Privatne penzije

30.март 2005. Slobodan Georgijev

Tri stuba za starost

Vapaj "kad će penzija" mogao bi ubuduće da bude zamenjen pitanjem "kod koga si se osigurao?". Državna nategnuta milostinja mogla bi da bude podržana samostalnim investiranjem "na vreme"

Reporter "Vremena" u Indiji

24.март 2005. Zoran Majdin

Žrtve miraza i diskriminacije

Što zbog tradicije, što zbog novousvojenih običaja, žensko dete je u Indiji, kako god to zvučalo, postalo veliko opterećenje za roditelje, pre svega finansijsko. Ako se pak žensko dete rodi, i to ima svoje rešenje, kako tamo kažu, pre nego postane veći problem: sa sto rupija, što je otprilike vrednost dva boksa cigareta, stimuliše se seoska babica da se potrudi da novorođenče, ako je žensko, ne prodiše

Narodni muzej u Beogradu

23.март 2005. Sonja Ćirić

Još uvek bez stalne postavke

U očekivanju rekonstrukcije zgrade, zbirke Narodnog muzeja u Beogradu već skoro dve godine nedostupne su javnosti, i sklonjene u depoe

Nuspojave

16.март 2005. Teofil Pančić

Demoni u voznom parku

O jednom davnom koncertu i jednom nedavnom rukoljubu; o tome kako isterati Zle Duhove iz autobusa; o bajanju kao životnoj strategiji

Portret savremenika - Velimir Velja Ilić

16.март 2005. Dragan Todorović

Paz’te, vid’te

Ovi kilometri asfalta, mostovi, milijarde, nisu ništa šta Srbiju čeka ako se Velji ispuni neostvarena želja da pobedi na izborima i napravi koncept nove Srbije. Kad magistrira kod svojih, kad samo malo to prouči, kad brzo uđe u pos’o, Ceca ima da peva svima za džabe, jer on nijednu investiciju nije promašio

Intervju - Predrag Vujović, bivši generalni direktor JAT-a

23.фебруар 2005. Miša Brkić

Ima li pilota u Vladi

"Zabluda je da Srbija ne može bez JAT-a. U toj kompaniji i sada žive u uverenju da ih Vlada neće pustiti niz vodu. Tvrdim da Srbija neće plakati za JAT-om. Kako Vlada može da ostavi na funkciji Upravni odbor koji je doveo firmu pred bankrotstvo"

Brazil

16.фебруар 2005. Sonja Kovacs

Poluvreme za Lulu

Za nemačkog pisca jevrejskog porekla Štefana Cvajga (1881–1942) još je u prvoj polovini prošlog veka bilo jasno ono o čemu danas raspravljaju Međunarodni monetarni fond i Svetska banka. "Evropa ima više tradicije i manje budućnosti, Brazil malo prošlosti i puno budućnosti."

Hladnokrvni ubica

16.фебруар 2005. Zoran Majdin

Sadizam kao profesija

Profesionalne ubice su osobe sa drugačijim moralnim načelima od uobičajenih. Funkcionišu hladno, po potrebi surovo, indiferentno prema postupcima koje mi, obični ljudi, smatramo amoralnim i neprihvatljivim. Mogu da ponište celu jednu porodicu, čak i decu, kao što se nedavno dogodilo u Horgošu

NFL, kraj sezone i Superbol

09.фебруар 2005. Saša Marković

Vašar patriotizma

Iako je prvo kolo plej-ofa počelo neočekivanim rezultatima (prvi put se desilo da tri gostujuće ekipe prođu prvi krug doigravanja), naredna dva kola nisu donela (pre)velika iznenađenja tako da su se u finalu, popularnom Superbolu, našle dve ekipe koje su u poslednjih nekoliko sezona realno najviše i pokazale: Nju Ingland Petriots i Filadelfija Igls

Intervju - Đovani Bokolini, šef italijanskih i međunarodnih operacija Banke Inteza

09.фебруар 2005. Miša Brkić

Sad je pravo vreme

"Mi smo 24. januara objavili da traju ekskluzivni pregovori između Banke Inteza i akcionara Delta banke za kupovinu 75 odsto plus jedne akcije u kapitalu Delta banke. Banka ima dobru poziciju da osnaži svoje učešće na tržištu i da i dalje ima vodeću ulogu na bankarskoj sceni Srbije"

Javna preduzeća

02.фебруар 2005. Miša Brkić

Dranje dinosaurusa

Cilj reformi ŽTP-a, NIS-a, EPS-a, PTT-a, Telekoma, JAT-a, Aerodroma "Beograd" i Srbijašuma je da građani ubuduće dobijaju kvalitetne usluge po cenama nižim od sadašnjih. Koliki je to posao, pokazuju podaci da je u tim firmama jedna trećina zaposlenih višak, da su plate iznad proseka u Srbiji, a da je efikasnost jedva na 30 do 40 odsto proseka javnih preduzeća država u okruženju

Nacionalne kuhinje

19.јануар 2005. Bojan Pantić

Viljuška, kašika i štapići u Beogradu

Kuhinja je važan deo nacionalne kulture. U svetu postoji na desetine pa i stotine nacionalnih kuhinja od kojih skoro svaka ima nekoliko varijanti – ovo čini da se nacionalne kuhinje vremenom menjaju pod uticajem "uljeza" u obliku različitih sastojaka i načina spremanja hrane. Da li će rastući broj stranih nacionalnih kuhinja u Beogradu uspeti da istera sarmu i pljeskavicu sa uobičajene trpeze stanovništva Srbije

Iza scene

19.јануар 2005. Tamara Skrozza

Vodič kroz advokaturu

U američkim TV serijama oni su zgodni, fenomenalno odeveni, elokventni i obično jako emotivni. Priče o njima prepune su detalja o rastrzanom privatnom životu, posvećenosti karijeri, dugom putu do uspeha, brojnim rizicima. Beskrupulozni primerci tu najčešće loše prolaze, pre ili kasnije se izblamiraju pred sudijama i porotom, a ponekad su i lični đavolovi izaslanici. Srpska priča, međutim, izgleda potpuno drugačije i u slučaju onih najviđenijih i najskupljih podrazumeva skandale, bacanje tašni, najgnusnije tračeve, priče o dilovima sa sudijama i tužiocima. Što se tiče onih mlađih i još nepoznatih, prepušteno im je da biraju između rada u poznatoj kancelariji za male pare ili bespoštedne borbe za svakog klijenta i svaki dinar, a kad su u pitanju neke žene, i brčkanja na jahti nekog viđenijeg starijeg kolege. Uprkos svemu tome, zanimanje advokat još uvek je izuzetno cenjeno – istina, uglavnom među brižnim mamama koje smatraju da bi, osim lekarskog mantila, njihovim mezimcima najbolje pristajala advokatska tašna

Intervju - Petar Jakonić, režiser i montažer

12.јануар 2005. Filip Švarm

Mračna strana pobede

"Stradanja koja su se dešavala ne teritoriji bivše SFRJ pre deset-petnaest godina nepodnošljivo mi liče na priče žrtava iz vremena učvršćivanja komunizma u Srbiji 1944–1945. Razlika je samo u tome što je devedesetih oznaška tehnologija bila ugrađena u nacionalističku, a 1944–1945. u ideološku demagogiju"

Nuspojave

12.јануар 2005. Teofil Pančić

Nevaljali Deda Mraz

Kako su se četiri odrasla Kragujevčanina na odgovornim položajima obračunala sa Deda Mrazom, penzionerom Kominterne, i pri tome doživela ukazanje Božić Bate

Ekonomska politika u 2005

12.јануар 2005. Miša Brkić

Između mera i odmeravanja

Sve što su kreatori ekonomske politike zamislili kao radikalne reforme za 2005. godinu dobro je zamišljeno, pod uslovom da se koalicioni partneri s tim slože