img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Poslednja televizijanka

10. april 2025, 02:13 Dragan Ilić
foto: dalibor danilović / blic
Copied

Bojana Andrić (1944–2025)

Ovog aprila napustila nas je Bojana Andrić, žena koja je ceo svoj život posvetila televiziji. Ona mi je uručila nagradu za televizijsku kritiku, kao klincu, TV Manijaku sa B92 koji piše o televiziji u nedeljniku “Vreme”. Nikada nisam sreo osobu koja je u stanju da sopstveni umetnički rad podredi čuvanju i promociji rada drugih i to na mediju kakav je televizija, gde se egoizam i narcizam gotovo podrazumevaju. Ljubomorna je bila samo na rad svoje Redakcije za istoriografiju, kroz projekte “Teveteka” i ”Trezor”.

Njene drame su Moj prijatelj Šarl, Daleko je Australija, Pogrešna procena, Običan život, Pesma, Šešir profesora Koste Vujića, Leptirica i serija Aleksa Šantić. Dramaturgija je bila njen poziv, pisala je olovkom, celog života je izgledala kao tinejdžerka koja nekud žuri i oko sebe je širila energiju nuklearnog reaktora.

Čitav radni vek provela je u Televiziji Beograd, odnosno RTS-u, ali se u dva navrata ozbiljno razočarala u ovu instituciju. Prvi put se to desilo tokom sramnog perioda TV Bastilje, kada je RTS na različite načine proterao sve protivnike i kritičare Miloševićevog režima i njegove ratne propagande. Nažalost, mnoge tadašnje medijske glavoseče doživele su otvorenu ili tihu rehabilitaciju i uhlebljenje u današnjem režimu u okviru pokušaja da se izvrši revizija tragičnog nasleđa devedesetih godina. Bojana je jedan od poslednjih “televizijanaca”, kako je ona nazivala ljude koji su gradili televiziju u Srbiji i Jugoslaviji pridržavajući se visokih profesionalnih standarda ne samo u tehničkom, već i u umetničkom smislu. Zato je veoma rano shvatila potrebu da se nasleđe televizije, od njenog nastanka pedesetih godina prošlog veka, tretira kao kulturna baština koja zahteva zaštitu, čuvanje i proučavanje. Bojana je zapravo bila TV anarhista, osoba koja je unutar sistema uspevala da gerilskim metodama ostvari neverovatne rezultate. Ona je praktično okupirala stari studio RTB na Sajmu i pretvorila ga od skladišta i magacina u proto-muzej televizije u kojem je, uz svoje saborkinje, bila urednik, kustos, konzervator i arhivar. Bilo je neverovatno šetati tim prostorom u kojem je Bojana poznavala svaki eksponat, ali i svaku sijalicu na zidu studija. Tu je pronašla i legendarni scenario za seriju Nečista krv Vojislava Nanovića za koji se verovalo da je izgubljen i na osnovu kojeg je Milutin Petrović snimio seriju.

Ideja o muzeju televizije u sebi ima mnogo više od čuvanja tradicije koja se po potrebi vadi iz depoa i pokazuje kao svetinja vernom narodu u crkvi. Bojana je odavno shvatila da televizija predstavlja svedoka epohe, kulture, politike i da se može koristiti kao integralni deo svake aktuelne produkcije, od informativnog, preko igranog do dokumentarnog i muzičkog programa.

Tu se upravo desilo i drugo veliko razočarenje, jer RTS i dalje ne želi da aktivno koristi svoju arhivu, tu riznicu koja krije i čuva neprijatne činjenice iz naše političke prošlosti, naročito kada su u pitanju devedesete godine. Naime, svi aktuelni politički akteri imaju svoja mračna ratna izdanja koja je možda moguće delom izbrisati na Jutjubu, ali bi samo emitovanje starih izdanja Dnevnika pokazalo neprijatna sećanja i paralele sa našom stvarnošću. Zato se arhiva koristi kao anegdota, kao slika fiće ili stojadina, frizura glumica ili zvoncara naših voditelja i pevača. Sa Bojanom sam o arhivi RTS-a govorio kao pandanu arhiva DB-a u kojima vidite ko je bio podoban, ko doušnik, a ko prokažen. Razočarala se zapravo zbog svesnog zanemarivanja tradicije, istorije i rada generacija vrhunskih profesionalaca. Zato je potpuno bila posvećena projektu digitalizacije arhive, sa idejom da ona postane dostupna istraživačima medija, ali i kolegama i koleginicama koji danas rade na televiziji. Bojana je umela da u kasnim noćnim ili ranim jutarnjim terminima kroz materijale iz “Trezora” napravi paralele sa aktuelnim događajima. Na primer, danas sam pomislio kako bi Bojana umela da vam pronađe u arhivi relevantne paralele šetnjama, blokadama i hodanjima da se prenese poruka, ili podrži ideja, ili, u gorem slučaju, Vođa. Srbi sa Kosova su, recimo, još osamdesetih zloupotrebljeni kada su dolazili da se žale na Albance, dok Sloba nije izjavio: “Niko ne sme da vas bije”. Onda su tu štafete, šezdesetosmaši, ali i protesti devedesetih koji su mesecima zastajali upravo ispred RTS-a.

Bojana je jedina imala snage da gerilski snima svoju emisiju u studiju između dva zakazana termina, koristeći tehniku i scenografiju koju joj nisu davali. Nervirala je sva rukovodstva jer nije bila sklona kompromisima i nije pristajala da bude TV arhivar poput onih iz “Državnog posla”. Naprotiv, pokušali su da je ignorišu, na šta je svojevoljno, kao penzionerka, volontirala u sopstvenoj redakciji. Njeno životno delo je “Vodič kroz produkciju igranog programa televizije Beograd 1958–1995”, knjiga koja je Biblija svakog istraživača televizije na ovim prostorima. Upravo to je i bila – vodič kroz istoriju televizije, a sada je naš zadatak da Bojanu Andrić dodamo toj istoriji kao veliko i važno poglavlje.

Tagovi:

Bojana Andrić Kultura
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Dejan Bodiroga, Dragan Jovanović,, Aleksandar Čupić

Vesti

18.novembar 2026. I. M.

Ruska obaveštajna služba tvrdi da EU želi da izazove podele u Studentskoj listi

Ruska Spoljna obaveštajna služba tvrdi da su evropske službe u Beogradu dobile instrukcije da izoluju najuticajnije studentske lidere. Za ove tvrdnje nije ponudila dokaze

Lizing

Ekonomija

18.novembar 2026. I. M.

NBS oduzela dozvolu Alta lizingu: Šta će biti sa postojećim ugovorima?

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad nakon što je njegova jedina vlasnica, Alta banka, otišla u stečaj. NBS je odlučila da umesto stečaja bude sprovedena likvidacija

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Kultura

16.novembar 2026. Sonja Ćirić

Prilog spisku razloga za ostavku Jasmine Ninkov

Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Prizemljenje

Svet

16.novembar 2026. M. L. J.

Novi haos u američkom aviosaobraćaju: Otkazano 1.600 letova

Poremećaji u aviosaobraćaju u SAD nastavljeni su, uz 1.600 otkazanih i gotovo 3.600 letova sa kašnjenjem. Donald Tramp traži dodatna sredstva za kontrolu letenja

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure