Kompanija OpenAI sprovela je istraživanje o načinu korišćenja veštačke inteligencije koristeći sopstvenu AI analizu četova, bez ljudskog čitanja poruka
Mlade žene, takoreći devojke u siromašnijim zemljama većinom koriste ChatGPT i to dominantno za lične svrhe, a manje za posao. I nije uvek bilo tako. Ovo bi mogao da bude zaključak istraživanja o načinu korišćenja veštačke inteligencije koji je napravila i objavila kompanija OpenAI, uz napomenu da izveštaj još nije prošao recenziju.
Analizirano je 1,5 miliona korisnika između maja 2024. i juna 2025. OpenAI je koristio sopstvenu AI analizu četova, bez ljudskog čitanja poruka. Demografski podaci uzeti su iz korisničkih naloga. Rezultati su veoma zanimljivi, kao i brzina kojom se svet veštačke inteligencije menja, barem kada su tema korisnici.
U početku, a početkom se smatra kraj 2022. godine, većina korisnika imala je muška imena, njih 80 odsto. Za samo tri godine odnos se promenio i u junu 2025. prevladala su ženska imena sa 52 odsto. Izveštaj se zadržava na imenima ne ulazeći u to kog je pola korisnik zaista jer to ne može sa sigurnošću da utvrdi. Gotovo polovina korisnika ima između 18 i 25 godina. ChatGPT ima više od 700 miliona nedeljnih korisnika i brži rast se beleži u siromašnijim nego u bogatijim zemljama.
U početku je čet bot podjednako korišćen za privatne i poslovne potrebe. U junu 2025, kada je istraživanje završeno, lična potreba je prevladala, čak 73 odsto odnosno tri četvrtine obraćanja je u lične svrhe.
Koristi se najčešće (28,3%) za uputstva, školske zadatke i savete za vežbanje. Programiranje čini oko 4,2% upotrebe. Drugi najčešći razlog za korišćenje je pisanje, a treći je pretraživanje interneta, odnosno potraga za informacijama. S tim što je pretraživanje u usponu i predviđa se da će uskoro zauzeti drugo mesto. Time je OpenAI ozbiljno zapretio Guglu, to jest mogao bi značajno da zahvati iz Guglovog oglasnog bazena vrednog 55 milijardi dolara godišnje.
Izveštaj kaže da je upotreba bota kao prijatelja ili ličnog savetnika prilično mala, tek 1,9 odsto ljudi se za to odlučuje. Manje od petine njih (0,4%) flertuje sa veštačkom inteligencijom u emotivnom smislu. Lider OpenAI Sem Altman je lično naglasio da je broj onih koji ChatGPT koriste kao “AI partnera” veoma mali iako mediji često daju veći značaj toj temi.
Kada je pisanje u pitanju, najtraženiji zadatak nije generisanje, već uređivanje i revizija teksta koji je korisnik sam napisao, što pokazuje da korisnici ChatGPT-a često žele “drugi par očiju” za svoj rad. Pisanje je ubedljivo najčešća poslovna upotreba, čini 42% poruka povezanih sa poslom i više od polovine svih poruka korisnika u menadžerskim i poslovnim zanimanjima. Oko dve trećine poruka vezanih za pisanje jesu zahtevi za izmenu korisničkog teksta, a ne za stvaranje novog teksta od nule. Što može da zvuči ohrabrujuće.
Kao što ohrabrujuće zvuči da je kod studenata i đaka primetan porast trenda da veštačku inteligenciju koriste da im razloži način rešavanja nekog zadatka kako bi ga bolje razumeli, a ne kao sredstvo za varanje na testu. Mada se široko koristi kao pomoć pri pisanju radova i domaćih zadataka, ne toliko kao kompletan autor jer su programi za prepoznavanje teksta VI takođe uznapredovali.
Ako bismo ovo istraživanje proglasili opštim, odnosno važećim i za druge alate VI, zaključak bi bio da dobijamo novu generaciju žena, drugačije emancipovanih. Takođe, veštačka inteligencija menja obrasce učenja i širenja znanja i otvara pitanje granice između podrške i zloupotrebe. Ako se trend nastavi, obrazovni sistemi moraće da se prilagode svetu u kojem studenti uče prvenstveno uz VI, a ne samo iz knjiga i predavanja. Za precizniju analizu obratite se ChatGPT-ju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Radnici Apotekarske ustanove „Beograd“ u znak protesta su obustavili rad na jedan dan. Kažu da su iscrpeli sve mogućnosti da obezbede kontinuirano snabdevanje lekovima i da grad kasni sa finansijskom pomoći od 1,3 milijarde dinara, zbog čega su ušli u bezizlaznu situaciju
Nakon što je 48-godišnji muškarac nasmrt pretučen ispred lokala u Novom Mestu od strane nekoliko Roma, ministarka pravde Andreja Katič i ministar unutrašnjih poslova Boštjan Poklukar podneli su ostavke, ističući ličnu odgovornost. Premijer Robert Golob najavio je hitne zakonske izmene
Premijer Srbije Đuro Macut poručio je da proteste smatra „legitimnim izrazom demokratskog života, ali da granice moraju postojati — nasilje je neprihvatljivo, a univerziteti moraju ostati mesta znanja, a ne političkih obračuna"
Gledanje televizije u Srbiji u protekle tri i po decenije zaista možemo opisati kao blejanje u šarena vrata. Kako drugačije shvatiti očekivanje gledalaca da vide i čuju nešto novo od istih aktera na političkoj sceni
Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće
Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja
Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!