Danas je on pripadnik male ekipe rezervista koja je u otvorenom pismu javno saopštila da odbija povratak u Pojas Gaze. Tu odluku je Juval donio nakon što je komandir naredio njegovoj jedinici da spali kuću jedne palestinske porodice koja je pobegla pred izraelskom vojskom, prenosi Dojče vele.
„Rekli su nam da možemo boraviti u toj kući, ali da je spalimo kada je napustimo. Otišao sam do komandira i upitao ga: Zašto? Zašto to radimo? Odgovori koje sam dobio nisu bili dovoljno dobri. Rekao sam da ne želim da napravim beskućnike od nekoliko porodica. I idućeg dana sam otišao“, kaže Juval Grin.
On je još i pre napada od 7. oktobra odbijao da se prijavi u rezervni sastav jer se nije slagao s izraelskom okupacijom Zapadne obale.
Predomislio se nakon strašnog nasilja paravojnih jedinica predvođenih Hamasom nad nenaoružanim civilima. Ali, osvetnička atmosfera i sveopšte razaranje u Pojasu Gaze su ga naveli da preispita svoj boravak u vojsci.
Izraelci su svu ljutnju i gnjev koji su osjećali zbog toga što su im prijatelji izgubili život ili sličnih stvari naprosto iskalili na imovini Palestinaca.
„Kako je moguće da ima toliko žrtava, toliko kolateralne štete“
Mihael Ofer Ziv je proveo gotovo dva meseca u operativnoj sobi sa druge strane granice zureći u monitor.
Kao operativac, on je pratio kretanje jedinica u Pojasu Gaze, brinuo o njihovoj sigurnosti i izdavao odobrenja za vazdušne napade. Ali, kada je napustio operativni centar, počele su da ga muče sumnje.
„Kada čujete neke stvarno tako velike brojke, počnete se pitati kako je to moguće ako izvodimo toliko specifične napade uz tako dobar obaveštajni rad? Kako je moguće da ima toliko žrtava, toliko kolateralne štete“, pita se on.
Mihael kaže da nije bilo jasnih pravila za delovanje oružanih snaga u Pojasu Gaze.
„Čitav sistem je postavljen tako da najpre pucaš, a onda postavljaš pitanja, ako ih uopšte postavljaš, jer mi nismo postavljali nikakva pitanja“, naveo je on.
Zbog odbijanja službe mogu da završe u zatvoru
To nije lako glasno izgovoriti. Prijatelji i porodice ih podržavaju, ali neki ih etiketiraju kao izdajnike. I iako bi zbog odbijanja službe mogli da završe u zatvoru, izraelska vojska ih za sada – ne dira.
Izraelska vojska odbacuje optužbe Juvala Grina i Ofera Ziva i tvrdi da su pravila po kojima postupa u skladu s izraelskim i međunarodnim pravom i dodaje:
„Zgrade su uništavane odgovarajućim sredstvima. Akcije izvedene drugačije, a ne kao rezultat operativnih potreba, u suprotnosti su s naređenjima vojske i njezinim vrijednostima i istražuju se”.
Juval i Mihael su se pobunili prije svega jer žele da se postigne sporazum o prekidu vatre kako bi se okončao rat i da bi se preostali izraelski taoci Hamasa vratili kući.
Oni znaju da su među izraelskim rezervistima u manjini – ali se nadaju da će barem potaknuti raspravu u izraelskom društvu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dok ankete pokazuju da većina Amerikanaca podržava mir sa Iranom i protivi se novom dugotrajnom ratu, novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei upozorava da američke vojne baze više neće imati mesto na Bliskom istoku
Papa Lav XIV u svojoj prvoj enciklici „Magnifica humanitas“ upozorava da razvoj veštačke inteligencije ne sme služiti isključivo profitu i moći, već celokupnom čovečanstvu. Dokument se bavi etičkim, socijalnim i političkim posledicama AI revolucije i poziva na „razoružavanje“ tehnologije koja može ugroziti čoveka
Američke snage izvele su vazdušne napade na ciljeve u južnom Iranu, uključujući raketne položaje i plovila za koja se tvrdi da su postavljala mine u Persijskom zalivu. Napadi su opisani kao „odbrambena akcija“, dok istovremeno traju pregovori o mogućem mirovnom sporazumu između Vašingtona i Teherana.
Muškarac koji je u subotu, 23. maja, uveče pucao u blizini kontrolnog punkta Bele kuće ubijen je u uzvratnoj vatri policajaca, saopštila je američka Tajna služba, navodeći da je predsednik Donald Tramp bio u tom trenutku u Beloj kući
Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!