


Pet ključnih privrednih događaja 2011.
Veliki finansijski stresovi
Godina za nama, 2011, protekla je u znaku svetskih finansijskih stresova i strahova, koje su pratile domaća stagnacija i konfuzija, što je krunisano odlaganjem evropske odluke o odobravanju Srbiji statusa kandidata za ulazak u EU (9. decembar). Godine u takvom sivom tonu će se malo koji naš privrednik rado sećati, a građani bi je najradije zaboravili. Dovoljno je samo reći da je u proseku više od 100 ljudi dnevno gubilo posao. Na domaće stresove nadovezale su se još sumornije svetske prognoze, da celoj Evropi sledi "decenija bez razvoja"

Zemlja ljudi
Četvrti svet
"Kada su ove granice jednom pređene, mi nikada više nećemo ponovo postati jadni pedanti kakvi smo bili."
–Ralf Valdo Emerson

Sudbina superheroja – Zigomar
Tajni život jednog maskiranog pravednika
Zigomar je misteriozni, kostimirani borac protiv svetskog kriminala i nepravde, koji za pojasom nosi ukras, a na ruci prsten sa motivom u obliku slova Z. Prvi put se pojavio u francuskom petparačkom romanu 1909. godine. Tokom decenija koje su usledile, u potpuno različitim medijima i u različitim delovima sveta – od Japana do Srbije – zabeležena je pojava više junaka koji su nosili Zigomarovo ime, koje je očigledno na volšeban način postalo neka vrsta arhetipa koji se uvukao u kolektivnu podsvest i odatle izranja s vremena na vreme. U Srbiju je Zigomar došao uoči Drugog svetskog rata, i to preko stripa Nikole Navojeva i Branka Vidića. U izdanju Kulturnog centra Pančeva iz štampe je izašla knjiga koju je priredio Zdravko Zupan Zigomar – maskirani pravednik, sa celokupnim opusom ovog stripa. U ovom broju prenosimo predgovor Saše Rakezića, u kome se rekonstruiše nastanak i delovanje jednog od najčudnijih globalnih superheroja

Alternativni vodič kroz Beč
Balloon, mein herr?
Nema ga na mapama, traga mu nema ni među suvenirima, o njemu niko ne priča. U potragu za njim, Trećim čovekom, mora se ići sasvim drugačije

TV manijak – Šta smo sve gledali na televiziji 2011.
Gala socijala
Sećate se, omiljena najava za kompulzivnu zabavu uvek je glasila: "Program koji će vas nasmejati do suza!" Pa, hajde onda da se prisetimo šta je to bilo smešno i zabavno prethodne godine
Silvio Berluskoni, premijer koji je voleo život
Uspon i pad Italije
"Svet se ruši! Evro kolabira! Šta možemo učiniti? Pogledajte u nebo: to je ptica! To je avion, to je... tehnokratska vlada!" – Džošua A. Taker, profesor političkih nauka

Dinamika apokalipse 2012.
Čekajući kraj
U svakom poznatom predviđanju, od legendi sa kalendarom Maja do istorijskih analiza Momzena i Špenglera, civilizacije se na kraju ruše. Koliki je prirodan rok upotrebe posle koga se civilizacije kvare, ili pak vraćaju proizvođaču?

Hosni Mubarak, pouzdani partner Zapada
Kraj jedne epohe
Bivšem predsedniku Egipta nevoljko je zapala ključna uloga u "arapskom proleću": kada je posle trideset godine suverene vladavine regionalnom vojnom silom pod naletom demonstracija podneo ostavku, bio je to signal u arapskom svetu da vlast zaista može da se menja na ulici

Uradi sam – Rimske orgije
Umetnost dobrog provoda
Katul je smatrao da nema dobre večere bez vina, doskočica i društva lepih devojaka; veza između hrane, pića i seksa je prastara i neskrivena. U tom smislu, jedno od "jela" na nekim gozbama bile su same žene, zabavljačice, glumice, igračice, pevačice i muzičarke. Kao i dečaci, uostalom

Tribina »Put za istok«
Kako smo bili Zapad
Nedeljnik "Vreme" uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije organizovao je 22. decembra tribinu "Put za Istok – jugoslovenska popularna muzika u zemljama Istočnog bloka". Učesnici su bili Radmila Karaklajić, Minja Subota, Petar Janjatović, Gregor Bžozovič i Saša Dragić, a tribinu je moderirala Jovana Gligorijević

Intervju – Aleksandar Stojković St, Goribor
Uvek je napeto
"Ko je ko, i ko je kome? Jednog dana znaš, sutradan već ne. Iskrenost je najdirektniji oblik angažmana"
Evropski centri nauke
U Kardifu, na vodi

Beogradsko ulično tržište
Zarade i bankroti na asfaltu i kaldrmi
Na beogradskim ulicama mogu se kupiti odeća, hrana, knjige, cveće, patuljasti zec i rasno kuče, jeftina maskara ili ajlajner, kartica za jeftiniji ulaz u pozorište, fotografije, slike, ručni radovi i ono što se kao takvo reklamira. Na beogradskim ulicama zarađuju umetnici svirajući harmoniku, usnu i dugmetaru, gitaru, violinu, frulu; prosjaci koji traže milostinju svojim fizičkim hendikepima, dirljivim pričama ili upornošću; prevaranti i lopovi

Izjave nedelje za godinu 2011.
Mlađan Dinkić, lider Ujedinjenih regiona Srbije, ovogodišnji je pobednik rubrike "Ljudi vreme", sa četiri izjave. Mesto vicešampiona zauzela su tri govornika: Boris Tadić, predsednik Srbije i predsednik Demokratske stranke, Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, i Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova. Prošle godine bilo je pet šampiona rubrike "Ljudi vreme", sa po dve izjave: Siniša Kovačević, dramski pisac i član predsedništva DSS-a, Slavica Đukić-Dejanović, predsednica parlamenta, Tomica Milosavljević, ministar zdravlja, Velimir Ilić, predsednik Nove Srbije i Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova

Jezik moćnika i njegovi tumači
Đavo je skriven u detalju
Reč ili logos? Beneficium, dobročinstvo ili feud? Šta znači mokusatsu? Rat ili mir u zavisnosti od prevoda. Kad Putin hoće da kastrira ili Staljin da strelja i jezičke peripetije u briselskom Vavilonu

Mitologizacija i rastakanje grada
Divlji Dorćol
Postoji opasnost da novi talas interesovanja za Dorćol i njegovo nikad dovoljno opisano nasleđe u stvari nikad neće otkriti "tajnu" koju sa sobom nosi ovaj deo grada – nego je uništiti. U poslednjih par godina opet se ruše stare zgrade, rastače se s nerazumevanjem ono što je bilo, a mitologizacija neopozivo gazi pred sobom jedan kulturni fenomen koji je obeležio Beograd
Roman – Dok ne padne noć
Ljuljanje, nežno
Majkl Kaningem je izvanredno transcendirao temu od koje se može napraviti doslovno sve: od nagvaždanja iz "ženskih" ili "muških" magazina, pa do "Lolite" ili "Smrti u Veneciji"

O slikama Voja Stanića
Život je umetnost jer je umetnost život
U Modernoj galeriji u Valjevu u toku je izložba "Od Stančića do Stanića" na kojoj su izložene slike Miljenka Stančića i Voja Stanića iz privatne kolekcije Draška Milićevića. Ova izložba je povod da još jednom skrenemo pažnju na slikarstvo velikog Voja Stanića

Reporterska beležnica 2011, ili Best of po ličnom izboru
Ovo je Srbija
Otmeno ispijanje vina, Ministar kulture na Sajmu šljiva, Dačić sa Predsednikom u Nastavnom centru, gospodin Dragan Marković na Svom terenu...

Intervju – Anita Mančić, glumica
Šta je život
"Htela bih da sam Šekspirova Luda, da mogu da kažem istinu, da je upakujem kako ja hoću, pa da me onaj koji ume da čuje – čuje, a da onog koji to ne ume – nasmejem"
Đinđić o književnosti
Roman sa kokainom
Prvi tekst o kultnom romanu M. Agejeva Roman sa kokainom kod nas je objavljen u "Ninu" 1986. godine, u rubrici "Predlog za prevod". Napisao ga je Zoran Đinđić. Posle ovog teksta, izdavačka kuća "Gradac" je 1987. objavila roman, u prevodu Milivoja Jovanovića. Iz štampe je upravo izašlo novo izdanje ove knjige, u novopokrenutoj biblioteci "Fata Morgana" izdavačke kuće "Gradac K". Ovom prilikom ponovo objavljujemo Đinđićev tekst o Romanu s kokainom i njegovom misterioznom autoru

Filmska 2011.
Šta smo gledali
Iz Holivuda nam ove godine nije stiglo bogzna šta zanimljivo. Namrgođenom filmofilu je za filmske poslastice ostalo da se okrene ostatku sveta. A taj ostatak je imao solidnu godinu. Evo mogućeg izbora najboljih filmova u 2011.

Srbija 2011.
Deset događaja

Deset događaja – Zemlja Srbija, 2011.
Zezanje krize u godini popisa
Godina u kojoj su neki čekali kandidaturu, neki otvarali Most na Adi, neki se slikali u prototipu "fijata el zero", neki tražili Dražin grob i otkrivali stara stratišta, neki prebrojavali Titove stvari tri decenije posle njegove smrti, neki tražili dedinu čast, neki dedin orden, neki dedinu kuću, neki našli generala Mladića, mnogi gledali turske sapunice, većina se bavila efemernim temama, jedan opasno postio pred Vaskrs, jedan pobeđivao, a mnogi, kako i naslov kaže, zezali krizu – dok je kriza tresla Evropu

Vremena i običaji – Falus
Veliki palac svetog kosmosa
Falus. Simbol veličine, potencije, snage, sposobnosti, inteligencije, hrabrosti, znanja, posedovanja žene, dominacije jednog muškarca nad drugim. Važio je za čuvara od uroka, Univerzalnog tvorca, bludnu alatku, metaforu za socijalno-političke prilike... Bio je slavljen i zabranjivan. Nosio se kao broš i uzdizao u obliku kula od po nekoliko desetina metara, kačen po tremovima crkava i sakrivan vinovim lišćem na dvorovima