U Mamuli, koncetracionom logoru fašističke Italije tokom Drugog svetskog rata je bilo zatočeno više 2.000 ljudi, uglavnom dece i žena. Taj hotel sada ima pet zvezdica, 26 soba, šest apartmana, holistički spa, velbiing (wellbeing) sadržaje kao što su bazen i sala za masažu, teretane, staze za trčanje, tri restorana i četiri bara, ali i posebno mesto rezervisano za istorijsko-memorijalnu galeriju koja pruža osvrt na bogatu i užasavajuću istoriju ovog lokaliteta
Tvrđava Mamula iz 19. veka, na ostrvu Lastavica na ulazu u Bokokotorski zaliv u Crnoj Gori, koja je u Drugom svetskom ratu bila koncetracioni logor pretvorena je u luksuzni hotel-ostrvo „Mamula Island“ koji je od aprila 2023. godine počeo da prima turiste.
Minimalnim intervencijama, i pažljivim i promišljenim odnosom zaštićeni su i tvrđava i ostrvo, dok se svi dodati elementi mogu lako ukloniti, čime se objekat vraća u prvobitno stanje, piše sajt Gradnja.
Ipak, apsolutni nedostatak vodovoda i struje, nova funkcija hotela, kao i standardi savremenog života i hotelijerstva, nametnuli su obaveznu implementaciju novih elemenata.
Ti elementi su svedeni na minimum, ali su i dalje prisutni. Da bi se izbegla mimikrija, novi elementi su jasno predstavljeni u prostoru korišćenjem savremenih materijala i oblika.
Autentičnost tvrđave i vrednosti pejzaža su zaštićene, dok su nove strukture napravljene u jednostavnoj formi, uz korišćenje lakih materijala i zelenih krovova kako bi se njihov uticaj na vizuelni doživljaj minimalizovao.
Taj hotel ima 26 soba, šest apartmana, holistički spa, velbiing (wellbeing) sadržaje kao što su bazen i sala za masažu, teretane, staze za trčanje, tri restorana i četiri bara, ali i posebno mesto rezervisano za istorijsko-memorijalnu galeriju koja pruža osvrt na bogatu i užasavajuću istoriju ovog lokaliteta.
Foto: Printskrin / mamulaisland.comMučilište postalo hotela
Užasna istorija Mamule
U Mamuli, koncetracionom logoru fašističke Italije tokom Drugog svjetskog rata je bilo zatočeno više 2.000 ljudi, uglavnom dece i žena, podseća Radio Slobodna Evropa (RSE).
Logor Mamula rasformiran je nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943. godine.
„Tamo su se dogodila ozbiljna mučenja, a prvi logoraši u Mamuli su bili deca i žene, njih 110. Dovedena iz Pobora kod Budve, da bi nakon njih stigla deca i žene iz Morinja, u Boki“, rekao je ranije za RSE Aleksandar Reljić, novinar i autor dokumentarnog filma „Mamula all inclusive“.
On je rekao da je tim filmom želeo da pokaže u kakvom svetu živimo, „koliko danas novac briše sve pred sobom pa, i takve istorijske, jezive trenutke, zločine, kako briše i sećanje, pijetet prema žrtvi koja je podneta na tom ostrvu“.
Reljić je podsetio da su Italijani iz osvete napravili logor na Mamuli kao deo odmazde za crnogorski ustanak protiv fašizma 13. jula 1941. godine.
On je naveo da se tokom snimanja filma koje je počelo septembra 2017. godine menjalo i ostrvo i ljudi.
„Čitavo vreme pratim transformaciju Mamule, ne samo izgleda ostrva nego i svesti ljudi, koji su na početku bili protiv gradnje hotela, a onda su počeli da menjaju pogled. Bio sam šokiran kada mi je jedna logorašica rekla da je dobro što je neko uzeo metlu, da tamo pomete, aludirajući na zapuštenost ostrva“.
Protesti međunarodne zajednice
Zbog namere crnogorskih vlasti da na taj način valorizuju Mamulu reagovao je i deo međunarodne zajednice.
Tadašnji generalni sekretar Ujedninjenih nacija Ban Ki Mun poslao je 2015. godine pismo tadašnjem predsedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću.
„Iznenađeni smo da je jedino rešenje za očuvanje i korišćenje tvrđave običan poslovni aranžman i ugovor o privatizaciji“, navedeno je u pismu, koje su potpisali i Federiko Majo, bivši generalni direktor Uneska i druge istaknute međunarodne ličnosti.
52-LazarMamulaLazar Mamula
Tvrđavu je sredinom 19. veka za potrebe austrougarske vojske izgradio general Lazar Mamula, po kome je dobila ime, ali prema dostupnim podacima, nije korišćena u vojne svrhe.
U Prvom svetskom ratu Mamula je bila zatvor, azakonski je zaštićena kao kulturno-istorijski spomenik druge kategorije.
Nalazi se na kružnom ostrvu prečnika 200 metara u hercegnovskom delu zaliva, između poluostrva Luštica i Prevlaka nedaleko od Herceg Novog, na Crnogorskom primorju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na konsultacijama uoči konstitutivne sednice Studentska lista je saopštila da će o rukovodstvu Skupštine odlučivati većina, bez prethodnog dogovora o raspodeli funkcija. Brnabić to ocenjuje kao prekid prakse uvažavanja opozicije
Pravda više nikada ne sme zavisiti od toga ko je na vlasti, jer važi i za “naše” i za “njihove”. Pobednici su se za to borili. Ostali poslovi mogu da sačekaju, pa makar to bila i spoljna politika – Evropa je tu, neće pobeći
Sve ovo je logičan uzrok Vučićeve histerične reakcije na pomen regulisanja ovdašnjeg medijskog prostora. Blaga packa televizijama Prva i Informer dovela je do protesta “lojalista”
Kada “Zato što ja tako kažem” ili “Zato što kod Frojda piše drugačije” postane dovoljan argument, to u jednom zamahu ruši sve na čemu je rađeno nekoliko vekova: značaj provere na osnovu objektivnih i racionalnih parametara, uvažavanje drugačijih stanovišta, kulturu dijaloga, bazičnu jednakost među ljudima, zamenu dogme sumnjom i slobodnim istraživanjem
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.