

Novi broj „Vremena“
Crvena zvezda: Malo fudbal, više stranački biznis
Fudbalski klub Crvena zvezda između ljubavi navijača i simbola jednog alavog režima. To je naslovna tema novog broja „Vremena“




Južnoafrička tužba na 84 strana opisuje kako sila koju Izrael primenjuje u Gazi ima „elemente genocida“, kako „Palestince ubijaju i nanose im tešku duhovnu i fizičku štetu, stvarajući životne uslove koji za cilj imaju njihovi fizičko uništenje“. Izraelci ove optužbe odbacuju kao apsurdne
Deselio se što su mnogi ponzavaoci prilika u Izraelu rekli da će se dogoditi nakon što je Hamas 7. oktobra upao na izraelsku teritoriju, ubio preko hiljadu i kidnapovao na stotine ljudi: ranjena jevrejska država je krenula u istrebljenje ove palestinske terorističke organizacije, obrušila se ognjenim mačem na Pojas Gaze ne obazirući se na upozorenje prijateljskih zemalja da povede više računa o „kolateralnoj“ šteti koju izaziva. Izraelci su bili, i ostali, rešeni, da „jednom za svagda iskorene to zlo“.
Slike razrušene Gaze, stambenih četvrti sravnjenih sa zemljom, ranjene i mrtve dece koju oplakuju roditelji, krcatih bolnica bez najosnovnijih uslova za smeštaj i negu pacijenata, tuče za hranu i vodu za piće u svetskim medijima su, međutim, ubrzo počele da potiskuju jezive slike iživljavanja boraca Hamasa nad izraelskim civilima.
Podrška Izraelu u njegovom „pravu na samodbranu“ je počela da jenjava i pretvara se u osudu zbog „nesrazmerne upotrebe sile“ koja je prerasla u pojedinačne optužbe za „ratne zločine“ pa i „genocid“.
Tako se stiglo do toga da je Južna Afrika 29. decembra podnela tužbu protiv Izraele zbog kršenja Konvencije Ujedinjenih nacija o genocidu prilikom vojne intervencije na Gazu i zahtevala pokretanje hitnog postupka pred Međunarodnim sudom u Den Hagu.
Početak procesa
Proces je počeo danas, u četvrtak 11. januara. Predstavnike obe države prate timovi zvučnih pravnih stručnjaka. Reč će prvo imati tužitelji iz Južne Afrike, u petak će se izjasniti izraelska odbrana.
Na odluku Suda o uvođenju „hitnih mera“, tj. obustave borbenih dejstava izraelske vojske i/ili uspostavljanju neophodne, i stalne, humanitarne pomoći, čekaće se verovatno nekoliko nedelja.
A glavni pretres o tužbi za genocid mogao bi da se razvuče i na nekoliko godina. Južna Afrika je tražila i da Izrael omogući pristup istražnoj komisiji koja bi trebalo da prikuplja dokaze o navodnim ratnim zločinima.
Tužba Južne Afrike
Južnoafrička tužba na 84 strana opisuje kako sila koju Izrael primenjuje u Gazi ima „elemente genocida“, kako „Palestince ubijaju i nanose im tešku duhovnu i fizičku štetu, stvarajući životne uslove koji za cilj imaju njihovi fizičko uništenje“.
Ova tvrdnja se potkrepljuje cifrom od preko 21.000 ubijenih Palestinaca, navođenjem neprestanih bombardovanja, prisilnih zbegova lokalnog stanovništva, napada na bolnice, porodilišta i druge civilne ustanove, blokade Gaze koja je izazvala humanitarnu katastrofu.
Kao dokaz se nabrajaju i izjave izraelskih ministara koji su navodno „direktno pozivali na genocid i podsticali ga“, pretnje da Gaza po završetku izraelske vojne akcije više neće biti pogodna za život i zahtevi radikalno desnih ministara da Palestince treba proterati jednom za svagda.
Pod utiskom „crnog šabata“ 7. oktobra, kada je Hamas ubio oko 1200 i kidnapovao 250 ljudi, ministar odbrane Joav Galant je o počiniocima govorio kao „ljuskim životinjama“ koje će „istrebiti“.
Amerika je uz Izrael
Izraealci su sve ove optužbe odbacili kao „apsurdne“. Naprotiv, kažu i predstavnici vlasti i opozicije, vojska je činila sve u njenoj moći da bude što manje civilnih žrtva, a Hamas je taj koji je civilno stanovništvo koristio kao živi štit, a bolnice i škole kao vojne baze koje zato, prema važećem vojnom parvu, više nisu bile zaštićeni objekti.
Sjedninjene Američke Države su još pre početka procesa zauzele jasan stav – ove optužbe protiv Izraela su odbacile kao neosnovane. Vašington je ponovio da Izrael „ima pravo na samoodbranu“, a da je Hamas taj, i ne samo Hamas, koji napada Izrael i priziva uništenje jevrejske države i poziva na masovna ubistva.


Fudbalski klub Crvena zvezda između ljubavi navijača i simbola jednog alavog režima. To je naslovna tema novog broja „Vremena“


Od svega je verovatno najpogubnije totalno odbacivanje vladavine prava. Bez vladavine prava, ultimativne obaveznosti i neupitne neprikosnovenosti zakona, ne može se govoriti o demokratskom društvu slobodnih i samosvesnih pojedinaca. Presudnu ulogu i nezaobilaznu vladavinu pravila putem kojih se regulišu društveni procesi i odgovarajući razvoj, veoma dobro su shvatili još mudri stari Rimljani. Veličanstvena je rimska poslovica koja kaže: “Svi smo robovi zakona da bismo mogli biti slobodni”


Pošto su svi roditelji opsednuti time da bi deca morala da jedu brokoli, a ona, prirodno, mrze njegov ukus, roditelji znaju da je neophodno da glume kako je on magično ukusan i deca će ga samo zbog toga prihvatiti, pa možda i zavoleti. Pa sad probajte da zamislite koliko takvih ”brokolija” svako od nas nosi u sebi i koliko oni ometaju prepoznavanje toga šta mi sami nalazimo za ukusno. I isto primenite na škole, ideologije, crkve, vršnjačke grupe i sve one milione ljudi čiji je posao da vas ubede u to kako ste celog života iz dubine duše sanjali baš o tome da kupite njihovu kremu za lice




Raiffeisen banka osvojila je šest priznanja magazina Global Finance za digitalno poslovanje sa privrednicima u Srbiji
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve