
Televizija – Okruženje
Kriza bez kraja, beda bez konca
Jedan od glavnih simptoma jugonostalgije jeste i žal za vremenom povoljnih kredita, lagodnog otplaćivanja letovanja i zimovanja, kućenja o trošku preduzeća ili države, odlazaka u samoposlugu bez rezerve sedativa u džepu. No, to doba je davno prošlo, a generacijama koje jedva pamte Tita prepušteno je da plaćaju ekonomske, ideološke i ostale dugove njegovog vremena. Decenija ratovanja, neodgovornost političara, nestručnost državnih ekonomista, svetska ekonomska kriza, a možda čak i "balkanski mentalitet", doveli su do toga da se državljani i državljanke bivših jugoslovenskih republika uglavnom pitaju kako da prežive. Nije stoga čudo što se baš tim preživljavanjem bavila druga emisija serijala "Okruženje", koji se kao prvi regionalni tok-šou emituje na osam TV kanala u Hrvatskoj, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji i Srbiji
Nuspojave
O stvarnosti lažnog
Ako Boško "Bole" Stanišljević ipak nije terorista, hoće li Ivica Dačić svečano vratiti Sretena Ugričića na čelo Narodne biblioteke
Kulturna edukacija
Muzej kao učionica
"Cilj muzejskih edukativnih programa je korišćenje muzejskih zbirki kao nastavnog sredstva. Frontalna nastava gubi svoje primarne pozicije već godinama u Evropi i u svetu. A po čemu to znamo? Po tome što deca beže iz škole. Ne beže zbog loših ocena, već zbog dosadnih modela nastave, dosadnih metodoloških principa", ukazuje Vesna Milić, kustos Muzeja savremene umetnosti

Obrazovanje za XXI vek (30)
Vesti

Posle tragedije u Novom Sadu
Zabava ispred bezbednosti
U požaru koji je izbio u noći 31. marta na 1. april u diskoteci Kontrast, u Novom Sadu, šest mladih osoba izgubilo je živote, a više njih je povređeno. Nakon ove tragedije bez presedana, načelnik Službe za vanredne situacije MUP-a Srbije Predrag Marić saopštio je da u Srbiji od požara u ugostiteljskim objektima nastrada nekoliko stotina ljudi. Čini se da ćemo tek kad budemo jasno videli da se posle ovakvih događaja menja regulativa u nekoj oblasti i uvode striktniji standardi, poverovati i da se slična tragedija neće ubrzo ponoviti

Italija
Lakše do otkaza
Premijeru Italije Mariju Montiju predstoji do sada najteži zadatak: reforma zakona kojima se reguliše tržište rada, a koju zahteva Evropska centralna banka. Poslodavcima bi to omogućilo da lakše otpuštaju radnike, sindikati najavljuju proteste

Intervju – Milan Petrović, generalni direktor »Štampa sistema«
Sačuvati tradiciju dugu pola veka
"Važno je napomenuti da je do sada u kompaniju uloženo preko 25 miliona evra, što predstavlja jednu od značajnijih privrednih investicija u zemlji, i da od 4000 trenutno zaposlenih radnika čija su radna mesta sačuvana zavisi indirektno preko 12.000 ljudi"

Moj muški život
Ćelav, pa šta?
Zato, savremenici moji dobri, ne brinite se kad primetite da vam kosa polako napušta glavu. To je od one pameti koja mora da raste iznutra. Šta fali nama ćelavima

Intervju – Vlastimir Đuza Stojiljković, glumac
Predstava neponovljiva i drugačija, kao život
"Ja sam sa glumom zaista imao sreće. Bez sreće se ništa ne može. Ja to kažem i mlađima: imaš i smisao i talenat i znanje, ali nećeš uspeti ako nemaš sreće. Šta je sreća: s kim igraš, ko režira i u kom trenutku u tvom životu. Kad se sve te sitnice sklope, ti imaš sreće. Eto, to je to"

Trupni portret
Najlepše srpske reklame
Kako su partije ka’no piramidalne banke, rešenje za uspeh izbora je u tome da glasački listići istovremeno budu i Bingo tiketi. Pa ko šta izvuče. Dakle, totalna demokratija i totalna departizacija, kao totalno rešenje za totalni narod. A ako negde zapne, da se viče Džarovski

JAT – Sudbina nacionalnog avio-prevoznika
Ima li Miškovića u avionu?
Prema informacijama koje su došle do redakcije "Vremena", potencijalni novi vlasnici nisu oduševljeni mogućnošću da u osnivački kapital nove kompanije uđe i ugovor sa Erbasom, odnosno obaveza da se nabave avioni evropskog konzorcijuma. Kako stvari stoje, izgleda da biznismeni viđeni kao suvlasnici srpske avio-kompanije sa više entuzijazma gledaju preko okeana nego u Tuluz
Novogovor
Zatipak

Kultura sećanja; april 1992 – april 2012.
Hronologija opsade Sarajeva
Na ponešto čudan način, priča o opsadi Sarajeva istovremeno je postala i opšte mesto u pregledima svetske istorije i svojevrsna slepa mrlja. Priča o opsadi ima onoliko koliko i ljudi koji su je iskusili, pa još i više od toga, no mnoge od tih priča ostale su neispričane

Socijalna polarizacija u evrozoni
Napušteni, frustrirani, besni
Ponovo su izbile socijalne napetosti u Italiji, Španiji i Grčkoj. To ipak nije osujetilo sprovođenje direktiva Trojke, koja zahteva da se u zemljama obuhvaćenim krizom sprovede i reforma zakona o radu. Ulog u krizi je šest decenija sindikalne borbe za "socijalnu tržišnu privredu" i prava radnika. Najviše su pogođeni mladi
PR industrija
Strukovna specijalizacija

Društveno odgovorno poslovanje – Societe Generale Srbija
Širi kontekst je koristan
"Strateška primena CSR principa može doneti znatne uštede u poslovanju, posebno kada je reč o merama za smanjenje potrošnje resursa"

Tribina – Diplome i tržište rada
Kako kapitalizovati znanje
Stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosi 23,7 odsto, a nemamo ni Nacionalni okvir kvalifikacija zbog kog desetne hiljada ljudi nije vidljivo na tržištu rada. Implementacija Bolonje se čitavu deceniju odvija otežano. Kriza pogađa privredu, ali se paralelno sa tim, poslodavci žale na teškoće u pronalaženju stručnih kadrova. Kako se snaći na tržištu rada po izlasku iz sistema obrazovanja tema je tribine koju su organizovali "Vreme" i Fondacija "Konrad Adenauer"
Nuspojave
Šajkača pod uglom
Iskoristivši šajkaču kao simbol "nacionalnog narativa", karikaturista portretira glavne aktere političke scene sa savršenom preciznošću

Sarajlije u Beogradu
Ima neka tajna veza
Kao da neka neugodna tišina leži na priči o Sarajlijama koji su bežeći od rata došli u Beograd
Preduzetništvo
»Žene u biznisu«
Navigator
Trgovanja slobodom
Televizija – Okruženje
Mi i oni drugi
Koliko god bili razjedinjeni i zavađeni, državljani bivših jugoslovenskih republika – osim dirljivih uspomena iz bivše domovine i nezalečenih ratnih rana – dele i probleme. Prvi regionalni tok-šou nazvan simbolično "Okruženje" bazira se upravo na toj zajedničkoj stavki. Želeći da odgovore na pitanja "ko smo", "gde smo", "kakvi smo" i "šta nas čeka u budućnosti", voditelji Nenad Šebek i Petar Lazić svake sedmice razgovaraju sa ekspertima i ekspertkinjama iz Hrvatske, Crne Gore, BiH, Makedonije i Srbije. U prvoj od pet emisija, koje će biti prikazane na osam TV kanala u svim ovim državama, bilo je reči o onome što nas je u startu zavadilo, a čega se ni do danas nismo oslobodili...

Intervju – Slava Mogutin, kvir umetnik
Radikalna umetnost
Zbog otvorenog pisanja o problemima gej populacije u Rusiji, kojim je uspeo da navuče anonimne pretnje smrću na vrat, a koje je od njega napravilo omiljenu medijsku metu u zemlji, Slava Mogutin 1995. godine beži iz Rusije u Njujork, postaje prvi ruski disident kome je dat politički azil u SAD zbog gej aktivizma i fokusira se na vizuelne umetnosti iako se prevashodno bavio pisanjem. Urbane omladinske supkulture i adolescentska seksualnost, sudar društvenih normi i strasti pojedinca, radikalna izražavanja muškosti i mešanja rodova, kulturna otuđenost i političko nezadovoljstvo, napetost između privrženosti i usamljenosti, nasilja i ljubavi neke su od tema kojima se bave Slavina dela. Izražava se kroz fotografiju, video, tekst, performans, skulpturu i slikarstvo. Svoju poziciju u društvu često definiše kao pinko-komi-feg, a svoj blog redovno koristi da promoviše druge, posebno mlade kvir umetnike i uopšte umetnike koji pomeraju granice i kritikuju postojeću distribuciju moći. Mogutin će biti gost ovogodišnje Share konferencije koja će biti održana u Beogradu od 26. do 28. aprila. Ljubaznošću Share konferencije "Vreme" prenosi intervju sa njim

TV manijak
Ključni predizborni detalji
Intervju – Zoja Bojić, istoričarka umetnosti
Živa antika
"Kao istoričar umetnosti koji se posebno interesuje za antiku, kao neko ko smatra da je antika živa i prisutna svuda oko nas, počela sam da se interesujem za antičke spise o istoriji umetnosti. Malo ih je sačuvano. Zato sam pre više od dvadeset godina počela da prevodim Vitruvija, a zatim i Plinija. Pokazalo se da je takva vrsta literature neophodna"
CD – Goribor – Evo je banja
Melanholično-poročni sešn
Ovaj je album kao kristal čiste, ranjive ljudske lucidnosti upakovan u zvuk koji pomera sve u vama, čak i ono za šta niste ni znali da postoji; hm, to naročito