

Mediji
UNS: Zaštititi novinare od moćnika
Udruženje novinara Srbije objavilo je presek užasnog stanja u srpskim medijima i poziv vlastima da promene stvari. Ali, taj poziv će, kao i raniji, otići u prazno




Projekat izgradnje Nacionalnog stadiona u Surčinu dobio je prošle nedelje građevinsku dozvolu za prvu fazu izgradnje. Tri meseca pre toga postavljen je kamen temeljac i time preduhitrio svu potrbnu papirologiju. U međuvremenu, država svakog časa uzima nove kredite za ovaj projekat
Građevinska dozvola za prvu fazu izgradnje Nacionalnog fudbalskog stadiona sa pratećim sadržajima, koja obuhvata izvođenje pripremnih radova, zemljane radove kao i radove na temeljima (šipovi, temeljna ploča i instalacije ispod ploče) doneta je prošle nedelje, saznaje Nova ekonomija.
Predračunska vrednost radova, kako se navodi u rešenju, iznosi 3,94 milijardi dinara, odnosno oko 33,6 miliona evra, a kao investitor projekta navedeno je Ministarstvo finansija.
U rešenju se objašnjava i da je Zakonom o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO 2027, propisano da se, za izgradnju objekata u obuhvatu Prostornog plana područja posebne namene Nacionalnog fudbalskog stadiona, rešenja o građevinskoj dozvoli mogu izdavati fazno.
Ovo je dozvoljeno zbog „složenosti objekta i tehnologije izvođenja radova“, a po zahtevu investitora, piše Nova ekonomija.
Stadion duž sedam parcela
Prva faza za koju se izdaje posebna građevinska dozvola tiče se kopanja temelja, uključujući i postavljanje šipova, dok druga faza obuhvata radove na izgradnji samog Nacionalnog stadiona.
Prethodno je, krajem juna, Ministarstvo građevine izdalo lokacijske uslove za faznu izgradnju Nacionalnog stadiona (sa pratećim sadržajima), koji će se prostirati na sedam katastarskih parcela opštine Surčin.
U ovom dokumentu se vidi da je ukupna površina tih parcela 314.069 kvadarata.
Ukupna bruto razvijena građevinska površina nadzemnog dela stadion je 155.908 kvadrata (bez spoljašnjeg podijuma), odnosnot 173.281 kvadrata sa spoljašnjim podijumom.
Maksimalna visina planiranog objekta Nacionalnog fudbalskog stadiona je 60 metara, dodaje se u lokacijskim uslovima.
Kamen temeljac preduhitrio građevinske dozvole
I u svemu tome ne bi bilo ničeg čudnog, da kamen temeljac nije počeo da se postavlja još 1. maja, više od tri meseca pre dobijanja dozvole.
Izgradnja Nacionalnog stadiona u Surčinu počela je na Dan rada uz propratnu ceremoniju na kojoj je predsednik Aleksandar Vučić postavio fudbalsku loptu sa potpisima legendarnih igrača.
„Sanjali smo velike snove, a bez velikih snova nema ni rezultata. Znamo da nas u dve godine čeka mnogo muka, ali nas tako čeka i Nacionalni stadion koji će biti među najlepšim u Evropi i svetu“, rekao je tada Vučić.
Zajedno sa predsednikom Srbije loptu su, takođe, potpisali i postavili kao kamen temeljac predsednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Džajić, ambasador Kine u Srbiji Li Ming, ministar finansija Siniša Mali, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i tadašnji ministar Zoran Gajić.
Nacionalni krediti za Nacionalni stadion
Kako je ,,Vreme“ ranije pisalo, država jekod Banke Poštanska štedionica za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona sa pristupnim saobraćajnicama. Izvođač radova na izgradnji stadiona u Surčinu je kineska kompanija Power China.
Ovi podaci nalaze se u predlogu zakona kojim Narodna skupština treba da odobri ovo finansiranje, a koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.
Zaduživanje se, kako piše, vrši na osnovu Ugovora o dugoročnom investicionom kreditu koji je potpisan 25. juna između Srbije i banke Poštanska štedionica.
U pitanju je dinarski kredit, a Srbija će se zadužiti po kamati u visini tromesečnog belibora plus fiksna marža od 2,9 odsto godišnje. Rok vraćanja kredita je 11 godina, uz grejs period od tri godine.
Stari dugovi za nove projekte
Srbija se prošle jeseni već zadužila kod Poštanske štedionice i Unikredit banke za izgradnju linijske infrastrukture do Nacionalnog stadiona. Kod obe ove banke Srbija će moći da povuče po 11,2 milijarde dinara, odnosno 24 milijarde dinara što je ukupno oko 190 miliona evra.
Od iznosa koji je ugovorila sa Poštanskom štedionicom do kraja marta ove godine Srbija je povukla oko 8,2 milijarde dinara, dok do kraja tog meseca nije povlačila sredstva ugovorena sa Unikredit bankom.
Licitiranje cenom projekta
Projekat izgradnje Nacionalnog stadiona je iz godine u godinu postajao sve skuplji uprkos tome što nisu izrađene potrebne studije izvodljivosti i opravdanosti.
Cenom stadiona licitra se od 2015. godine kada je najavljen. Cena je bila 150 miliona evra, već 2018. godine vrednost je skočila na 250 miliona, iako izgradnja još nije ni počela, piše Insajder.
U budžetu za 2024. godinu Nacionalni stadion pominje se na četiri mesta. Za izgradnju urbane infrastrukture i nacionalnog stadiona sa pristupnim saobraćajnicama predviđeno je 360 miliona evra.
Potom, za potrebe izgradnje linijske infrastrukture i pratećih sadržaja u okviru stadiona iz budžeta će biti izdvojeno 190 miliona evra.
Izvor: Nova ekonomija


Udruženje novinara Srbije objavilo je presek užasnog stanja u srpskim medijima i poziv vlastima da promene stvari. Ali, taj poziv će, kao i raniji, otići u prazno


Iskusni novinar Boško Jakšić piše za „Vreme“ o sećanjima na islamsku revoluciju i Iran nekad i sad


Šta spaja Milana Radoičića, Arkana i Vučića? Hoće li se režim odreći Mrdića slično odricanju kuma od satane na krštenju? Kako je predsednik Srbije, govoreći o rektoru Đokiću, upao u autorefleksiju? Zašto su spekulacije o sastavu Studentske liste postale društvena igra dela političke čaršije pod moralnom temperaturom? I zbog čega je dobro što nisu objavljena imena tih kandidata


Pinkova publika i imperija dopiru tačno do tačke u kojoj gledaoci znaju kako izgleda Stanijino dupe ili ko ima sex ili bije Aneli ili Maju


Ni najžešći kritičari ne bi trebalo da izgube iz vida da su sva Frojdova pitanja naša pitanja i dan-danas, te da će verovatno nastaviti da žuljaju i naredne generacije. Koji su uzroci emocionalne patnje? Kako nastaju snovi? Gde su traumatska sećanja dok nismo u stanju da o njima mislimo? Šta je to u našem nesvesnom što psihoterapija ne može da nam pomogne da promenimo? Zašto neko nije u stanju da tuguje... Potrebna je neverovatna pronicljivost da bi sva ovakva pitanja mogla biti formulisana, a u Frojdovim ih tekstovima ima neverovatno mnogo
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve