
Mi i Rusi
Da li je Anina ljubav u Srbiji
Predsednik Vučić je nedavno obećao kako će urgirati da se popravi crkva u Gornjem Adrovcu, podignuta na mestu pogibije čuvenog Tolstojevog grofa Vronskog
Predsednik Vučić je nedavno obećao kako će urgirati da se popravi crkva u Gornjem Adrovcu, podignuta na mestu pogibije čuvenog Tolstojevog grofa Vronskog
Dok je veliki deo Srbije bez struje ili grejanja, nadležni krive "vlažan i težak sneg". Kritičari, međutim, kažu da je ovo ishod dugogodišnjeg nestručnog upravljanja velikim sistemima poput TENT-a, Elektroprivrede ili Kolubarskih kopova
Povećanje energetske efikasnosti (EE) i veće korišćenje obnovljive energije u privredi (uključujući objekte, transportni sektor i industriju) najvažniji su pokretači prelaska na čistu energiju. To će dovesti ne samo do uštede energije, već i do smanjenja štetnih emisija i zagađenosti vazduha
Kulturna diplomatija je kad pozorišne predstave, filmovi, slikari, pisci, muzičari postižu ono što bi trebalo da ostvari diplomatija. Kad, na primer, nekom iz belog sveta, dok gleda reditelja Stefana Arsenijevića kako u Karlovim Varima prima Kristalni globus, glavnu nagradu festivala, za film Banović Strahinja, Srbija postane zemlja koju treba uvažavati. Ili kad organizatori Dubrovačkih ljetnih igara moraju da menjaju program kako bi našli još jednu, treću reprizu Balkanskog špijuna, predstave beogradskog Narodnog pozorišta.Kulturna diplomatija je i ono što država podrazumeva, što se po njoj dešava samo od sebe, pa se i ne trudi. Ali nema veze. Uostalom, ne kaže se za džabe – šta će nama ambasadori, mi imamo Exit i Guču.
“Neki kažu da je glavni razlog za eskalaciju izbegličke krize 2015. godine bio poziv Angele Merkel. Ne slažem se sa tom konstatacijom. Razlog je bio taj što je Sirija razorena, što je pola Iraka bilo pod vlašću Islamske države i što nije bilo razumno da se očekuje kako će Jordan, Liban i Turska da prihvate sedam ili osam miliona ljudi. Oni to jesu uradili, ali Sirijci, pa potom Iračani i Avganistanci, nisu mogli da uživaju prava koja im pripadaju kao izbeglicama u velikim šatorskim kampovima, bez mogućnosti da rade, da nastave obrazovanje, da jednom rečju žive u uslovima u kojima bi imali šansu za novi početak. I imali su pravo da krenu tamo gde im ta prava, barem donekle, mogu biti data. Ali isto tako treba reći da je ka Evropi krenuo daleko manji broj ljudi od onih koji je odlučio da ostane i da čeka da se vrati kući”
Jelica Zupanc: Zagreb–Beograd via Sarajevo; režija Gorčin Stojanović; Jugoslovensko dramsko pozorište
“Ovim se dokazuje da u našoj zemlji, kojoj sam ja dosta radila i uradila, za mene samo po nazivu moja otadžbina, šteti me i eksploatiše ravnih 16 godina, dakle, u njoj mogu da žive samo ulizice, poltroni, nepošteni”, napisala je Nadežda Petrović pre više od jednog veka
Za iduću godinu Parlament je kulturi i informisanju namenio dve milijarde dinara više nego što imaju sad. To je dobra vest, ali nedovoljno dobra da se dostigne evropski minimum
Najnoviji film Srđana Dragojevića prilično otvoreno i hrabro stupa na tle savremenog evropskog arthaus/umetničkog filma, a da pritom pruža nešto drastično drugačije u odnosu na ono što bismo mogli da detektujemo kao preovlađujući izraz, oličen ponajpre u tom tvrdoglavom spoju naglašenog verizma, naturalizma koji je neretko tek prikriveni strah od nepregleda razmahane mašte, i stilema takozvanovog sporog filma
Politički zanat je na italijanskom poluostrvu prisutan skoro dve i po hiljade godina, što je kod vladajućih struktura stvorilo specifičan gen samoodbrane sopstvene samoživosti i neograničene pohlepe. Polubožanski status narodnih poslanika sada bi konačno mogao da se promeni
Sendmen Nila Gejmana, osim novog luksuznog domaćeg izdanja, uskoro dolazi i kao serija na Netfliksu. Kasting je neuobičajen, ali – videćemo
Relativno siromašno društvo (za evropske pojmove) kao naše, teško da može iz sopstvenih sredstava da obezbedi energetsku tranziciju, koja podrazumeva istovremeno gašenje termocentrala na ugalj i gasa, uz paralelno forsiranje obnovljivih izvora. Obnovljivi izvori su veoma skupe igračke
Na zidu je haški osuđenik Ratko Mladić. Ispred zida su neki nimalo bezopasni mladići. Okolo je policija, a iza policije država. Ista je to država koja stoji i iza Pinka i Hepija, koja dozvoljava štandove Kapetana Dragana, koja leži na vakcinama, koja gura u javni prostor Branimira Nestorovića
Kako se volelo u vreme Starih Slovena, odnosno da li sve počinje od nas i da li će se i oni posle nas ponašati isto ovako
O korenima i razlozima jednog (zasluženog) uspeha, ili: ništa nije profitabilnije od pametnog antikapitalističkog manifesta
Centralne beogradske ulice su opustele nakon uvođenja kovid propusnica bez kojih posle 22 časa ne može da se boravi u ugostiteljskim objektima. Zašto je ova pandemijska polumera uvedena, nikome nije jasno. Ponajmanje ugostiteljima kojima posao trpi, a da to nema ama baš nikakvog efekta na suzbijanje širenja virusa korona i smanjivanje broja novozaraženih i preminulih
Srbija će morati da pokaže spremnost da se preorijentiše na ekonomiju koja se manje oslanja na fosilna goriva. Smanjenje zavisnosti od ove vrste goriva doneće i druge pozitivne efekte za srpsku privredu, jer će postati konkurentnija na inostranim tržištima. To se naročito odnosi na EU kao najznačajnije izvozno tržište Srbije, kao i na ekonomski razvijenije zemlje gde se već favorizuju roba i usluge sa smanjenim ugljeničnim i ekološkim otiskom. Ovo je posebno važno uoči uvođenja novih ugljeničnih carina i taksi pri uvozu strateških dobara proizvedenih van EU, koje se očekuje 2023. godine
Beograd su stvarali nebrojeni malo kome poznati umetnici, majstori, stručnjaci. Ovo je priča o jednom od njih
"Treba nastojati da se svi pokrenuti procesi nastave kako bi Novi Sad imao svoje sigurno mesto u centru evropskog kulturnog života i nakon godine Evropske prestonice kulture"
Sadašnje gradske vlasti nekoliko godina unazad menjaju planove o novom izgledu Ulice kneza Miloša, pa je uputno podsetiti se kako su to radili njihovi prethodnici, kao i činjenice da je ovaj deo grada kulturno dobro
U utakmici između korone i nadležnih bilo je jasno da patogen prednjači. Međutim, sada je jasnije nego ikad da su se i medicinski i politički deo Kriznog štaba predali insistirajući da nam ništa drugo ne treba dok imamo vakcinu. Za to vreme, virus sve podmuklije napada trudnice i decu, dok antivakseri na internetu zlostavljaju vakcinisane trudnice i lekare
Nije vest to što Aleksandar Papić hoće da iseli iz kuće porodicu Stefanović, već je ključno pitanje kako je došlo do toga da nekadašnji ministar unutrašnjih poslova ili njegova porodica žive u objektu koji je u vlasništvu čoveka sa takvom biografijom. Odgovor na ovo pitanje, međutim, teško da ćemo ikada dobiti, jer su kumovsko-poslovni odnosi, poput ovih između Papića i Stefanovića, pre pravilo nego izuzetak u današnjoj Srbiji
Narod koji bi ubedljivom većinom hteo da se vakciniše u isto vreme nikako ne bi bio narod koji bi za njih takve ikada glasao
Bez digitalnog zelenog sertifikata o revakcinaciji u Austriji ne može da se dobije piće ni u kafanskoj bašti. Makar u teoriji. Pandemijske zgode i nezgode ovih dana ipak je u drugi plan potisnula ostavka kancelara Sebastijana Kurca optuženog za korupciju. Kaže se da je njegov drugar u Ministarstvu finansija parama poreskih obveznika plaćao neke medije da ga veličaju i friziraju istraživanja javnog mnjenja koja ga prikazuju kao miljenika nacije. Naravno uz opasku da važi pretpostavka nevinosti