Vreme uspeha

24.октобар 2007. Redakcija Vremena

Biznis

Kreditni dug građana bankama krajem septembra iznosio je oko 400 evra po stanovniku Srbije, što je tri puta manje od prosečne zaduženosti u EU-u

Portret savremenika – Dobrica Ćosić

24.октобар 2007. Teofil Pančić

Guru u ostavci

Ćosićeva "aura" počela je drastično i velikom brzinom da kopni onog trenutka kada je nešto nalik na njegovu viziju spoja socijalizma i nacionalizma počelo da se ostvaruje

Kosovski pregovori

24.октобар 2007. Milan Milošević

Bečki upitnik

Verovatnoća da će se u pregovorima Beograda i Prištine o kosovskom statusu doći do sporazuma do 10. novembra veoma je mala

Uloga tajkuna u srpskoj demokratiji

24.октобар 2007. Dimitrije Boarov

Lov na debele mačke

Čak i Liberalno demokratska partija, suprotno svom nazivu, napada krupni kapital, iako je finansirana od grupe nekada krupnijih, a sada trenutno sitnijih tajkuna, kojima su pozicije oslabile poslednjih godina

Vreme izazova

24.октобар 2007. Redakcija Vremena

Srbija i njen imidž

"Vreme" je u broju 729 od 29. decembra 2004. objavilo stenogram tribine pod nazivom "Srbija i njen imidž" koju su zajednički organizovali naš nedeljnik i Fondacija "Fridrih Ebert". Učesnici tribine bili su novinar Dubravko Kolendić, ambasadorka SR Jugoslavije u Evropskoj uniji Roksanda Ninčić, istoričar Predrag J. Marković i direktor marketinške agencije Meken-Erikson Srđan Šaper. Tri godine kasnije tema o imidžu zemlje i dalje je više nego aktuelna. Kako se Šaper povukao iz Saveta za promociju Srbije, a Marković postao član ovog tela, donosimo delove njihovog izlaganja sa tribine "Vremena" i Fondacije "Fridrih Ebert"

Savet za promociju Srbije

24.октобар 2007. Tamara Skrozza

Anatomija jednog brenda

Formiran baš u vreme kada se o Delti govori i piše tako kako se govori i piše, unapred osuđen za odbranu ovih ili onih interesa, unapred označen kao (političko, ekonomsko i svako drugo) sredstvo iste te Delte, Savet za promociju Srbije teško da će u narednom periodu uspeti da opravda prave razloge svog postojanja. A oni su, čisto da podsetimo, popravljanje slike Srbije. Koja je, opet podsećanja radi, više nego loša

Tehnika narodu

17.октобар 2007. Marija Vidić

Da li šutirate kućnog robota

Peglaju, brinu se o deci, pronalaze i uništavaju termite, prenose stvari, napravljeni su čak i čajnici koji obaveštavaju rođake i-mejlom da je "baka popila čaj"

Zemlja, ljudi – Tibet

17.октобар 2007. Seška Stanojlović

U podnožju neba

Tibetanski plato je postao jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u Kini. Polovinom septembra, putnica koja je vozom stigla u Lasu registrovana je kao trimilioniti posetilac ove godine

Alberto Fudžimori, ponovo

17.октобар 2007. Sonja Kovacs

Čekajući sud naroda

Izvođenje nekadašnjeg predsednika pred sud trebalo bi da dokaže ko je zapravo bio Fudžimori

Svet bezbednosti

17.октобар 2007. Marko Savić

Ekspanzija privatnih vojski

Privatne vojne kompanije podsećaju na plaćeničke vojske iz srednjovekovne Evrope, koje su se nalazile u službi tadašnjih vladara

Kako to rade Nemci

17.октобар 2007. Danja Antonović

Glas protiv

Kao što u Srbiji govore o postojanju "dve Srbije", tako se i za Nemačku može reći da postoje "dve Nemačke". Jedna je sigurno manja, ali je prisutna

Al Gor – dobitnik Nobelove nagrade za mir

17.октобар 2007. Duška Anastasijević

Rat, mir i podsećanje

Vrednosti koje su u odluku utkane, kako je to zapisao Gejr Lundestad, dugogodišnji direktor Nobelovog instituta u Oslu, treba čitati kao "norvešku verziju zapadnog liberalnog internacionalizma". Njihova odluka po pravilu ima i težinu presude, jer menja mirovnu paradigmu. A ima već nekoliko godina kako odluke Nobelovog komiteta u Oslu odskaču od uvreženih predstava o ratu i miru

Mjuzikl Jadnici u Beogradu

17.октобар 2007. Sonja Ćirić

Za istoriju i o njoj

Autori mjuzikla Jadnici koji će se igrati na sceni Madlenijanuma, veliki su majstori, muzika je raskošna, izvanredna, a podloga svega toga je klasična literatura potvrđena tokom dva veka unazad

Vreme uspeha

17.октобар 2007. Redakcija Vremena

Biznis

Početkom devedesetih u Srbiji je trošeno 65 kilograma mesa po stanovniku, a poslednjih godina samo po 36 kilograma, što je za 2,4 puta manje od proseka u EU