira uslove DOS-u, gradeći time odstupnicu ukoliko DOS te uslove ne prihvati. Nacrtom novog koalicionog sporazuma, koji je u ime koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“ promovisao potpredsjednik SNP-a Srđa Božović, traži se da se u prvom redu onemogući preglasavanje u saveznoj vladi, poput onog već viđenog oko odluke o saradnji sa Haškim tribunalom. Traži se dakle podjednak broj članova vlade iz Srbije i Crne Gore, ali i potpuno ravnopravna raspodjela drugih saveznih funkcija, kao i ispunjavanje već postignutih dogovora o raspodjeli ambasadorskih mjesta, koja su, bar što se crnogorskih kadrova tiče, i dalje simbolično popunjena. To je oročeno do kraja septembra, otprilike koliko i izbor kadrova za savezne sudove.
Uz to je navedeno da će jedan od prioritetnih zadataka eventualno izabrane nove vlade biti izrada platforme koja će navodno harmonizovati odnose Srbije sa Crnom Gorom, a potom i aktivnost za dalju reintegraciju Jugoslavije u međunarodne organizacije, prije svega finansijske, pri čemu SNP ne odustaje od svog već proklamovanog stava da je protiv izručenja jugoslovenskih državljana.
Iza navedenih uslova sada pored SNP-a i SNS-a stoji i Narodna stranka Dragana Šoća, koja je bojkotovala savezne izbore i odbila ponudu tadašnjeg mandatara Zorana Žižića da učestvuje u saveznoj vladi. Narodna stranka je, kako je za „Vreme“ izjavio potpredsjednik Predrag Popović, načelno prihvatila učešće u saveznoj vladi, mada, kako je naveo, definitivna odluka zavisi od dogovora unutar koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“. O kakvom se to dogovoru radi Popović nije rekao, međutim, iz drugih članica pomenute koalicije šire se priče da je na sastanku vrha koalicije bilo veoma oštrih riječi oko raspodjele mandata u novoj saveznoj vladi. Naime, kako se tvrdi, SNP je predložio da Narodna stranka u novoj vladi dobije dva resora, a SNS zadrži samo jedan već dobijen, čemu se navodno usprotivio Božidar Bojović, tako da je odluka o tome odložena. Na drugoj strani neki iz vrha SNP-a smatraju da bi ta partija trebalo da poštuje snagu članica koalicije i onemogući da se ponovi već viđeno prilikom raspodjele poslaničkih mandata u crnogorskom parlamentu. Neki, dakle ne mogu da prežale što je Narodnoj stranci pripalo „nezasluženih“ 11 mandata i što je evidentno da tako „jaka“ Narodna stranka sve oštrije prijeti SNP-u izlaskom iz koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“, pa čak javno govori šta bi u konkretnom slučaju izbora savezne vlade trebalo da uradi SNP, odnosno Predrag Bulatović.
Po svemu sudeći Narodna stranka učešće u saveznoj vladi uslovljava sa najmanje dva mandata, i to je ono od čega zavisi, kako je rekao Predrag Popović, njihova definitivna odluka o učešću u vladi. Na pitanje šta se to promijenilo u međuvremenu da sada Narodna stranka prihvata učešće u saveznoj vlasti a to nije uradila krajem prošle godine, Predrag Popović za „Vreme“ kaže da sada nema režima Slobodana Miloševića, da je Jugoslavija ušla u Ujedinjene nacije i da Narodna stranka, sada kao članica koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“, koja će biti potpisnik novog ugovora sa DOS-om, želi da se državna zajednica Srbije i Crne Gore spasi od raspada.
Na primjedbu šta će ta vlada da radi s obzirom na to da je Vlada Srbije ne priznaje, a crnogorska odavno, Popović kaže da SRJ i njena vlada imaju međunarodni subjektivitet, što je neophodno da bi i Srbija i Crna Gora dobile ono što im je potrebno od međunarodne zajednice.
Premijer Filip Vujanović već je uputio pozive Bulatoviću, Šoću i Bojoviću za razgovore, i početkom naredne nedjelje trebalo bi već da počne toliko tražen unutarcrnogorski dijalog. Vujanović je i premijeru Zoranu Đinđiću uputio pismo u kojem navodi da su se izborom nove crnogorske vlade stvorili svi uslovi za nastavak razgovora o redifiniciji odnosa između Crne Gore i Srbije. Obavještenje o tome Vujanović je poslao i jugoslovenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici, da se i on „ako hoće uključi u te razgovore“, što je velika novost budući da je do sada zvanična Crna Gora odbacivala mogućnost da se u razgovore uključi Koštunica a posebno savezna vlada. Ni predsjedniku Milu Đukanoviću, kako je izjavio, ne smeta da u pregovorima Crne Gore i Srbije učestvuje Koštunica niti bilo koja druga relevantna ličnost Srbije, tako da je tim potezom, čini se, oslabljena pozicija koalicije „Zajedno za Jugoslaviju“ pred pregovore sa DOS-om o novom koalicionom ugovoru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.