Izgleda da Ajnštajnova teorija relativnosti nije tačna.
Ova informacija i tri meseca nakon što je dokazana i saopštena još izaziva nevericu. No, malo je razloga za sumnju. Krajem septembra, uživo je održana video-konferenciji Evropske laboratorije za nuklearna istraživanja (CERN) gde je saopšteno da je potvrđeno postojanje subatomskih čestica koje putuju brže od svetlosti.
Naime, prema jednom od dva postulata teorije relativnosti, brzina svetlosti najveća je moguća brzina u univerzumu. Međutim, u eksperimentu koji su zajedno izveli CERN i italijanska laboratorija Gran Saso, snimljena su neutrina kako putuju brzinom nešto većom od one za koju fizičari već pun vek veruju da je nedostižna. Neutrina su, inače, elementarne čestice bez naelektrisanja, leptoni koji ne reaguju u električnom i magnetnom polju i mogu da stignu do ogromnih rastojanja.
Brzina svetlosti u vakuumu iznosi 299.792,5 kilometara u sekundi, dok su neutrina ulovljena u prekoračenju brzine pri za fiziku XX veka nemogućih 299.798,5 kilometara u sekundi (što je brže za šest kilometara u sekundi).
Izmerena razlika u brzini je mala, ali poređenja radi, ako bismo posmatrali pređeni put umesto vremena, neutrina su nakon pređenih 730 kilometara od CERN-a do Gran Saso detektora stigla čitavih 18 metara dalje nego što bi smela da se pitao Ajnštajn.
Albert Ajnšatajn je svoju specijalnu teoriju objavio 1905. godine na temelju višegodišnjih merenja u kojima su fizičari, tragajući za etrom, ustanovili da ne mogu izmeriti brzinu veću od brzine svetlosti. Pad ove teorije, ukoliko se ponovo potvrdi u nezavisnom eksperimentu, kako je planiran, ostaviće za sada nezamislive posledice po nauku i pozvati naučnike da sa još većim entuzijazmom preispituju sve što su dosad znali o svetu.
2. Dokazi o Božjoj čestici
Početkom decembra čitava svetska naučna zajednica za trenutak je zadržala dah kada je iz CERN-a stigla informacija da su pronašli naznake postojanja, mada ne i nepobitne dokaze, Higsovog bozona, čestice predviđene tzv. Standardnim modelom, koji opisuje strukturu sveta.
Ova čestica je ime dobila po škotskom fizičaru Piteru Higsu, koji je još 1964. godine postavio teoriju o njenom postojanju po kojoj ona daje masu svim ostalim elementarnim česticama.
Potraga za Higsovim bozonom, Božjom česticom, jedan je od glavnih zadataka, Velikog sudarača hadrona (LHC, Large Hadron Collider), najmoćnijeg akceleratora i najvećeg superprovodnog postrojenja na svetu čije se dimenzije mere u desetinama kilometara.
3. Lepo mesto na 600 svetlosnih godina
U svojoj potrazi za „zemljolikim“ planetama, NASA je tokom 2011. otkrila desetine nebeskih tela na kojima je, bar teoretski, moguć život. Najdetaljnije ispitana takva planeta je Kepler 22b.
Njeno postojanje otkriveno je tokom misije Kepler, koju sprovodi NASA istražujući ogromnim teleskopom zonu svemira koja bi mogla biti „naseljiva“. Zapravo, traga se za planetama vrlo sličnim Zemlji, koje, kao i ona, imaju orbitu oko svog sunca, slične su veličine, imaju površinske temperature pogodne za život čoveka i, što je najvažnije – vodu.
NASA je, inače, došla do iznenađujućeg podatka da u takozvanoj naseljivoj zoni ima više od 1000 planeta na kojima postoji mogućnost za život. Pomenuta Kepler 22b je van našeg sunčevog sistema, na udaljenosti od oko 600 svetlosnih godina od nas. Astronomi su je uočili još 2009. godine kada su prvi put počeli da ispituju ima li mogućnosti da na njoj postoje uslovi za život, ali su je dugo posmatrali i tek nedavno prikupili dovoljno podataka koje su mogli da iznesu u javnost. Naučnici NASA procenjuju da je temperatura na Kepleru 22b prosečno oko 22 stepena Celzijusa i još dodaju da nije isključeno da ova planeta zaista vrlo liči na Zemlju – sve sa okeanima, planinama i kontinentima.
4. Kraj gripa na vidiku?
Zašto neki ljudi „zakače“ redovno grip, a drugi ne? Tokom 2011. godine naučnici su došli do velikog otkrića: pronašli su gen odgovoran za obolevanje.
„Pregledali smo 22.000 gena u 267 uzoraka krvi“, objasnio je letos Alfred Hero, profesor na Fakultetu za inženjering Univerziteta u Mičigenu. „Do sada nije napravljena ovoliko velika studija o odgovoru imuniteta čoveka“.
Šta su zaključili? Dobili su genetsku sliku ljudi koji obolevaju od gripa, i onih koji ne obole od ovog virusa. Rezultati, kao što znamo, zavise od imunog sistema, ali su istraživači uspeli da dođu do formule gena povezane sa imunim odgovorom i simptomima gripa. Osim toga, oni su otkrili da je moguće predvideti 36 sati pre prvog simptoma da će pacijent oboleti od gripa.
Ovo istraživanje ulilo je nadu da će se uskoro, zahvaljujući boljem razumevanju veze gena i ove bolesti, doći do novih terapijskih metoda – konkretno, vakcine protiv bilo kog gripa.
5. Novi elementi
Na radost hemičara širom sveta, a na žalost osnovaca koji se upoznaju sa hemijom, periodni sistem dobio je još – elemenata. Od 2011. godine on se sastoji od 118 potvrđenih hemijskih elemenata, od kojih je 112 priznala Međunarodna unija za čistu i primenjenu hemiju (IUPAC). Poslednja dva flerovijum (Fl 114) i livermorijum (Lv 116), tek su dobili imena, po mnogima veoma ružna.
Flerovijum je nazvan po sovjetskom nuklearnom fizičaru Georgiju Flerovom, dok je element 116 ime dobio po kalifornijskoj nacionalnoj laboratoriji „Lorens Livermor“, koja je imala veliki doprinos u otkrivanju livermorijuma 2000. godine.
Godišnjice
– Pre 150 godina počela je sa radom prva interkontinentalna telegrafska linija. Efikasan i jednostavan, telegraf je bio dovoljno isplativ da kompanije uđu u trku u premrežavanju sveta žicama – sa njim je nastala prva globalna komunikaciona infrastruktura.
– Pre sto godina u Briselu je organizovana prva Solvejeva konferencija. Na ovoj i konferencijama koje su sledile, vodeći svetski naučnici suočavali su raznovrsne koncepcije i viđenja strukture sveta trasirajući način razmišljanja o prirodi. Solvejeve konferencije verovatno su i dalje najznačajniji skupovi svetskih fizičara i hemičara u istoriji nauke.
– Pre 100 godina francusko-poljska naučnica i verovatno najpoznatija hemičarka svih vremena Marija Kiri, dobila je Nobelovu nagradu za otkriće radijuma i polonijuma, kao i za izolovanje radijuma i izučavanje njegove prirode. Time je postala prvi naučnik koji je Nobela dobio dva puta, a sve do danas ostala je jedina žena koja ga je osvojila za dve različite oblasti, hemiju i fiziku.
– Pre jednog veka, 14. decembra 1911. godine, čovek je stigao na Južni pol. To je učinio Norvežanin koji je celog života sanjao sasvim suprotan san – da osvoji Severni pol. Ekspedicija Roalda Amundsena i njegovog tima, od baze u Zalivu kitova do Južnog pola i nazad, trajala je tačno 99 dana tokom kojih su prešli 3440 kilometara.
– Prošlo je četvrt veka od (do skoro) najveće nuklearne havarije u istoriji čovečanstva – 26. aprila 1986. došlo je do incidenta na reaktoru 4 u nuklearnoj elektrani u Černobilju, kada je radijacija iscurela u atmosferu. Incident čije se posledice dugo nisu mogle ni pretpostaviti, ostavio je dubok trag na razvoj nuklearne tehnike i naučni napredak uopšte, kao i zdravlje velikog broja ljudi.
– Pre 25 godina, u IBM-ovom centru u Cirihu, u Švajcarskoj, Johan Bednorc i Karl Miler otkrili su visokotemperaturnu superprovodnost. Oni su dokazali da keramički materijali mogu provoditi struju bez otpora i na temperaturama većim od 30 K. Sledeće godine za ovo otkriće dobili su Nobelovu nagradu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.